IVO SANADER proteklih je tjedana pojačao kontakte sa stranim visokim dužnosnicima kako bi provjerio stajalište međunarodne zajednice o svom eventualnom povratkuBivši premijer Ivo Sanader priprema povratak u politiku i posljednjih je tjedana pojačao kontakte sa svojim saveznicima u Hrvatskoj, ali i nekim političarima u inozemstvu. Ono što je jako važno - Sanader pokazuje sve veće zanimanje za osnivanje nove političke stranke u kojoj bi okupio skupinu uspješnih poslovnih ljudi, kao i neka nova lica na političkoj sceni, dok su tek na trećem mjestu afirmirani političari s kojima je surađivao u prošlosti. Pobjednik na parlamentarnim izborima 2003. i 2007., doznao je Nacional, čvrsto je uvjeren da Jadranka Kosor neće uspjeti riješiti probleme s kojima se suočava Hrvatska i zato će uskoro izgubiti vlast. Bitan pomak neće napraviti ni kolicija pod SDP-ovim vodstvom, i u takvim okolnostima hrvatski će građani tražiti alternativu, a upravo to Sanader namjerava ponuditi. Ali, dok je sve donedavno planirao svoj povratak u HDZ, sada je puno realnija opcija da osnuje novu političku stranku, čiji će se program temeljiti na poticanju gospodarskog prosperiteta. Novi program traži i nove nepotrošene ljude i Sanaderovi posljednji potezi usmjereni su prema tom cilju.

Sanaderovi znanci govore da se okružio skupinom mlađih ljudi, koji u HDZ-u nisu imali značajna mjesta. Iako je u stalnim kontaktima s dugogodišnjim suradnicima poput Luke Bebića, Marija Zubovića i Biance Matković, očito se sve manje oslanja na poznata lica u HDZ-u i orijentirao se na neke javnosti nepoznate suradnike. Ionako je u siječnju ove godine izbačen iz članstva Hrvatske demokratske zajednice, tako da prioritet u njegovim planovima postaje osnivanje nove stranke u koju želi pridobiti uspješne poslovne ljude, i možda ponekog afirmiranog političara, koji je poznat po svojim ekonomskim inicijativama. Ali u biti Sanaderova stranka trebala bi u kadrovskom i političkom pogledu biti novost na hrvatskoj javnoj sceni. Osnivanje nove stranke povezano je i s njegovim nedavnim putovanjima u inozemstvo. Kako bi provjerio stajalište međunarodne zajednice prema svom eventualnom političkom come-backu, Sanader je kontaktirao s nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika u njemačkoj i američkoj administraciji, kao i u tijelima Europske unije, potvrdili su za Nacional prije nekoliko dana dobro informirani izvori iz političkih i diplomatskih krugova. Sanader je uvjeren da je život u Hrvatskoj paraliziran zbog ponašanja dviju osoba - Jadranke Kosor i Mladena Bajića. No dok za Bajića kaže da ga je nemoguće smijeniti s položaja glavnog državnog odvjetnika, svojim sugovornicima sugerira da bi Jadranka Kosor odmah morala odstupiti.

Sanader ne namjerava žuriti s novim političkim angažmanom jer je svjestan da je njegov nagli i neočekivani odlazak iz politike u javnosti bio iznimno loše prihvaćen. Otvaranje korupcijskih afera koje su snažno povezane s vladom koju je vodio dodatno su snizile njegov rejting i osnivanje stranke u postojećim bi okolnostima bilo kontraproduktivno. Sanader svoj povratak planira tek za vrijeme kad se počne ostvarivati scenarij koji je predvidio. On je duboko uvjeren da će teška ekonomska situaciju dovesti do propasti sadašnje vlade i premijerke Jadranke Kosor, možda već do kraja ove godine, a najkasnije na parlamentarnim izborima 2011. U nedavnim neformalnim razgovorima izrazito se nepovoljno izrazio o Jadranki Kosor i ustvrdio da kao njezin dugogodišnji šef zna da aktualna premijerka nije pretjerano sposobna. Zbog njezinih ograničenih sposobnosti Vlada neće još dugo ostati na okupu i uslijedit će prijevremeni izbori, koje će HDZ izgubiti. BIVŠi premijer uvjeren je da će u tom slučaju na vlast će doći koalicija lijevog centra, a predsjednik Vlade postat će Zoran Milanović, ali Sanader ni njemu ne daje velike šanse da se stabilizira na vlasti.

