Objavljeno u Nacionalu br. 764, 2010-07-06

Autor: Maroje Mihovilović

Suicidom iz zasjede rušio predsjednika

Rodrigo Rosenberg unajmio je ubojice da ga smaknu i ostavio videoporuku u kojoj je optužio predsjednika Gvatemale za svoju smrt

RODRIGO ROSENBERG
unajmio je ubojice da ga smaknu i ostavio videoporuku u kojoj je optužio predsjednika
Gvatemale za svoju smrtRODRIGO ROSENBERG unajmio je ubojice da ga smaknu i ostavio videoporuku u kojoj je optužio predsjednika Gvatemale za svoju smrtPotpuno istinita priča kao da je plod fikcije maštovitog pisca kriminalističkih romana, zaključilo je povjerenstvo Ujedinjenih naroda koje istražuje zločine u srednjoameričkoj državi Gvatemali, gdje je lani počinjeno čak 6451 ubojstvo, od kojih je nevjerojatnih 98 posto ostalo nerazriješeno. Većina tih ubojstava ima kriminalnu pozadinu, ali su mnoga i politička. Ovo o kojem se sada u Gvatemali naveliko priča u prvi je mah izgledalo kao političko, ali na kraju je utvrđeno da nije takvo. Isprva se mislilo da iza tog ubojstva stoji sam gvatemalski predsjednik Álvaro Colom, a na kraju je utvrđeno da iza ubojstva stoji sama žrtva: čovjek je žrtvovao vlastiti život da optuži gvatemalskog predsjednika.


Ubojstvo je počinjeno 10. svibnja 2009. danju, u rezidencijalnom dijelu glavnog grada Ciudad de Guatemala, Zona 14. Riječ je o ulici koja prolazi kroz park. Tom je ulicom toga dana na biciklu prolazio gvatemalski odvjetnik Rodrigo Rosenberg, koji je stanovao u blizini. Iz grmlja su iskočili ljudi i počeli u njega pucati. Pogođen je s pet metaka, tri u glavu, jedan u vrat i jedan u leđa. Preminuo je na licu mjesta. Fotografije njegova mrtvog tijela koje leži tik uz srušeni bicikl objavljene su na naslovnicama, no to je bio tek početak senzacije. Rosenberg je imao 49 godina, bio je odvjetnik školovan u Oxfordu i na Harvardu, zastupnik prominentnih gvatemalskih poslovnih ljudi.Unatoč brojnim ubojstvima u Gvatemali, ovo je odmah po nečemu posebno. Rosenberg nije bio osobito politički aktivan, ali je bio utjecajan, te je bilo jasno da to nije bila neko razbojničko kriminalno djelo.

Gvatemala prolazi kroz burno političko razdoblje. Ta mala srednjoamerička država s 13 milijuna stanovnika prvi put nakon više od pola stoljeća ima demokratski izabranog predsjednika lijeve orijentacije. Predsjednik Álvaro Colom Caballeros došao je na vlast 2008. i vrlo umjereno počeo provoditi mjere protiv tamošnje oligarhije, a to je izazvalo snažne otpore visokih krugova koji su dosad desetljećima surovo upravljali tom siromašnom zemljom. Na vlasti su se izmjenjivale razne desničarske vojne hunte i političari najčešće izabrani na namještenim predsjedničkim izborima. Protiv te oligarhije nastajale su razne gerilske grupe, osobito u zabačenim ruralnim područjima gdje živi indijansko stanovništvo. Vlada je tamo slala vojne postrojbe koje su krvavo gušile pobune, ubijajući svakoga na koga su naišle, paleći sela i usjeve.

To se pretvorilo u građanski rat s desecima tisuća ubijenih i stotinama tisuća raseljenih i protjeranih. Uz pomoć SAD-a i međunarodnih organizacija građanski rat je 1996. završen mirovnim sporazumom: gerilci su predali oružje, a zauzvrat dobili zemlju za obrađivanje. Oligarhija je pristala da se uvede demokracija, i to pod međunarodnom kontrolom. Rat je formalno završen, ali je nastavljeno bezvlađe s brojnim ubojstvima, nasiljem, raširenom korupcijom. Ali na političkoj sceni pojavio se čovjek koji je Gvatemalcima počeo davati nadu da su moguće promjene, inženjer i poslovni čovjek Álvaro Colom Caballeros, sa svojom strankom Unidad nacional de la esperanza (Nacionalno jedinstvo nade, svojevrsni savez socijaldemokrata i demokršćana).

