BRANKO RADOŠEVIĆ, bivši predsjednik Uprave Plinacra, nakon provedenog javnog natječaja 7. travnja 2009. potpisao je ugovor između Plinacra i IGH, koji je navodno bio ključni zagovornik suradnje s IGHInstitut građevinarstva Hrvatske prošle je godine od državne plinske kompanije Plinacro dobio 78 milijuna kuna vrijedan posao nadzora gradnje plinovoda, iako je predsjednica Nadzornog odbora Plinacra i jedina članica Skupštine tog poduzeća ministrica Marina Matulović-Dropulić jedan od većih dioničara IGH. Nacional je u posjedu ugovora o stručnom nadzoru nad izgradnjom plinovoda i mjerno-redukcijskih stanica koji je Plinacro 7. travnja 2009., nakon provedenog javnog natječaja i temeljem potpisa tadašnjeg predsjednika Uprave Branka Radoševića i direktora sektora investicija Dubravka Kamenečkog, sklopio s najpovoljnijim ponuđačem.

Takvom je ocijenjena nepoznata tvrtka Arka 96, koja u to vrijeme nije imala značajnijih poslovnih prihoda niti stručnih referenci za obavljanje tako velikog posla, a zapošljavala je tek dvoje ljudi. Ipak, uvidom u ponudbenu dokumentaciju, vidljivo je da je ta tvrtka poslužila tek kao paravan za veliki IGH. Tvrtka IGH čelične konstrukcije, tako je direktora Arke 96 Tomislava Krznarića ovlastila da je službeno zastupa u tom poslu, tako da je on faktički ugovor sklopio u ime IGH, iako se u konačnom ugovoru IGH ne spominje.

IPAK, IAKO JE FORMALNI nositelj posla, tvrtka Arka 96 u ukupnom opsegu posla sudjeluje tek u simboličnom omjeru. Tako je, prema Nacionalovim informacijama, od ukupno 70-ak inženjera raznih struka angažiranih na projektu tek 10 zaposlenika te tvrtke, dok je IGH-ovih inženjera 40, a ostali kooperanti su stručnjaci iz Brodarskog instituta i tvrtke Invest inženjering. Dapače, ti inženjeri raspoređeni su u devet radnih skupina, a na čelo svake imenovan je koordinator, kao odgovorna osoba za provođenje projekta. Od devet koordinatora osam je zaposlenika IGH i tek jedan stručnjak iz Arke 96. Iz toga je vidljivo kako glavnina Plinacrova milijunskog posla, a temeljem toga i glavnina novca, otpada na IGH, dok se Arka 96 može smatrati tek manjinskim partnerom. U tom kontekstu, teško je shvatljivo zašto bi velika i moćna kompanija kao što je IGH odlučila da je zastupa nepoznata obiteljska tvrtka bez ikakvih stručnih referenci, kakva je u to vrijeme bila Arka 96. Logično objašnjenje je to da je tako od javnosti prikrivena činjenica da je državna kompanija sklopila posao s tvrtkom u kojoj vlasnički udjel posjeduje ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Ona je već bila izvrgnuta oštrim kritikama javnosti jer posjeduje dionice u tvrtki koja je svojom djelatnosti izravno vezana za njezin resor, te koja može ostvariti značajne pogodnosti od odluka koje donosi kao ministrica. Zbog toga je poprilično izvjesno kako bi činjenica da je državna tvrtka gdje ona obnaša dužnost predsjednice NO, dodijelila posao od 70 milijuna kuna tvrtki u kojoj ima vlasnički udjel, izazvala negativne reakcije i rasprave o tome radi li se o sukobu interesa, a naročito jer to nije jedina poslovna suradnja tih kompanija. Nedavno su u Jutarnjem listu objavljene informacije po kojima je IGH bio angažiran i na gradnji Plinacrova 65 milijuna kuna vrijednog skladišta za transport plina u Ivanić Gradu.