Milanović će biti pod pritiskom ostalih koalicijskih stranaka, ali i sindikata, nezadovoljnih poljoprivrednika i desno orijentiranog dijela javnosti. Upitno je koliko će uspjeti kontrolirati situaciju i u Sanaderovu okruženju vjeruju da će to biti njegova velika šansa. HDZ-ov gubitak vlasti bivši predsjednik Vlade namjerava iskoristiti za povratak u politiku, i to najvjerojatnije kroz novu stranku. Međutim, njegovi saveznici unutar HDZ-a tvrde kako se Ivo Sanader nije definitivno dreknuo mogućnosti povratka u HDZ. Osnivanje stranke je iznimno zahtjevno i uvijek je pitanje hoće li birači prihvatiti nešto novo. S druge strane, HDZ postoji dvadeset godina, ima snažnu infrastrukturu i vrlo stabilno biračko tijelo. Osim toga, Sanader je između 2000. i 2009. potpuno kontrolirao unutarstranačke procese i dobro zna na koga se u slučaju povratka može osloniti.

U proteklih desetak mjeseci Jadranka Kosor je HDZ gotovo potpuno očistila od sanaderovaca i on sada u Saboru možda ima samo pet ili šest istomišljenika, a oni koji ga podržavaju u lokalnim ograncima vladajuće stranke ne usuđuju se javno se izjasniti jer su svjesni da bi to bio i njihov politički kraj. Stoga je Sanader odlučio čekati razvoj pregovora s Europskom unijom i, ako ne prije, na predstojećim parlamentarnim izborima, uvjeren je, HDZ će doživjeti poraz. U tom slučaju Jadranka Kosor će teško sačuvati položaj predsjednice i počet će se borba za njezina nasljednika, a to je ono na što računaju zagovornici Sanaderova povratka u HDZ. Za njega i trenutačno prilično slabu grupaciju koja ga i dalje podržava izborni poraz HDZ-a mogućnost je nove političke afirmacije. Premda ovaj plan uvelike ovisi o razvoju prilika na političkoj sceni, Sanader smatra da mu naruku idu postojeće okolnosti, nezadovoljstvo velikog dijela građana Vladinom politikom i duboki gospodarsko-socijalni problemi.

Sanader je u prošlosti pokazao da zna čekati pogodan trenutak i strpljivost je jedna od njegovih glavnih osobina. Sredinom 90-ih povukao se u zavjetrinu Ministarstva vanjskih poslova i punih pet godina čekao priliku da iskoči u prvi plan. Tada je bezobzirno eliminirao Ivića Pašalića i njegov špijunsko-kriminalni milje i potpuno zavladao HDZ-om. U sadašnjim okolnostima Sanaderov plan sadrži puno upitnika, ali bivši predsjednik Vlade uvjeren je da može vratiti nekadašnju moć i utjecaj. Zbog toga je nedavno pokušao kontaktirati s nekoliko važnih bivših i sadašnjih inozemnih političara, ali čini se da nije dobro prošao. Iako su u prošlosti dosta dobro surađivali, sadašnje Sanaderove pozive na sastanke odbile su nekadašnja ministrica vanjskih poslova SAD-a Madeleine Albright i njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack.

JADRANKA KOSOR Poraz sadašnjeg HDZ-a na idućim izborima jamačno bi otvorio perspektivu za Sanaderov povratak na javnu scenuOčito su obje procijenile da je Sanader previše kompromitiran optužbama da je odgovoran za velike financijske afere koje se povezuju s njegovom vladom i zato su odbile mogućnost da se sastanu. Na slična odbijanja Sanader je naišao i kad se pokušao susresti s visokopozicioniranim dužnosnicima administracije Savezne Republike Njemačke i Europske unije, doznao je Nacional. Uostalom, upravo je njemačka premijerka Angela Merkel zapečatila Sanaderovu političku karijeru u Bruxellesu sredinom lipnja 2009. na sastanku predsjednika europskih pučkih i demokršćanskih stranaka. Ona je u raspravi o Hrvatskoj i EU (iniciranoj zbog tadašnje slovenske blokade) izjavila: “Sanader mora otići.” Na upit jednog sudionika može li objasniti svoj zahtjev, odgovorila je: “Dokazi su čvrsti i o njima ne treba raspravljati.”

Nitko od vodećih ljudi europskih stranaka desnog centra nije se suprotstavio Angeli Merkel i optužbi na račun Sanadera. I tada i danas bivši predsjednik hrvatske vlade zadržao je potporu još samo jednog uglednog političara iz Unije, a to je Wilfred Martens, predsjedavajući Europske pučke stranke u Europskom parlamentu. Osim njega ni jedan relevantni konzervativni političar nije pružio podršku Sanaderu kad je podnio ostavku početkom srpnja prošle godine.

To što su Doris Pack i Madeleine Albright odbile sastati se sa Sanaderom pokazuje kakvo mišljenje o njemu vlada u visokim krugovima međunarodne politike. Unatoč tomu Sanader ne odustaje od povratka u politiku i u razgovorima s istomišljenicima stalno kritizira Jadranku Kosor i mjere aktualne koalicijske vlade. Prema njegovu mišljenju, Vlada jako loše vodi zemlju i ne uspijeva stabilizirati ekonomske prilike, a pravosuđe proganja ljude koji su u prošlosti bili u HDZ-u, kao što su nekadašnji potpredsjednik vlade Damir Polančec i Ivan Mravak, koji je bio direktor Hrvatske elektroprivrede. Obojica su optuženi zbog financijskih malverzacija i prijeti im višegodišnja zatvorska kazna, ali postoji mogućnost da na suđenjima pokušaju prebaciti odgovornost na Sanadera, kao najvažniju osobu u Hrvatskoj sve do prošlogodišnje abdikacije. Velika je vjerojatnost da je upravo strah od kaznenog progona jedan od glavnih motiva Sanaderova pokušaja da se vrati na čelo Hrvatske demokratske zajednice.

SANADEROVI LJUDI Mario Zubović i Luka Bebić i dalje su mu bliski, ali teško ih je zamisliti uz Sanadera u nekom novom pokušaju dolaska na vlastOd onih koji ga podržavaju može se doznati kako bi on, ako uspije ponovno zavladati HDZ-om, bio u stanju zaštititi se od eventualnih sudskih progona zbog korupcije. Koliko god priča o Sanaderovoj namjeri da se vrati u politiku može djelovati kao iznenađenje, prije desetak dana potvrdio ju je i Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora, koji je s njim ostao u dobrim odnosima. Bebić je najviše rangirani Sanaderov politički saveznik, zbog čega je marginaliziran unutar HDZ-a, ali on je postao svojevrsni neslužbeni gasnogovornik bivšeg premijera. U nedavnom intervjuu za Globus Bebić je eksplicitno podržao Sanaderov politički povratak, kojemu je dodijelio kompliment ocjenom da je “državnik”, a ne običan političar. Iznio je mišljenje kako je Sanader uvelike pridonio demokratizaciji Hrvatske i približavanju Europskoj uniji, uz dodatak da “političar njegova kova ne može dugo ostati izvan politike”.

Bebić je pritom odbacio mogućnost skorog Sanaderova povratka, uz objašnjenje da je u javnosti stvorena klima protiv takvog raspleta, ali je najavio i da se to može očekivati kad Hrvatska uđe u EU “jer za njega ima političkog prostora”. Kao jedinu zamjerku rekao je da je Sanader pogriješio kad se nije želio kandidirati na prošlim izborima za predsjednika Republike. Bebićev nastup nije slučajan i pokazuje da u HDZ-u još uvijek postoji opozicija koja priželjkuje pad Jadranke Kosor, čak i uz cijenu gubitka vlasti na državnoj razini. Uostalom, početkom ove godine Sanader je pokušao izvesti puč unutar HDZ-a i vratiti se na vlast, ali cjelokupna akcija bila je loše zamišljena i završila je kao potpuni promašaj.

Ujutro 3. siječnja Sanader i nekoliko njegovih pristaša ušli su u Središnjicu HDZ-a i organizirali konferenciju za novinare, na kojoj je rečeno kako vlada Jadranke Kosor loše vodi zemlju, a premijerkin sporazum sa Slovenijom ocijenjen je kao izdaja nacionalnih interesa. Jadranka Kosor reagirala je vrlo energično i već nakon dva dana Predsjedništvo HDZ-a izbacilo je Sanadera iz stranke, uz obrazloženje da je svojim istupom nanio štetu HDZ-u. Odluku o izbacivanju podržala je uvjerljva većina članova, a protiv nje glasovali su samo Luka Bebić, Mario Zubović i Damir Polančec, dok su suzdržani ostali Petar Selem i Bianca Matković. Bio je to i kraj njihova utjecaja u HDZ-u, Bebić, Selem i Zubović izgubili su sve stranačke funkcije, Bianca Matković više nije ministrica, a Polančec je zatvoren u Remetincu. Vrh HDZ-a beskompromisno se obračunao sa svojim dugogodišnjim liderom i njegovim pristašama, a Sanader je zaprijetio još jednom, kad je sredinom siječnja najavio aktiviranje zastupničkog mandata i ulazak u Sabor. Ova najava izazvala je u HDZ-u popriličnu zabrinutost jer je postojala opasnost da sanaderovci napuste stranku, a u tom slučaju vladajuća bi koalicija izgubila natpolovičnu većinu i otvorila bi se mogućnost prijevremenih izbora.

Sanaderovi pristaše i dan-danas tvrde da je njihov šef znao da će ga izbaciti iz HDZ-a, ali navodno je bio spreman žrtvovati se kako bi ukazao na pogrešnu politiku Jadranke Kosor i njezine ekipe. Da je ušao u Sabor i opstruirao Vladu, HDZ bi vjerojatno izgubio vlast, ali Sanader je ispravno procijenio da on ne bi dobio ništa. Bio bi definitivno obilježen kao netko tko je iz sebičnih razloga srušio HDZ, a takvu izdaju članstvo u stranci nikad mu ne bi oprostilo. Zato je izabrao koncilijantno rješenje i odluku o isključenju primio izrazito mirno, a odustao je i od aktiviranja saborskog mandata. Umjesto toga, nastavio je redovito komunicirati sa saveznicima, a usporedo pokušava reaktivirati inozemne političke veze.

Zasad u tome nema previše uspjeha, ali u njegovu planu ionako nije brz pohod na vlast. Ni sadašnji vrh HDZ-a nije prestao razmšljati o svom bivšem predvodniku. Zasad nitko ne strepi od Sanaderova povratka, ali ni njegovi protivnici a priori ne odbacuju takvu mogućnost. Gubitak izbora značio bi i politički pad Jadranke Kosor, a u tom slučaju mogući su različiti scenariji. Nitko ne isključuje mogućnost da se Sanader pojavi pred članstvom i kaže: “Kad sam 2000. preuzeo stranku, HDZ je bio na pet posto, a pod mojim vodstvom dva smo puta pobijedili na izborima. Hajdemo to učiniti i treći put.” U posljednje vrijeme Sanader je počeo intenzivnije komunicirati i s nekim medijima. Posebno ga zanima Večernji list, tradicionalno konzervativni dnevnik, čija uređivačka koncepcija postaje izrazito deničarska. Večernji list nikada nije podržavao SDP, a za vladu Jadranke Kosor smatra da je popustljiva prema EU i slaba na ekonomskom planu, pa Sanader smatra kako bi taj tiražni dnevni list mogao podržati njegov budući politički program.

Postavlja se, međutim, pitanje u kojoj je mjeri realan njegov plan o povratku u hrvatsku politiku. Sanader je uvijek bio izrazito samopouzdan i na granici onoga što se u psihologiji označava kao egotrip. Takvi su ljudi uvjereni da imaju široku podršku javnosti, čak i kad ankete pokazuju da su izrazito nepopularni. Nakon što je bez objašnjenja napustio premijersku funkciju, Sanader se vrlo brzo našao pri vrhu najnepopularnijih hrvatskih političara, a rejting mu se dodatno srozao kad su u antikorupcijskim akcijama u javnost izbile afere čvrsto povezane s njegovom vladom. U ovom trenutku u Hrvatskoj sigurno ima puno više onih koji misle da bi mu trebalo suditi nego koji podržavaju Sanaderov povratak u politiku. Oni koji su s njim dugo surađivali potvrđuju kako on nikada nije bio osobito marljiv. Odlikuje ga strpljenje, ali 2000. je preuzeo HDZ zahvaljujući angažmanu Branimira Glavaša, Luke Bebića i Vladimira Šeksa, koji su išli po temeljnim ograncima i uvjerili članstvo da podrži Sanadera, a ne Pašalića. Sanader još uvijek posjeduje određenu karizmu, ali otvoreno je pitanje kako će ga biračko tijelo ovaj put prihvatiti. Uza sve to Sanader više nije član HDZ-a, i kad bi se vratio, to bi djelovalo poput puča, jer bi povuklo eliminaciju cjelokupnog sadašnjeg vodstva vladajuće stranke. Više nije moguće zamisliti HDZ u kojem bi Sanader, Bebić i Zubović sjedili pokraj Šeksa i Hebranga ili Jadranka Kosor uz Biancu Matković. Nipošto ne treba zanemariti ni izjavu Angele Merkel o dokazima protiv Sanadera. Iako predsjednica njemačke vlade nije detaljno objasnila o čemu je riječ, državnici poput nje nikad ne bi javno istupili bez uvjerljivih dokaza.

MADELEINE ALBRIGHT, utjecajna američka diplomatkinja i bivša ministrica vanjskih poslova, navodno je odbila Sanaderovu molbu da se susretnuOčito postoji nešto što je Sanadera u inozemnim političkim krugovima definitivno kompromitiralo, i koliko god on bio ambiciozan, postavlja se pitane zašto bi oni koji su inicirali njegov odlazak sada podržali njegov povratak u politiku. Ali još je teže zamisliti Sanadera kako se ne bavi ničim konkretnim, godinama promatrajući kako se na vlasti izmjenjuju Jadranka Kosor i Zoran Milanović. Iz Sanaderove perspektive, Jadranka Kosor je nesposobna, a Zoran Milanović beskoristan. Ona je bila njegova zamjenica i godinama je morala izvršavati sve što joj je zapovijedao, dok je Milanoviću bio nadređen dok su radili u diplomaciji, a onda ga je pobijedio na izborima i poslao u oporbu. Onaj tko razmišlja poput Ive Sanadera želi se vratiti u politiku, a to znači i na vlast. Ostaju još dva pitanja: kada i da li s novom strankom ili još jednom pokušati u HDZ-u?