BRANIMIR JERNEIĆ, šef HŽ Infrastrukture, o čijoj efikasnosti ovisi koliko će novca iz EU Hrvatska uspjeti iskoristiti, kaže da planiraju umjesto dosadašnjih 10 svake godine dobivati 250 milijuna euraU sljedeće tri godine Hrvatska će dobiti oko 200 km novih ili potpuno moderniziranih željezničkih kolosijeka, a u dogradnju, rekonstrukciju i izgradnju željezničke infrastrukture samo do 2013. trebali bi biti pokrenuti projekti vrijedni oko pola milijarde eura. Veći dio tog novca, do 85 posto, Hrvatske željeznice dobit će iz europskih fondova za razvoj prometne infrastrukture, pa je jasno kako je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju ključan uvjet opstanka tog golemog poduzeća. Zahvaljujujući stotinama milijuna eura koje će im svake godine biti dostupne iz fondova EU, Hrvatske željeznice mogle bi se u vrlo kratkom razdoblju iz tehnološki zastarjele i zapuštene tvrtke, koja svake godine stvara ogromne gubitke, pretvoriti u modernu i profitabilnu kompaniju koja iskorištava sve prednosti geostrateškog položaja Hrvatske.

U razdoblju koje predstoji trebala bi početi i gradnja najvažnijeg infrastrukturnog projekta HŽ-a, brze nizinske pruge Zagreb - Rijeka. Ta pruga u budućnosti bi trebala biti jedan od najvažnijih prometnih koridora u jugoistočnoj Europi, najbrži i najefikasniji način da se velike količine robe dopreme s mediteranske obale u središnju Europu i obratno. Gradnjom takve pruge, osim samih Željeznica, trebala bi prosperirati i cijela središnja Hrvatska, a osobito Rijeka, jer će se promet tamošnje luke nakon završetka pruge višestruko povećati. Vrijednost samo tog projekta procjenjuje se na oko 15 milijardi kuna, a budući da HŽ ne može sam prikupiti toliki novac, posljednjih godina više se puta u javnosti spekuliralo kako bi gradnju pruge mogli financirati strani investitori.

Budući da se procjenjuje kako se radi o vrlo profitabilnom prometnom pravcu, valja očekivati da zainteresiranih za takav posao neće nedostajati, a pretpostavlja se kako bi poseban interes mogli imati kineski ulagači kojima je ulaganje u prugu komplementarno s ulaganjem u riječku luku, za što su također zainteresirani. Ipak, hrvatska vlada zasad još nije krenula putem takvog poslovnog modela, svjesna kako je novac iz europskih fondova prilika da se važan strateški resurs kao što je željeznica modernizira i pritom ostane pod kontrolom države.

Ta nova nizinska pruga prolazit će sasvim novom trasom, pa će tako ići od Zagreba preko Karlovca, Novog Zvečaja, Josipdola, Drežnice, Novog Vinodolskog i Triblja do Rijeke, a zbog povoljne konfiguracije terena vlakovi će na njoj moći razvijati znatno veće brzine nego dosad. Nova pruga bit će kraća 54 kilometra, što bi uz gradnju mostova, vijadukata i tunela trebalo znatno skratiti vrijeme putovanja od hrvatsko-mađarske granice preko Zagreba i Karlovca do Rijeke. Projektiranje prvih dionica te pruge, od Hrvatskog Leskovca do Karlovca i od Goljaka do Skradnika, trebalo bi biti gotovo do kraja sljedeće godine i stajati 20-ak milijuna eura, 2012. i 2013. počet će i gradnja dionice između Hrvatskog Leskovca i Karlovca, vrijedna 356 milijuna eura, a glavnina tog novca trebala bi doći iz fondova EU.
Ključnu ulogu u tom procesu ima HŽ Infrastruktura, tvrtka iz sastava HŽ Holdinga koja se skrbi o željezničkoj infrastrukturi u Hrvatskoj. Upravo će ona biti nositelj svih projekata u tom sektoru u budućnosti, a o njezinoj efikasnosti ovisit će koliko će novca iz EU Hrvatska uspjeti iskoristiti. Ne bude li HŽ projekte izvodio u zadanim rokovima i parametrima, financiranje mu neće biti odobreno, pa se može zaključiti da o radu djelatnika te tvrtke trenutačno ovise stotine milijuna eura. Ipak, u HŽ Infrastrukturi uvjereni su da će uspjeti izvesti niz vrijednih projekata, a kako tvrdi čelni čovjek te kompanije Branimir Jerneić, cilj im je iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz fondova EU, iako dosad ni jednoj novoj članici Unije nije uspjelo utrošiti puno više od 60 posto odobrenih sredstava u prvim godina članstva u EU .

PRUGA VINKOVCI - TOVARNIK je ogledni primjer hrvatskih pruga budućnosti, čija je modernizacija u građevinskom dijelu nedavno potpuno završenaTaj 33-godišnji inženjer prometa na čelo HŽ Infrastrukture imenovan je prošle godine, nakon višegodišnjeg radnog iskustva u Ministarstvumora, prometa i infrastrukture.
U godinu dana na čelu tvrtke pokrenuo je niz reformi za koje tvrdi da će omogućiti HŽ Infrastrukturi da višestruko uveća efikasnost sljedećih godina: "Novac iz europskih fondova velika je prilika za Hrvatske željeznice, a kako bismo je iskoristili, moramo znatno uvećati svoju efikasnost. U posljednjih osam godina u Hrvatskoj je osuvremenjeno tek 50 km pruga. To je premalo i tim tempom nećemo iskoristiti ni desetinu novca koji će nam biti na raspolaganju. Naš cilj je da do 2012. umjesto dosadašnjih 7 kilometara svake godine pripremimo projekte i dozvole za modernizaciju i gradnju 70 kilometara pruge, te da umjesto dosadašnjih 10, svake godine realiziramo 42 kilometara takvih projekata. Ako to uspijemo, steći ćemo mogućnost da povećamo financiranje iz EU fondova 25 puta u odnosu na sredstva koja danas iskorištavamo iz pretpristupnih fondova, pa ćemo umjesto dosadašnjih 10 svake godine za modernizaciju željezničke infrastrukture dobivati oko 250 milijuna eura. Pojednostavnjeno, budemo li brzi i kvalitetni u pripremi projekata, samo u sljedećih pet godina od Europske unije ćemo dobiti gotovo milijardu eura za radove na gradnji i modernizaciji pruga. Ogledni primjer takvih hrvatskih pruga budućnosti je pruga Vinkovci - Tovarnik, čija je modernizacija u građevinskom dijelu nedavno završena. U pripremi imamo još dva projekta čija bi izvedba trebala uskoro početi, a to su pruga Okučani - Novska i modernizacija zagrebačkog Glavnog kolodvora. Ipak, prava ekspanzija očekuje se sljedeće godine, kad počinjemo s pripremom sedam projekata u dužini od 350 km."

Tako će HŽ Infrastruktura, ove i sljedeće godine, pomoću europskih pretpristupnih fondova uložiti oko 65 milijuna eura u izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka i modernizaciju na prugama Križevci - Koprivnica i Dugo Selo - Novska, rekonstrukciju i elektrifikaciju pruge Vinkovci - Vukovar. Uz to, 15 milijuna eura bit će potrošeno na izradu projektne dokumentacije za izgradnju željezničke obilaznice za teretni prijevoz oko Zagreba, na relaciji Zaprešić - Horvati - Turopolje - Dugo Selo. Izgradnjom te pruge teretni promet bit će posve isključen iz zagrebačkih gradskih pruga te će se moći dalje razvijati gradski i prigradski putnički prijevoz.

Ispune li se očekivanja da će Hrvatska do kraja 2011. postati članica Europske unije, daljnja ekspanzija ulaganja u razvoj Hrvatskih željeznica može se očekivati 2012. i 2013. Prema Jerneićevim planovima, u tom razdoblju trebala bi početi izgradnja i modernizacija šest pruga, u što bi trebalo biti uloženo oko 980 milijuna eura. Najveći dio tog novca, 356 milijuna eura, bit će potrošen upravo na gradnju prve dionice pruge prema Rijeci, još 256 milijuna eura stajat će dogradnja i rekonstrukcija pruge između Dugog Sela i Novske, a nakon godina najava elektrificirana će biti i pruga Zaprešić - Zabok. Također, nakon 30 godina bit će uspostavljena prigradska željeznička veza između Zagreba i Samobora, a pruga Dugo Selo - Križevci bit će temeljito modernizirana. Budući da bi Hrvatskoj za razvoj željeznice od 2012. iz fondova EU trebalo biti dostupno 300 milijuna eura godišnje, uz stopu sufinanciranja do 85 posto, jasno je zašto se u hrvatskoj vladi nadaju da će uz minimalne troškove u nekoliko godina osuvremeniti domaći željeznički sustav i restrukturirati Hrvatske željeznice, tvrtku koja već godinama u javnosti figurira kao golemi gubitaš i ovisnik o novcu iz državnog proračuna.