ZAMIJENIO RADOŠEVIĆA, NASTAVIO GURATI IGH Na mjestu predsjednika Uprave Plinacra Radoševića je zamijenio Jerko Jelić Balta koji je kao i njegov prethodnik zagovarao suradnju s IGHUGOVOR S IGH DRUGI JE takav slučaj otkriven u Plinacru tijekom posljednjih mjesec dana, nakon što je Nacional već pisao o poslovima koje kompanija ima s tvrtkom Centar za kombinirani transport Zagreb, u kojoj je dioničar državni tajnik za pravosuđe i vjerojatni budući ministar Dražen Bošnjaković. Bošnjaković je također član Nadzornog odbora Plinacra, a od optužbi za sukob interesa branio se činjenicom da je svoje dionice u tvrtki CKTZ prenio na upravljanje trećoj osobi, te tako zadovoljio propisane zakonske uvjete. Njegov stav podržalo je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, pa se može očekivati da će isti epilog imati i priča oko ugovora Plinacra s IGH, budući da je ministrica Matulović- Dropulić svoje dionice u toj kompaniji također prenijela na upravljanje odvjetničkom uredu. Ipak, bez obzira što se po važećoj hrvatskoj pravnoj regulativi takvi poslovni aranžmani ne smatraju sukobom interesa, ugovori koje Plinacro sklapao s CKTZ-om i IGH dokazuju kako je ugovaranje unosnih poslova s tvrtkama, vlasnički povezanim s visokim dužnosnicima kompanije, u Plinacru, tijekom posljednjih godina bila ustaljena poslovna praksa. U većini država članica EU takvi poslovi strogo su zabranjeni, pa bi se poslovanje Plinacra moglo pokazati velikim problemom za hrvatsku vladu, u jeku njezinih napora da se EU demonstrira odlučnost u borbi protiv korupcije. Naime, europske institucije teško će prepoznati vjerodostojnost takvih napora Vlade, dok dvoje njenih visokih dužnosnika sudjeluje u takvim poslovnim aranžmanima, bez obzira na to što su oni po hrvatskim zakonima dozvoljeni. S druge strane, ugovor o nadzoru gradnje plinovoda između Plinacra i IGH može se smatrati tek manjim dijelom čudne poslovne prakse Plinacra koji je od 2005., kad je na čelu tvrtke Darka Kračića zamijenio Branko Radošević, gotovo u potpunosti izmijenio strukturu svojih poslovnih partnera, odnosno tvrtki kojima su dodijeljivani unosni poslovi na gradnji plinske infrastrukture. Takvih projekata tijekom posljednjih godina bilo je mnogo, naročito nakon što je prije dvije godine Plinacro uspio ishoditi 500 milijuna eura vrijedan kredit od Europske investicijske banke za potrebu razvoja plinskog sustava RH u razdoblju od 2007. do 2011. Milijunski ugovori dodijeljeni su tvrtkama bez značajnijih prethodnih referenci u toj vrsti posla, dok su poslovni odnosi s dugogodišnjim poslovnim partnerima kompanije, kao što je Inina tvrtka kći STSI, gotovo prekinuti.

Čelnik Instituta građevinarstva Hrvatske Jure RadićSTSI JE GODINAMA bio jedna od ključnih tvrtki zaduženih za izgradnju Plinacrovih plinovoda i ostale infrastrukture, još iz vremena dok su obje kompanije poslovale u sastavu Ine, a i sam Radošević je prije dolaska u Plinacro bio zaposlen upravo u toj tvrtki. Ipak, prije nekoliko godina taj poslovni odnos je prekinut, a STSI, usprkos činjenici da se radi o tvrtki s najvećim stručnim referencama, nije dobio niti jedan značajniji posao od Plinacra još od 2007. Formalni razlog za to bio je da su se na svim natječajima koje je Plinacro objavljivao pojavljivali jeftiniji ponuđači od STSI-ja. Radilo se o velikim građevinskim kompanijama kao što su IGH, Dalekovod i Zagreb Montaža, koje nisu imale poslovnog iskustva u projektima vezanim za razvoj plinske infrastrukture ili potpuno nepoznatim tvrtkama poput Arke 96 ili Invest inženjeringa iz Vrhovina, dok je STSI u nekoliko navrata dobio tek minorne poslove poput košenja trave.

TAKVA POSLOVNA PRAKSA u startu je imala i puno protivnika unutar samog Plinacra, gdje su pojedini zaposlenici upozoravali kako cijena ne smije biti jedini faktor na temelju kojeg se dodjeljuju poslovi, te kako će to što poslove dobivaju kompanije bez adekvatnih referenci i stručnih kapaciteta rezultirati lošijom kvalitetom i kašnjenjem zacrtanih rokova izgradnje. Na te su probleme upozoravali čak i pojedini članovi uprave tvrtke. To se navodno dogodilo i u slučaju potpisivanja ugovora o nadzoru gradnje plinovoda, koji je tvrtka sklopila s Arkom 96, odnosno IGH. Potpisivanju tog ugovora navodno je prethodila burna rasprava među članovima uprave tvrtke, jer su neki od njih zastupali stajalište da IGH i njegovi podizvođači nemaju dovoljno iskustva da bi mogli adekvatno provoditi kontrolu i nadzor. Ipak, na kraju je ugovor potpisan, a prema neslužbenim informacijama ključni zagovornik suradnje s IGH bio je tadašnji predsjednik Uprave Plinacra Branko Radošević, uz podršku Marine Matulović-Dropulić. Ipak, ista praksa nastavljena je i nakon što je Radoševića na čelnoj poziciji u tvrtki naslijedio Jerko Jelić Balta. Tako je u rujnu prošle godine na natječaju dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije, vrijednog ukupno 59,57 milijuna eura pobijedio konzorcij Dalekovoda i talijanske tvrtke Ghizzoni Spa. Radilo se o poslovima gradnje plinovoda od Josipdola do Gospića, vrijednosti od 27,81 milijuna eura, te dijelu od Gospića do Benkovca, čija je vrijednost 31,76 milijuna eura.

TA ODLUKA JE U STRUČNIM krugovima dočekana s velikom količinom skepse, budući da se Dalekovod nikad prije nije bavio takvim poslovima. U toj kompaniji su tvrdili kako to nije problem jer će specijalizirani strojarski dio projekta obavljati talijanska tvrtka, no domaći plinski stručnjaci tvrdili su kako je neuobičajeno da u projektu ne sudjeluje ni jedna od hrvatskih specijaliziranih tvrtki. Dapače, bilo je mišljenja da IGH neće moći adekvatno provoditi nadzor nad radovima koje provodi Dalekovod, jer te dvije kompanije surađuju i na brojnim projektima u bitno drukčijim ulogama, kao suinvestitori ili projektanti. Te bojazni pokazale su se opravdanima s obzirom na značajne probleme koji su zabilježeni. Tako praktički svaki projekt koji je pokrenut u posljednje dvije godine kasni, uključuujući one na kojima radi Dalekovod, koji je svoje dionice trebao dovršiti sredinom prošle godine. Kao primjer kašnjenja radova često se navodi primjer mjerno redukcijske stanice Rijeka - istok čija je gradnja dovršena u veljači ove godine, šest mjeseci nakon planiranog roka. S druge strane, u istom periodu planirani troškovi gradnje značajno su porasli. Iako službeni podaci nisu dostupni, neslužbeno se može doznati kako je cijena gradnje jedne dionice na kojoj radi Dalekovod, 590 eura po metru, što je gotovo dvostruko više od cijene plinovoda sličnih karakteristika koji su bili građeni u prvoj polovini desetljeća. Takva poskupljenja i kašnjenja u realizaciji projekata vjerojatno bi bila izbjegnuta da su na njima bile angažirane tvrtke s adekvatnim iskustvom i razinom stručnosti, pa bi stoga otkriveni ugovor o poslovnom odnosu Plinacra i IGH mogao poslužiti kao povod za dublju analizu poslovanja te tvrtke tijekom proteklih godina.