Otvoreno pismo ministru financija Ivanu Šukeru

Deset milijuna građana Mađarske, koja je ujedno članica Europske Unije, uskoro će živjeti u flat tax poreznom sistemu. Mađarska ekonomija je bila u padu zbog spore primjene ekonomskih reformi. Ipak, stvarne promjene se upravo događaju s novo izabranim premijerom Viktorom Orbanom, koji vodi vladu desnog centra i provodi ekonomsku politiku rasta uključujući uvođenje niske stope flat taxa za deset milijuna mađarskih građana. To će svakako dati značajan poticaj mađarskoj ekonomiji. S najavom flat taxa u Mađarskoj, raste klub zemalja koje su primjenile ovu uspješnu i učinkovitu poreznu reformu u istočnoj Europi. U jugoistočnoj Europi, flat tax na osobni dohodak i dobit poduzeća je u primjeni u Albaniji (10%), Bugarskoj (10%), Kosovu (10%), Makedoniji (10%), Crnoj Gori (9%) i Rumunjskoj (16%). Srbija ima jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 14% te porez na dobit od 10%. Hrvatska, na žalost, ostaje izopćenik.

Najbolja reklama Mađarske za privlačenje potencijalnih ulagača će biti nova, niža stopa flat taxa! Viši ekonomski rast voditi će višim stopama zaposlenosti koje će rezultirati u većem prosperitetu nacije. U suštini, ekonomski rast ostvaruje veće porezne prihode dok odugovlačenje u provođenju reformi i visoko oporezivanje zajedno s kompliciranim poreznim sustavom vode u stagnaciju, poreznu evaziju i izbjegavanje plaćanja poreza. To znači niži porezni prihod za zemlje koje zaostaju, poput Hrvatske

Građani i porezni obveznici reagiraju na poticaje

Hrvatsko gospodarstvo je u padu i u nedostatku smjelih reformi, hrvatska ekonomija će još više padati. Vaše prošlogodišnje uvođenje kriznog poreza i povećanje PDV-a na 23% nisu donijeli više porezne prihode i očito je da je porezna politika visoko progresivnog oporezivanja dohotka krajnji promašaj. Što je najvažnije, vladini napori u blokiranju politika koje vode ekonomskom rastu pogoršavaju stanje hrvatskih građana. Bez principijelnih reformi, Hrvatska će postati bolesnik Europe - a strani i domaći ulagači te bistra mladež će izbjegavati Hrvatsku. Ono što najviše pogađa Hrvatsku je da bistra i školovana mladež već napušta Hrvatsku u traženju boljeg životnog standarda i povoljnijih prilika u drugim zemljama.

Vjerujemo da se sjećate da smo doveli idejnog "oca" flat taxa u Hrvatsku 2004. i 2005. godine - Dr. Alvin Rabushka, stariji suradnik pri Hoover Institution na sveučilistu Stanford. Vi ste govorili 2004. godine na panelu posvećenom poreznoj politici zajedno s Dr. Alvin Rabushkom i Ivanom Miklošom koji je kao ministar financija i zamjenik predsjednika slovačke vlade tada već primjenio flat tax u Slovačkoj. Poruka je bila jednostavna i jasna: uspješna flat tax porezna reforma donosi više porezne prihode i otvara prostor za strukturne reforme.

Danas, oko 275 milijuna građana i poreznih obveznika u istočnoj Europi živi u zemljama flat taxa. Četiri milijuna hrvatskih građana su na strani gubitnika. Hrvatske tvrtke, poduzetnici i strani ulagači će proći puno bolje odlaskom u zemlje koje imaju niže porezne stope u jugoistočnoj Europi.

Kratki prikaz flat taxa

Flat Tax je jednostavan porezni sustav s niskom jedinstvenom poreznom stopom kojom se dohodak (osobni i poslovni) oporezuje samo jednom, čime se izbjegava dvostruko oporezivanje i što bliže izvoru.

Jedinstvena, niska stopa flat taxa (uglavnom manja od 20%) rješava problem visokih marginalnih stopa poreza i njima svojstveno kažnjavanje produktivnog ponašanja kao što je rad, preuzimanje rizika i poduzetništvo.

Primjenom flat taxa ukidaju se posebne pogodnosti u poreznom sistemu koje omogućuju povoljniji tretman određenih ponašanja i aktivnosti. Ukidanjem izuzeća, neoporezivih olakšica, neoporezivih poticaja i sličnih "rupa u zakonu" povećava se porezna baza čime se stječu uvjeti za nižu poreznu stopu. Istovremeno se pojednostavljuje porezni sustav omogućujuci poreznim obveznicima da podnesu porezne prijave na formatu razglednice.

Povoljan za porodice - u flat tax sustavu omogućuje se velikodušni osnovni odbitak koji se zasniva na veličini porodice.

Flat Tax prikuplja porezni prihod na najdjelotvorniji, najjednostavniji, nediskriminirajući, neutralan i neiskrivljujući način.

Cilj porezne politike je ostvariti najvišu moguću stopu ekonomskog rasta

Distributivna uloga (uloga preraspodjele) sadašnjeg i novo-predloženog visoko progresivnog poreza na dohodak nije u mogućnosti ostvariti niti visoki ekonomski rast niti ciljeve socijalne politike vođene demagogijom "uzeti od bogatih i dati siromašnima". Hrvatski građani ne trebaju vladu koja će opravdati svoju ulogu uzimanjem od bogatih kako bi dala siromašnima i koja kupuje svoj opstanak na vlasti novcem poreznih obveznika.

U ime hrvatskih građana i ostvarivanja više stope ekonomskog rasta, hrvatska vlada se treba usredotočiti na razdvajanje porezne od socijalne politike:

1) Primjeniti nisku stopu flat taxa od 15% na osobni i poslovni dohodak kako bi se porezni prihodi prikupili na najednostavniji, transparentan, neiskrivljujući i najučinkovitiji način sto će istodobno povećati ekonomski rast. Omogućiti viši osobni odbitak s kojime će se kompenzirati građane kojima je obećano 12% u novom, najavljenom poreznom sustavu.

2) Odvojeno primjeniti socijalnu politiku na način da se već prikupljeni porezni prihodi usmjere na zadovoljenje potreba socijalno ugroženih građana.

Hrvatska politika "ubiti jednim udarcem dvije muhe" u kombiniranju porezne i socijalne politike u visoko progresivnom oporezivanju dohotka - oslobađa političare od odgovornosti i transparentnosti državne potrošnje.

Da je Hrvatska vlada 2006. godine uvela flat tax od 15%, kao što je predložio Adriatic institut, obuzdala bi državnu potrošnju, privukla strane ulagače i učinila hrvatske poduzetnike i tvrtke konkurentnijima, cime bi se povećala zaposlenost i ostvarile više stope ekonomskog rasta. Uz flat tax i provođenjem ekonomskih reformi, posljedice ekonomske krize bi bile znatno ublažene te bi bilo za očekivati da bi hrvatska stopa nezaposlenosti bila manja od 18%, te da bi se izbjegao ekonomski pad od 5.8% u 2009. godini i 2.5% u prvom kvartalu 2010. godine.

Strana ulaganja nisu jedini razlog za primjenu flat taxa. Flat tax također omogućuje gospodarstvu rast tjerajući sivu ekonomiju u legitimno tržište i pojednostavljujući prikupljanje poreznih prihoda. Ekonomska aktivnost se povećava kao i pošteno prijavljivanje dohotka, dok porezna evazija pada. U svim zamljama koje su do sada primjenile flat tax rezultat je bio isti ili viši porezni prihod unutar prve godine od primjene flat taxa.

Gospodin Šuker, vrijeme ističe a flat tax dobiva jos veći zamah u istočnoj Europi. Porezno takmičenje je važno. Krajnje je vrijeme da Hrvatska uvede flat tax.

S poštovanjem,

Adriatic institut za javni poredak