Objavljeno u Nacionalu br. 757, 2010-05-18

Autor: Robert Bajruši

PISMO IZ EU OTKRILO NESPOSOBNOST

Hrvatska iskoristila tek pola novca iz pristupnih fondova

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR I MINISTAR
POLJOPRIVREDE PETAR ČOBANKOVIĆ MORAT ĆE ZNATNO
POBOLJŠATI EFIKASNOST DRŽAVNIH INSTITUCIJA KAKO BI ISKORISTILI ŠTO VIŠE NOVCA IZ EU FONDOVAPREMIJERKA JADRANKA KOSOR I MINISTAR POLJOPRIVREDE PETAR ČOBANKOVIĆ MORAT ĆE ZNATNO POBOLJŠATI EFIKASNOST DRŽAVNIH INSTITUCIJA KAKO BI ISKORISTILI ŠTO VIŠE NOVCA IZ EU FONDOVANacional je u posjedu pisma u kojemu je 31. ožujka Europska komisija upozorila hrvatsku vladu zbog lošeg i neučinkovitog korištenja novca iz europskih fondova SAPARD i IPARD. Pismeno upozorenje potpisao je Jean-Luc Demarty, direktor Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj u EU, i na dvije stranice ovog dokumenta iznosi se zabrinutost neučinkovitošću Vlade, uz upozorenje da je dosadašnjim propustima Hrvatska nepovratno izgubila značajan novac koji su osigurali različiti europski fondovi.

Demarty je upozorio kako je do kraja veljače Republika Hrvatska organizirala svega 37 projekata koji se financiraju iz SAPARD-a, i dodao da postoji očigledna potreba za većim naporom u realizaciji projekata koje plaća Europska unija. U pismu se izražava i zabrinutost sporim progresom privlačenja sredstava iz IPARD-a, uz dodatak kako bi Hrvatska zbog inertnosti lako mogla izgubiti velika sredstva koja su joj namijenjena u europskim fondovima. Jedan od problema je taj što je jako mali dio državne administracije u Hrvatskoj upućen u programe Europske unije iz kojih se financiraju zemlje-kandidati, a dva najvažnija su upravo IPARD i SAPARD.

IPARD je pretpristupni program za razdoblje 2007.-2013. pomoću kojega Europska unija financira poljoprivredu i ruralni razvoj, i predstavlja petu komponentu IPA (Instrument pretpristupne pomoći). Primjerice, Hrvatska u 2011. od IPARD-a treba dobiti 1,3 milijarde kuna, ali poslije pismenog upozorenja Europske komisije postavlja se pitanje koliki će dio tog iznosa stvarno preuzeti, a koliko će ostati neiskorišteno. SAPARD je također pretpristupni program usmjeren poljoprivredi i ruralnom razvitku, a glavnim dijelom njegovi su korisnici poljoprivredna gospodarstva i jedinice lokalne samouprave. Pravilo je da SAPARDove projekte poljoprivrednici financiraju s otprilike pedesetak posto, dok druga polovina novca dolazi iz EU, međutim cjelokupni postupak je strogo kontroliran.

To je razlog zašto je Hrvatska u 2009. iskoristila tek 93 milijuna kuna iz ovog programa što je tek nešto više od 50 posto osiguranih sredstava, dok je 90 milijuna jednostavno propalo. Slična situacija nastavlja se i u 2010. Da je hrvatska vlada uspjela osposobiti državnu administraciju za suradnju s Europskom unijom, ove bi godine samo iz SAPARD-a stiglo približno 150 milijuna eura, međutim zbog slabe organizacije, očekuje se pola ove svote. SAPARD-ovi financijski potencijali mogu iznimno poboljšati životne uvjete u manjim sredinama jer se uglavnom financiraju izgradnja i obnova mini-toplana, cesta i kanalizacija u gradovima u kojima živi 10-tak tisuća stanovnika. Osobe koje su dobro upućene u razvoj pregovora s Europskom unijom upozoravaju da je za slabo iskorištavanje ovih sredstava kriv Zagreb, a ne Bruxelles. Kolika je neorganiziranost državne uprave pokazuje podatak da je nedavno na položaj direktorice jedne ad agencija koje se bave suradnjom s europskim fondovima, Vlada za direktoricu imenovala osobu koja ne zna engleski, i koja je potom poslana na ubrzani tečaj jezika koji je glavno sredstvo komunikacije unutar EU.

Ili primjer Grada Karlovca koji je na temelju preporuke HDZ-ove vlade prije sedam godina dobio sredstva za obnovu gradske kanalizacije, a do danas nije napravljeno ništa. Radi usporedbe: u istom ovom periodu u Latviji je zahvaljujući istim EU-fondovima obnovljen sustav kanalizacije u deset gradova. Ako hrvatska vlada uskoro ne ubrza izradu projekata koji se financiraju sredstvima EU, postoji opasnost da Hrvatska idućih nekoliko godina radi ulaska u EU ostvari financijski gubitak. Europska unija je do 2012. za Hrvatsku osigurala ukupno 3,5 milijarde eura, ali analize pokazuju kako bi se zbog spore i neorganizirane administracije moglo dogoditi da 2011. Hrvatska iz EU-a "izvuče" oko 500 milijuna eura, a kao buduća članica u tamošnji proračun uplati 600 milijuna. Dodatni problem su i neriješeni korupcijski skandali, zbog kojih EU počinje sankcionirati nove članice.

Vezane vijesti

Do kraja 2013. Hrvatskoj na raspolaganju milijardu eura iz EU fondova

Do kraja 2013. Hrvatskoj na raspolaganju milijardu eura iz EU fondova

"U razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013. godine imamo na raspolaganju oko milijardu eura u pretpristupnim fondovima EU za sve gospodarske… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika