Objavljeno u Nacionalu br. 760, 2010-06-08

Autor: Robert Bajruši

Primorski Slovenci protiv Janšine politike

Arbitražni sporazum s Hrvatskom na nedjeljnom su referendumu u najvećoj mjeri podržali stanovnici krajeva najbližih moru: ta činjenica u suprotnosti je s tvrdnjama vođe slovenske desnice Janeza Janše

JANŠA OPASAN
ZA HRVATSKU
Slovenski vođa oporbe
de facto je poražen
na referendumu, ali
sada najavljuje da neće
ratificirati hrvatsko
pristupanje EUJANŠA OPASAN ZA HRVATSKU Slovenski vođa oporbe de facto je poražen na referendumu, ali sada najavljuje da neće ratificirati hrvatsko pristupanje EUKad bi o odnosima Hrvatske i Slovenije i arbitraži u Piranskom zaljevu odlučivali oni koji su najzainteresiraniji za dobrosusjedske odnose, po svemu sudeći, problema ne bi ni bilo. Takav se zaključak nameće nakon što se analiziraju rezultati slovenskog nedjeljnog referenduma o međunarodnoj arbitraži, koji je na državnoj razini jedva uspio jer ga je podržalo 51,5 posto državljana, ali slika je posve drukčija i kudikamo optimističnija pogledaju li se rezultati u Slovenskom primorju: u tri najveća grada u slovenskom dijelu Istre zagovornici referenduma postigli su velike i uvjerljive pobjede.


U Izoli je međunarodnu arbitražu poduprlo 70 posto stanovnika, u Piranu više od 67 posto, a u Kopru koji je bio podijeljen na dvije izborne jedinice njih 70, odnosno 62 posto. Drugim riječima, da su istinite teze koje mjesecima plasiraju Janez Janša i ostali desničari o tome da se pomoću arbitraže Slovenija odriče svojeg mora, logika upozorava kako bi u tom slučaju najveći osjećaj ugroženosti morao vladati među stanovnicima Slovenskog primorja. Umjesto toga više od dvije trećine stanovnika Pirana koji su izišli na referendum podržale su arbitražu i tako uvjerljivo pokazali što misle o ksenofobičnoj retorici slovenskih desničara.

Isto su učinili i stanovnici Izole i Kopra, koji je glavni konkurent Rijeci za položaj vodeće luke u ovom dijelu Jadrana. Usprkos međudržavnim ribarskim svađama, raspravama o jurisdikciji i pravu nesmetanog prolaza, pokazalo se da u tom dijelu Slovenije ljudi Hrvatsku ne doživljavaju kao državu čije bi ih teritorijalne pretenzije ugrožavale. Arbitražu su podržali i stanovnici svih ostalih dijelova Slovenije koji graniče s Hrvatskom, s iznimkom Prekmurja. Još je teško prognozirati radi li se o završetku političkog sukoba između Slovenije i Hrvatske. Jer ne promijene li Janez Janša i predstavnici tamošnje opozicije svoja sadašnja stajališta, postoji realna opasnost da za godinu dana Slovenija ponovo blokira ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Upravo to Janša je i najavio u predreferendumskim danima, a potvrdio u nedjelju navečer, kad je postalo jasno da su pobijedili zagovornici arbitraže. Pritom je, možda, bolje zaključiti da je referendum prošao jer je potvrđen sa samo 51,5 posto glasova, uz izlazak oko 43 posto državljana. Riječ je o tankoj većini koja tamošnjoj oporbi pruža argumente za novu blokadu, u trenutku kad slovenski parlament bude odlučivao o ratifikaciji ulaska Hrvatske u EU. Janšu su u tome poduprli predsjednici dviju desničarskih parlamentarnih stranaka - Radovan Žerjav iz Slovenske ljudske stranke i Zmago Jelinčič iz Slovenske nacionalne stranke (SNS) - koji su najavili da će iduće godine svi njihovi zastupnici u Državnom zboru glasovati protiv Republike Hrvatske.

"Ako se Europi žuri s ulaskom Hrvatske, tada će pomoći radu arbitraže i ponuditi sve što treba, kako bi što prije donijela odluku. Ovo je i poziv Hrvatskoj da napravi sve kako bi arbtražni sud odlučio što prije može", izjavio je Janez Janša i eksplicitno upozorio da njegovi zastupnici neće glasati za ratifikaciju hrvatskog pristupa u EU prije nego što bude poznata odluka arbitražnog suda.

Ostane li slovenska desnica pri sadašnjem tvrdom stajalištu, to može izazvati novu blokadu Republike Hrvatske. Državni zbor ima 90 zastupnika, od kojih je 27 iz Janšina SDS-a, šestero iz Slovenske ljudske stranke i pet iz Jelinčičeva SNS-a. Ukupno je to 38 zastupnika. Ne reterira li Janša u idućih godinu dana, rezultati nedjeljnog referenduma uvelike će izgubiti na važnosti.

Iako se slovenski referendum formalno bavio arbitražom, zapravo je to bilo pitanje povjerenja vladi Boruta Pahora, i da je pobijedio Janša, opozicija bi zatražila raspisivanje izvanrednih izbora. To bi imalo reperkusije i za Hrvatsku, jer desnica u Sloveniji žestoko se protivi arbitraži koju ocjenjuju kao poraz u sporu oko Piranskog zaljeva. Rezultati nedjeljnog referenduma vrlo su slični izborima iz rujna 2008: i tada je lijevi centar osvojio otprilike dva posto više glasova, a glavna uporišta imao u Ljubljani i Postojni, dok je desnica redovito jača u Kranju, Ptuju i Celju. No to ne znači da desnica u Sloveniji namjerava odustati od zaoštravanja odnosa s Hrvatskom. Janšin ultimatum je dobro isplaniran, budući vođa slovenske desnice zna kako međunarodna arbitraža oko Piranskog zaljeva ne može završiti do proljeća 2011., kad se očekuje da Hrvatska zatvori sva pregovaračka poglavlja i kada će među 27 država EU početi proces ratifikacije.

Slijedi razmjena diplomatskih nota između Hrvatske i Slovenije, u kojima će države jedna drugu obavijestiti da su završile sve potrebno u vezi s arbitražnim sprazumom, kao i da prihvaćaju međunarodnu arbitražu. Zatim slijedi registracija arbitražnog sporazuma pri tajništvu Ujedinjenih naroda, a države predlažu svoje kandidate za arbitražni sud. U roku od petnaest dana José Manuel Barroso i Štefan Füle imenovat će predsjednika i dvojicu sudaca, dok po jednog suca predlažu Hrvatska i Slovenija.

Nakon uspostave arbitražnog suda u roku od jednog mjeseca definira se bit spora, a zatim će Hrvatska i Slovenija u idućih godinu dana predati sve dokaze za koje smatraju da će biti važni u arbitraži. Isto tako, obje zemlje smiju uložiti primjedbe na memorandum iz druge države.Arbitražni sud treba odlučiti u razdoblju između tri i pet godina, a to bi moglo biti između sredine 2014. i 2016. Njegova će odluka biti obvezujuća i za Sloveniju i za Hrvatsku, koje će je morati provesti u idućih šest mjeseci.

Ustraje li Janša na blokiranju ratifikacije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, izazvat će brojne probleme Zagrebu.

Janša je neupitni lider slovenske opozicije i njezin jedini relevantni kadidat za budućeg predsjednika vlade. Izvana negovi stavovi djeluju radikalno, ali velik dio slovenske javnosti nije zadovoljan Pahorovom vladom, koja je prilično loše reagirala na ekonomsku krizu, a unutar izvršne vlast dolazi do sukoba i najava izlaska iz koalicije. Nedjeljni referendum prvi je uspjeh vođa vladine koalicije Boruta Pahora, Gregora Golobiča i Katarine Kresal u posljednjih godinu dana.

Odbije li Janša ratificirati ulazak Hrvatske u EU, možda će poboljšati vlastiti status među protivnicima Pahorove vlade, ali Slovenija će se naći pod vrlo snažnim pritiskom Bruxellesa i Washingtona. Slično se dogodilo u proljeće prošle godine, kad su Slovenci pokušali spriječiti primanje Hrvatske u NATO, ali morali su odustati pod snažnim pritiskom SAD-a. SAD je znatno pomogao i deblokadi hrvatskih pregovora s Europskom unijom, u čemu se posebno angažirala Hillary Clinton. Slovenija je i proteklih dana bila suočena s brojnim diplomatskim upozorenjima da ne odbaci arbitražni sud.

Prihvaćanjem arbitraže Slovenija jest napravila korak naprijed i omogućila Hrvatskoj nesmetani nastavak pregovora s Europskom unijom. Sada je sve na hrvatskoj vladi i treba videti hoće li biti sposobna ispuniti europske zahtjeve u pravosuđu, brodogradnji i poljoprivredi. Bliski suradnici premijerke Kosor uvjereni su kako će Hrvatska do idućeg proljeća okončati pregovarački proces i obaviti svoj dio posla. Tada će posao trebati dovršiti 27 čanica EU, čiji parlamenti moraju ratificirati primanje nove države. U ovom trenutku za njih 26 to je manje-više tehničko pitanje, ali još uvijek ostaje Slovenija. Ne popusti li do tada Janez Janša, Hrvatska bi se mogla naći pod novom blokadom iz Slovenije, a Slovenija pod blokadom međunarodne zajednice.

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika