BORUT ŠUKLJE, nekadašnji ministar u vladi Janeza Drnovšeka, vjeruje kako će Slovenci glasati za sporazum koji je dogovorio slovenski premijer Borut PahorOsnivač agencije za strateške studije na području jugoistočne Europe Borut Šuklje, jedan je od vodećih političkih analitičara u Sloveniji. Šuklje je godinama bio u vrhu slovenske politike, najprije kao direktor RTV Slovenije, kasnije na funkcijama ministra kulture, odnosno unutarnjih poslova, a između 2001. - 5. i kao veleposlanik Slovenije u Srbiji i Crnoj Gori. Dok je radio u vladi i bio bliski suradnik bivšeg premijera Janeza Drnovšeka, izbliza je pratio i pokušaje rješavanja slovensko-hrvatskog graničnog spora.

U razgovoru koji smo vodili za Nacional, Šuklje je djelovao samouvjereno kada je riječ o tome hoće li slovenski birači 6. lipnja na referendumu podržati odluku vlade Boruta Pahora da dugogodišnji granični sukob u Piranskom zaljevu, rješava međunarodna arbitraža. Iako ispitivanja javnosti pokazuju relativno malu prednost pobornika arbitraže, kao i to što opozicija koju predvodi Janez Janša čini sve da referendum propadne, nekadašnji ministar i sadašnji komentator u Financama i Politici za sebe kaže kako je i dalje umjereni optimist.

NACIONAL: Trebaju li građani Slovenije na nadolazećem referendumu podržati međunarodnu arbitražu u slučaju pograničnog spora između dvije države?

- Uvjeren sam da treba glasati za, i prilično sam siguran kako će referendum potvrditi međunarodnu arbitražu. Sjećam se kako smo još 1990. počeli tražiti rješenje naših međudržavnih odnsa, i sada smo došli do točke na kojoj možemo konačno sumirati cjelokupnu situaciju. Prihvaćanjem arbitraže sredit ćemo odnose između Slovenije i Hrvatske, ali to će biti važan korak i u stabiliziranju cjelokupne regije.

NACIONAL: Pretpostavljam kako ćete vi podržati arbitražu?

- U više navrata sam javno nastupao i pisao u korist arbitraže, tako da je logično kako ću glasati za.

NACIONAL: Koji su razlozi zbog kojih je Slovenija u ljeto 2009. odustala od blokiranja Hrvatske, i potom pristala na posredovanje međunarodnih pravnih eksperata u rješavanju graničnog pitanja?

- Jedan od ključnih razloga je taj što je premijer Pahor kao jedan od strateških ciljeva svoje vlade postavio rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom. Mislim da je to uvelike dovelo do rješenja jer prijašnje slovenske vlade imale su neke druge prioritete. S druge strane, važna je i uloga Jadranke Kosor, koja je naslijedila Ivu Sanadera. I sami znate kako su se u trenutku kada je preuzela premijerski položaj postavljala brojna pitanja koliko je ona sposobna za tako važnu ulogu i je li njeno imenovanje dobar potez. Jadranka Kosor se odlučila potvrditi kao sposobna predsjednica hrvatske vlade tako što je krenula u otvaranje pregovora s Europskom unijom, a za to je trebala postići sporazum sa Slovenijom. Osim toga, u prilog dogovoru išlo je i to što se američkoj i europskoj administraciji nije sviđalo zaoštravanje odnosa između naših zemalja, ali i između Srbije i Hrvatske, kao i problemi u Bosni i Hercegovini.

NACIONAL: Nije li pritom središnju ulogu odigrao SAD?

- Sigurno je utjecala i Amerika. Ova regija posljednjih godina nije u vrhu agende američke vanjske politike, ali SAD-u se ne sviđa nestabilnost u regiji, prvenstveno novo otvaranje problema u Bosni i Hercegovini. Amerikanci su nesumnjivo podržali mogućnost da Slovenija i Hrvatska sklope dogovor.

NACIONAL: U kojoj mjeri je pridonio i odlazak Ive Sanadera?

- Znate što, ja sam na određen način sklon Sanaderu jer smo obojica stekli diplomu iz područja fenomenološke estetike, i iz tog aspekta on mi je blizak. U političkom smislu, Sanader se našao u trokutu između vlastite stranke, Stipe Mesića i slovenske vlade, i nije vidio izlaz.

NACIONAL: Koje je većinsko mišljenje slovenske javnosti o Hrvatskoj?

- U Sloveniji su još početkom 90-ih negativno primane izjave po kojima su Slovenci zapravo Alpski Hrvati ili da se nismo morali boriti da steknemo samostalnost jer je kod nas bio nekakav namješteni rat. Trebate pokušati razumjeti da su to osjetljive stvari, i reakcije su bile negativne. No isto tako, Hrvatska je susjedna država s kojom većina Slovenaca želi uspješnu i prijateljsku suradnju. Mislim kako će rezultat nadolazećeg referenduma biti važan korak u tom pravcu. Ne treba zaboraviti da ćemo u skoroj budućnosti jedni i drugi biti u EU, a imamo dosta zajedničkih interesa. Hrvatska i Slovenija su mediteranske zemlje, ali i prilično sličnih interesa u okviru EU.

NACIONAL: Kakvi su izgledi da referendum ne uspije?

- Prilično mali, iako će rezultat biti tijesan. To je sada pitanje političkog prestiža između opozicije i vladajuće koalicije, i zato smo svjedoci različitih pokušaja manipulacija.