Predsjednik Republike Hrvatske Ivo JosipovićIspred spomenika Prvom sisačkom partizanskom odredu u šumi Brezovica u sisačkoj Posavini polaganjem vijenaca počelo je središnje obilježavanje 22. lipnja - Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj kojim se obilježava 69. obljetnica osnutka prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i porobljenoj Europi u Drugom svjetskom ratu, osnovane na tom mjestu na današnji dan 1941., te 65. obljetnica pobjede nad fašizmom.

Na svečanosti su sudjelovali i predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, te u ime Hrvatskoga sabora njegov potpredsjednik Neven Mimica.

Predsjednik je u svom govoru poručio "da je i u Hrvatskoj došlo vrijeme u kojem će Drugi svjetski rat prestati biti dio dnevne politike", a premijerka Jadranka Kosor da se mir i napredak mogu osigurati samo na čvrstim temeljima antifašizma.

Josipović je istaknuo da se, svečano obilježavajući Dan antifašističke borbe, prisjećamo važnog datuma hrvatske povijesti kada je prva skupina hrvatskih antifašista, vođena idealom slobode, organizirano krenula u borbu protiv fašističke okupacije Hrvatske.

"Upravo ovdje Hrvatska je ustala i hrvatski je narod zajedno sa Srbima i drugim narodima i narodnostima rekao fašizmu, nacizmu, zločinu i izdaji odlučno ne", izjavio je Ivo Josipović.

Istaknuo je da danas postoji previše onih koji danas relativiziraju vrijednost antifašističke borbe te kako udžbenici u školama ne daju pune i prave informaciju o Drugom svjetskom ratu i antifašizmu.

Josipović je ocijenio "kako nismo uvijek principijelni i dosljedni u afirmaciji antifašizma i uloge antifašista" i apelirao "da status antifašističkih boraca i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bude načelno jednak", pozvavši "Vladu i Sabor da se prava boraca NOB-a stave na odgovarajuću razinu prema Deklaraciji o antifašizmu".

Napomenuvši da se pred Hrvatskim saborom nalazi i zakon koji bi trebao omogućiti otkrivanje i obilježavanje zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, predsjednik Josipović je apelirao "na hrvatski Sabor i predlagatelja zakona da izbjegnu otvaranje novih konfrontacija i jednostranih interpretacija povijesti", iznijevši uvjerenje "da će Sabor imati mudrost da izbjegne loša iskustva koja smo imali s tzv. Vukojevićevom komisijom".

"Volio bih da u konačnoj verziji taj zakon bude na tragu povijesne pomirbe, volio bih zakon koji neće zaboraviti brojne žrtve fašizma, nacizma, čiji se grobovi još uvijek ne znaju, žrtve čija se imena ne znaju, poput onih iz Jadovna, da se ne zaboravi da su porušene stotine spomenika palih u Drugom svjetskom ratu od strane okupatora i onih koji su im se pridružili, da ne zaboravi da je potrebno obnoviti i te spomenike", rekao je na kraju svog govora Josipović.

"Hrvatski je narod 22. lipnja 1941. organizirao prvu antifašističku postrojbu u porobljenoj Europi, prednjačeći tako u otporu fašističkoj pošasti na ovim prostorima", istaknula je premijerka Kosor.

"Vlada odlučno odbacuje i osuđuje svaki pokušaj povijesnog revizionizma i rehabilitacije fašističke ideologije, svakog oblika ekstremizma, totalitarizma i radikalizma. Kao hrvatska premijerka neću se nikada umoriti u ponavljanju da je ustaški režim bio režim zla, režim mržnje i nesnošljivosti u kojem su zlostavljani i ubijani ljudi samo zato što su bili drugi i drugačiji. Najoštrije osuđujem zločine počinjene za vrijeme ustaškog režima, zločine za koje nema opravdanja i koje nikada ne smijemo zaboraviti. Najoštrije osuđujem zločin protiv svakog čovjeka, jer nema tog cilja koji se zločinom može dostići, niti zločinom pravdati", rekla je Kosor. Naglasila je da u tom smislu pozdravlja nedavni čin predsjednika Republike Ive Josipovića i "odavanje počasti žrtvama politike osvete".

"Poglavlje borbe za bolju prošlost moramo zauvijek zatvoriti, naše poglede želimo i moramo usmjeriti samo prema budućnosti mira i napretka koju možemo osigurati samo na čvrstim temeljima antifašizma, na temeljima pobjede dobra, stoga je svaki pokušaj kompromitiranja antifašizma ujedno i pokušaj kompromitiranja hrvatske države i njezine budućnosti kao ravnopravnog čimbenika u ujedinjenoj Europi", poručila je premijerka i naglasila da nema nikakve dvojbe o golemom doprinosu Hrvatske u borbi protiv fašizma, niti o antifašizmu kao sastavnici Hrvatske čije su vrijednosti trajno potvrđene u temeljima hrvatske državnosti i suverenosti kroz izvorišne osnove Ustava RH i Deklaracije o antifašizmu.

"Pobjeda u Domovinskom ratu nad politikom Slobodana Miloševića i srpskom agresijom, na kojoj se temelji samostalna i demokratska Republike Hrvatska, afirmirala je antifašizam i njegove univerzalne i trajne vrijednosti", rekla je odavši zahvalnost svim hrvatskim braniteljima poginulima u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu.

Sisački odred osnovan je na dan napada nacista na Sovjetski Savez, imao je 79 boraca, a predvodio ga je zapovjednik Vladimir Janjić Capo. Završetak Drugoga svjetskog rata dočekalo je 38 njegovih boraca.