BOŽIDAR KALMETA, ministar prometa, zbog europskih fondova za razvoj prometne infrastrukture neće zasad tražiti strateškog partnera koji bi ušao u HŽJerneić kaže kako bi, ako se svi planovi ostvare, donacije iz europskih fondova mogle biti i veće: "Temeljno pravilo funkcioniranja europskih fondova jest da veća apsorpcija uvjetuje i veću alokaciju. To znači da, što više novca iskoristite, to vam ga se više u budućnosti nudi. Naša prednost je to što Europska unija u principu nudi puno veće udjele u financiranju žljezničkih projekata nego cestovnih. Naš je temeljni zadatak da što više projekata pripremimo i izvedemo u kratkom vremenu koje je pred nama. To nije lako, projektiranje i ishođenje dozvola je dugotrajan proces, a poseban problem je i činjenica da HŽ Infrastruktura dosad nije bila ekipirana za rad na ovakvim projektima. Primjerice, teško je shvatljivo da poduzeće sa 7000 zaposlenih ukupno ima tek 65 ovlaštenih inženjera građevine, elektrotehnike, strojarstva, arhitekture i geodezije, koji su ključni za uspješnu izvedbu takvih projekata. Nažalost, zbog Vladine odredbe o zabrani zapošljavanja dugo nismo mogli zaposliti kvalitetne ljude profila koji nam treba, dok nam Vlada nedavno ipak nije odobrila zapošljavanje 26 novih inženjera koji su nam prijeko potrebni. Drugi veliki problem su nam brojne administrativne prepreke koje tradicionalno izazivaju kašnjenja u pripremi složenih infrastrukturnih projekata. Moguće rješenje je da se prošire ovlasti Povjerenstva za ubrzanu izgradnju prometne infrastrukture, koje se dosad isključivo bavilo gradnjom autocesta i ostalih cestovnih prometnica."

Tako bi se ubrzala izrada projekata i zadovoljio jedan od dva ključna uvjeta za uspješno korištenje novca iz europskih fondova. Drugi uvjet je transparentnost poslovanja, a njega su u HŽ Infrastrukturi zadovoljili krajem prošle godine kad su pokrenuli internetski portal za kontrolu javne nabave. Radi se o revolucionarnom projektu, kakav dosad nije pokrenulo ni jedno drugo javno poduzeće u Hrvatskoj. Na tom portalu objavljuju se svi dokumenti o javnoj nabavi čija vrijednost prelazi 70 tisuća kuna. Tako svi imaju potpun uvid u cjelokupnu javnu nabavu u HŽ Infrastrukturi, tijek, cijenu i trajanje nabave, te razloge odabira ili odbijanja pojedinih ponuđača. Na portalu se objavljuju svi dokumenti potrebni za provedbu postupka, uključujući i zapisnike o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda, kao i ugovori koji se sklope s dobavljačima. Tako se smanjuje mogućnost korupcije ili pronevjere pri javnoj nabavi, čija vrijednost u HŽ Infrastrukturi godišnje iznosi oko 350 milijuna kuna. Jerneić kaže da su financijske posljedice uvođenja novog sustava nadzora nabave i veće nego što su u čelništvu tvrtke očekivali: "Pokazatelji se razlikuju ovisno o predmetu nabave, no kod 90 posto roba i usluga nakon uvođenja novog sustava nabavne cijene su pale za 20 posto. S obzirom na ukupnu vrijednost nabave, ispada da smo uštedjeli više od 60 milijuna kuna. Zbog toga se sustav već sad može smatrati uspješnim, a uskoro će biti dovršen tako da će se na internetu objavljivati svi ugovori, a ne samo oni koji su veći od 70 tisuća kuna. Želimo postići punu transparentnost u poslovanju, a najvažniji dio toga su javne nabave. Svjesni smo da je to ključni uvjet za ostvarenje naših planova, jer nam Europska unija sigurno neće dati novac bude li ikakvih sumnji da se njime upravlja na pošten način. Taj novac uvjet je opstanka Hrvatskih željeznica, takvu priliku u budućnosti ćemo teško dobiti i moramo učiniti sve da je maksimalno iskoristimo."