BIZNIS S OBITELJI CETINSKI Danko Končar s Mirkom i Tonyjem Cetinskim u Rovinju na prezentaciji bijelih vina njihove vinarije Capo; u suradnji s obitelji Cetinski, Končar je u Istri kupio više od tisuću hektara zemljištaPoduzetnik Danko Končar prije nekoliko dana kupio je milijun četvornih metara atraktivnog zemljišta u Istri - projekt poznat pod nazivom Barbariga i Dragonera. Posao je zaključio s predstavnicima Hypo Alpe Adria Grupe, koji su donedavna bili suvlasnici tog projekta. Tvrdi se da je Končar za 25 posto suvlasništva nad tim projektom platio 80 milijuna eura, te da je ostalih 75 posto suvlasništva nad projektom dobio za samo jedan euro, ali ne zna se pod kakvim točno okolnostima.

Projekt Barbariga i Dragonera skandalozna je epizoda iz afere Hypo Alpe Adria banke jer se spominje među nekoliko sličnih projekata pomoću kojih je manji broj privilegiranih pojedinaca prao i izvlačio ogromne količine novca nenamjenski trošeći kredite koje je, često i sama sebi, dijelila bivša uprava Hypo banke. Gotovo cijelo desetljeće na području Barbarige i Dragonere čeka se gradnja luksuznih turističkih naselja, hotela i golf-igrališta. Do današnjeg dana nije se napravilo gotovo ništa, ali se potrošilo gotovo 80 milijuna eura kredita Hypo banke. U projekt se u jednoj fazi izravno uključio i bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, kada je osobno pozvao čelnike luksuznog lanca hotela Kempinski Retu Wittwera i Michela Novatina da ga posjete u Hrvatskoj. Sanader im je jamčio da će projekt biti dovršen, a čelnici Kempinskog potom su potpisali da će oni upravljati izgrađenim turističkim kompleksom. Projekt se dugo smatrao jednim od najzornijih primjera koji pokazuju zašto je Hypo Alpe Adria Grupa u konačnici morala biti sanirana s gotovo 7 milijardi eura poreznih obveznika Njemačke i Austrije. Međutim, sada je taj projekt pronašao novog vlasnika, koji je tu zagonetnu sagu okončao, a taj novi vlasnik je Danko Končar.

projekt barbariga i dragonera u više se navrata spominjao, kako u hrvatskim, tako i u austrijskim medijima. Zadnji put to se dogodilo prije nekoliko tjedana, kada su odvjetnici Hypo banke podnijeli kaznenu prijavu protiv bivših članova uprave Güntera Striedingera i Wolfganga Kulterera zbog kreditiranja tvrtki AB Maris i Darija u Hrvatskoj. Vođa odvjetničkog tima Guido Held sumnja da su Kulterer i Striedinger stvarni vlasnici tih tvrtki.
Odvjetnici Hypo banke sumnjaju da je u taj projekt uloženo više od 80 milijuna eura, ali da se ne zna što je s tim novcem napravljeno. Jedan dio potrošen je pri otkupu vlasničkih udjela koji su bili višestruko precijenjeni, a sumnja se da su Kulterer i Striedinger kroz taj projekt izvukli najmanje 30 milijuna eura. U prijavi se navodi da je AB Maris projektno društvo za razvoj nekretnina koje je trebalo kupiti zemljišta za turistički Resort Porto Mariccio u Istri, i to 750 tisuća četvornih metara na kojima su trebali biti izgrađeni apartmani, vile, hotel s 5 zvjezdica i igralište za golf. Tvrtka je često mijenjala vlasnike, a u nadzornim odborima su sjedili rođaci i osobe povezane sa Striedingerom, navodi se u prijavi. Hypo banka je od 2001. do 2008. kreditirala AB Maris s oko 33 milijuna eura, a izgradilo se nije - ništa. Unatoč tome, tijekom 2004. tvrtka-kći Hypo banke preuzela je oko 26 posto vlasničkih udjela u AB Marisu za 11 milijuna eura. Sve donedavna, Hypo banka imala je udjele u društvu čija je vrijednost nominalno bila mnogo manja nego što su bile procjene i 33 milijuna nepokrivenih kredita. U istarskoj uvali Dragoneri Hypo banka je financirala drugi dio tog projekta preko tvrtke Darija. Odvjetnici Hypo banke tvrde da se tu izgubilo 32 milijuna eura.

Nedugo prije nego što su odvjetnici Hypo banke podnijeli kaznenu prijavu protiv Striedingera i Kulterera zbog tog projekta, u ekskluzivnom intervjuu Nacionalu o projektu Barbariga i Dragonera progovorio je poduzetnik Miro Oblak, pokretač gradnje Kempinski hotela Adriatic u Istri. On je godinama razvijao taj projekt pomoću kredita Hypo banke, ali je 2006. upao u velike probleme s čelnim ljudima te banke. Oblak je u razgovoru za Nacional ispričao da se to dogodilo upravo zbog projekta Barbariga-Dragonera, čije je zemljište smješteno 50 kilometara južnije od lokacije njegova projekta: "Iz pozadine je taj projekt vodio Milan Naperotić, a u njega su, po svemu sudeći, bili interesno uključeni i neki čelni ljudi Hypo banke, prije svega Kulterer.

Walter Wolf navodno je prvotno bio uključen u kupnju istarskog zemljišta, stoji u izvješću napravljenom za Bayerische LandesbankKulterer je u intervjuu Glasu Istre u ljeto 2004. rekao da su im prilikom kupnje tog zemljišta unaprijed obećali da će ono biti prenamijenjeno za potrebe turističkih investicija. Nakon što je najavljeno pokretanje tog projekta, mi smo sve teže stupali u kontakt s upravom banke kako bismo nastavili realizirati već odobrene kredite za razvoj svog projekta. Poznato mi je da je do 2007. u taj projekt Hypo banka investirala oko 50 milijuna eura. Međutim, ondje ni danas ničega nema pa se može govoriti i da su krajnje upitno investirali taj novac, da su ga bacili u vjetar. Mislim da su zato neki visoki dužnosnici u banci htjeli nama oduzeti projekt, kako bi ga spojili s projektom Barbariga-Dragonera i tako opravdali neopravdano obilno kreditiranje tog projekta. Milan Naperotić organizirao je u to vrijeme susret premijera Sanadera s Retom Wittwerom, čelnim čovjekom Kempinskog. Sanader je Wittweru poslao pisani poziv da ga posjeti. Oni su prihvatili poziv i Sanadera su posjetili i Reto Wittwer i tadašnji izvršni direktor Kempinskog Michel Novatin. Novatin mi je rekao da im je na tom sastanku Sanader jamčio da će se taj projekt realizirati. Na temelju Sanaderovih obećanja Kempinski je potpisao ugovor s investitorima u taj projekt. Međutim, taj je ugovor storniran nakon što projekt nije krenuo u realizaciju nakon nekoliko odgoda. Zanimljiv je još jedan detalj. Iako Hypo banka nikada nije bila vlasnički povezana s tim projektom, Kulterer je u svojim javnim istupima uvijek govorio da je to njegov projekt. Iako je sve na kraju propalo, nakon potpisivanja tog prvog ugovora počeli su moji pravi problemi s Hypo bankom. Prvo su me počeli preko novina optuživati da perem novac desničara u Hrvatskoj i iznositi slične neistine."

Projekt Barbariga i Dragonera na nekoliko se mjesta spominje i u tajnom špijunskom izvješću o stanju u Hypo Alpe Adria banci koje je napravljeno za potrebe Bayerische Landesbanke, nedugo nakon što je ta banka prije nekoliko godina postala suvlasnikom Hypo Alpe Adria Grupe. U njemu se navodi da je u kupnju zemljišta na tim lokacijama prvotno bio uključen Walter Wolf, te da su mu u tomu maksimalno pomogli lokalni istarski političari Stevo Žufić i Ivan Jakovčić, te Milan Naperotić, moćni savjetnik bivše uprave Hypo banke. Navodno je milijun četvornih metara kupljeno za samo 5 eura po četvornom metru, a projekt je prema procjenama tadašnje uprave Hypo banke u Hrvatskoj otvarao prostor za zaradu do 150 milijuna eura. Iako se realizacija projekta Barbariga-Dragonera najavljivala do 2009., sve su se najave pokazivale lažnima. Od jeftine kupovine zemljišta 2000. na terenu se nije događalo ništa osim krčenja makije i šume. Sve je to otežavalo i potragu za kupcima projekta, jer se zbog afere u koju je upala Hypo banka projekt morao ili privesti kraju ili preprodati. To se na kraju dogodilo prije nekoliko dana, kada je u projekt investirao Danko Končar. Končar je u taj projekt uložio upravo onih 80 milijuna eura koliko su otprilike neopravdano izvukli iz Hypo banke njegovi prijašnji vlasnici. Končaru to nije prva investicija u nekretnine u Istri.

Štoviše, Končar je u suradnji s Mirkom i Vinkom Cetinski u Istri kupio više od tisuću hektara zemljišta, a investirao je i u kupovinu zemljišta na Cresu. On tvrdi da je u Hrvatsku dosad uložio više od 100 milijuna eura. Najveći dio tog zemljišta je poljoprivredni, a kupio je i neka napuštena sela i kuće, koje namjerava preurediti i iznajmljivati ih turistima visoke platežne moći. Končar računa da će u Istri u prvoj fazi urediti oko tisuću stancija, te da će njihovi gosti u najskromnijoj varijanti trošiti 3 tisuće eura mjesečno, što bi značilo prihod od 36 milijuna eura godišnje, ako bi sezonu uspio produljiti na cijelu godinu. Na putu realizacije tih projekata Končar je u Istri investirao i u podizanje maslinika i vinograda. Zasadio je i 750 maslina u okolici Vodnjana. Končar je već investirao i u vinski biznis. Kupio je tvrtku Agro Ferneti, doveo nove stručnjake i priprema promjenu imena svojih vina u Capo. Tvrdi da je milijun eura uložio u suvremenu tehnologiju i drvene bačve, a sve su to za njega odradili supružnici Vinka i Mirko Cetinski. Sve navedeno Končar je upotpunio dodatnom kupnjom milijun četvornih metara na području Barbarige i Dragonere. Končar je najvjerojatnije ulaganjem u taj projekt prije svega htio zaraditi i povezati ga s drugim svojim lokalnim investicijama. Međutim, on je tim ulaganjem možda pomogao i obrani Striedingera i Kulterera. Oni bi se sada mogli početi braniti tvrdnjama da nakon prodaje tog projekta nije bilo nikakve štete za Hypo banku, osobito ako se tih 80 milijuna eura vrati banci. Upućeni austrijski politički krugovi tvrde da u Austriji žele što brže zatvoriti sve preostale repove iz afere Hypo banke, te im uopće nije u interesu dalje kroz medije potencirati tu aferu. Tvrdi se da Austrija ne želi otvarati poslovne tajne Hypo banke i kako bi posredno zaštitila svoje poslovne interese u Hrvatskoj. "Austriji nije u interesu uručiti Hrvatskoj informacije koje bi eventualno mogle dovesti do kaznenog progona bivšeg premijera Ive Sanadera, ili drugih visokih dužnosnika iz njegova vremena, ili ranije iz 90-ih. Ako bi se stvorila slika da je sam vrh države u bliskoj povijesti bio korumpiran, možda austrijski građani ne bi na referendumu pristali primiti Hrvatsku u EU. To bi dugoročno naštetilo poslovnim interesima austrijskih ljudi i tvrtki u Hrvatskoj. U prilog tezi da se sve želi zataškati govore i neki sramotni događaji u kojima se mjerodavne austrijske institucije prave lude kada trebaju procesuirati političare koje je bivše vodstvo Hypo banke evidentno korumpiralo. Osim toga, vođa tzv. Soko Hypo grupe Guido Held ujedno je i odvjetnik Hypo banke. S jedne strane, on je ovlašten da istraži kriminal u Hypo grupi, a s druge strane, kao odvjetnik Hypo grupe može se pozivati na zaštitu tajnosti podataka banke. Takav sukob interesa više vjerojatno nije moguć ni u Hrvatskoj, a u Austriji to nikome nije čudno", u dahu je za Nacional izjavio iskusni austrijski političar.

AUSTRIJSKO ISTARSKA VEZA Günther Striedinger (lijevo), bivši član Uprave Hypo Alpe Adria Grupe s istarskim poduzetnikom Milanom NaperotićemInvesticija Danka Končara u projekt Barbarige i Dragonere može se u svjetlu takvih razmišljanja tumačiti i kao potez koji pomaže da se afera Hypo banke što prije završi. Danko Končar hrvatskoj je javnosti postao poznat kada je prije nešto više od godinu dana počeo najavljivati da će svojim kapitalom pokušati spasiti posrnula hrvatska brodogradilišta. Jedno vrijeme lobist i savjetnik mu je bio bivši glasnogovornik Vlade Ratko Maček. U jednom dijelu političkih krugova tvrde da to objašnjava zašto je Končarovim ulaganjima bio naglašeno sklon tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Končar je u međuvremenu postao suvlasnik Uljanik plovidbe, a upustio se i u natjecanje da investira u još neka brodogradilišta. Već je počeo i dubinsko snimanje Europapress holdinga. Kupnjom suvlasničkog dijela najveće domaće izdavačke kuće on bi si znatno osnažio društvenu poziciju i utjecaj u Hrvatskoj. Ako on u sve te projekte ulaže isključivo vlastiti kapital, onda ga sve navedeno označava kao trenutačno možda i najambicioznijeg ulagača u Hrvatsku.