PREDSJEDNIK GVATEMALE Álvaro Colom, prvi ljevičarski
predsjednik te države, obranio se od optužbi za ubojstvo pomoću UN-aPREDSJEDNIK GVATEMALE Álvaro Colom, prvi ljevičarski predsjednik te države, obranio se od optužbi za ubojstvo pomoću UN-aPrvi se put pojavio na predsjedničkim izborima 2003., ali je pobijedio tek u rujnu 2007. U siječnju 2008. preuzeo je vlast kao prvi ljevičarski predsjednik nakon 53 godine, na veliko nezadovoljstvo gvatemalske desnice, koja je organizirala razne političke akcije protiv njega, tvrdeći da ga treba smijeniti. Dan nakon ubojstva Rodriga Rosenberga desnica je dobila novi argument zašto treba smijeniti Coloma. Desničarski novinar Mario David García objavio je da ga je nekoliko dana prije smrti Rosenberg pozvao da snimi njegovu izjavu, koju je on dan nakon ubojstva emitirao na televiziji. U toj izjavi Rosenberg je rekao: “Ako gledate ovaj video, to je stoga što su mene, Rodriga Rosenberga Marzana, ubili privatni predsjednički tajnik Gustavo Alejos i njegov suradnik Gregorio Valdez, poduzetnik povezan s vladom, a uz odobrenje gospodina predsjednika Álvara Coloma i njegove supruge Sandre de Colom. Bojim se da će me dati ubiti jer sam bio odvjetnik poduzetnika Khalila Muse i njegove kćeri Marjorie Muse, također ubijenih 14. travnja u Ciudad de Guatemali. Oni su bili ubijeni jer Musa, koji je bio član uprave Banke za seoski razvoj Banrural, nije želio sudjelovati u protuzakonitim milijunskim poslovima te banke, u pranju novca preko nepostojećih javnih fondova u korist predsjednikove supruge Sandre de Colom, kao i u financiranju trgovine drogom.”

Objavljivanje videosnimke izazvalo je pravu senzaciju. Doznalo se da je Rosenberg ostavio 150 vrpci s presnimkom svoje izjave kod svog prijatelja, rekavši mu da to distribuira ako mu se išta dogodi. Istaknuti gvatemalski političari zatražili su energičnu neovisnu istragu i Colomovu ostavku, kako ne bi utjecao na istražitelje i svjedoke. Takvu je istragu čak zatražila i Rigoberta Menchú, poznata gvatemalska aktivistica za ljudska prava Indijanaca i dobitnica Nobelove nagrade za mir. Pred rezidencijom vlade demonstranti, mahom desničari, tražili su Colomovu smjenu. Colom je odmah preko televizije izjavio da s Rosenbergovim ubojstvom nema nikakve veze, da je posrijedi velika politička podvala, protiv koje će se on boriti i neće dati ostavku. Odmah je objavio kome će prepustiti neovisnu istragu. U sklopu pomirbe u Gvatemalu su došli razni strani stručnjaci i političari, osnovana su međunarodna povjerenstva za rješavanje tamošnjih problema.

UGLEDNI ODVJETNIK
Rodrigo Rosenberg,
školovan u Oxfordu i
na Harvardu, naručio je
plaćene ubojice i preko
telefona im kao cilj
ubojstva potanko opisao sebeUGLEDNI ODVJETNIK Rodrigo Rosenberg, školovan u Oxfordu i na Harvardu, naručio je plaćene ubojice i preko telefona im kao cilj ubojstva potanko opisao sebeZbog slabosti lokalne policije osnovano je i međunarodno istražno povjerenstvo (Comisión internacional contra la impunidad en Guatemala - Međunarodna komisija protiv nekažnjavanja u Gvatemali, CICIG), koju je vodio španjolski istražni sudac Carlos Castresana, a kojoj je glavna zadaća da razriješi najvažnije zločine u Gvatemali i djeluje na suzbijanju korupcije. Colom je istragu predao CICIG-u, a to su prihvatile i najšira gvatemalska javnost i opozicija. Američki ambasador u Gvatemali objavio je da će se u istragu uključiti i agenti FBI-a. U temeljitoj istrazi sudjelovalo je čak 300 istražitelja iz 11 zemalja, ispitano 135 svjedoka, pregledano 9500 dokumenata i provjereno 100.000 telefonskih razgovora. U rujnu prošle godine uhićeno je 11 ljudi osumnjičenih da su bili neposredni izvršitelji ubojstva, članovi bande lokalnog kriminalca, mahom bivši policajci i časnici. Kriminalac William Santos Divas detaljno je ispitan pa je priznao da su dobili 40.000 dolara za to ubojstvo. Bilo im je rečeno da moraju ubiti osobu koja ucjenjuje jednog odvjetnika, ali nisu znali o čemu je riječ. Poslije su istražiteljima rekli da je naručitelj Nelson Wilfredo Santos Estrada koji se bavi zaštitarskim polovima.

Postupno je utvrđeno da je on radio za braću Valdés Paiz, Francisca Joséa Ramóna i Joséa Estuarda, poslovne ljude iz glavnog grada, vlasnike farmaceutske tvrtke koji su poznavali Rosenberga i s njim bili u rodu. Santos je obznanio da su ga ta braća angažirala da nađe kriminalce koji će ubiti jednog ucjenjivača. No braća su - u siječnju, kad je objavljeno da ih istražitelji traže - nestala pa se nije znalo zašto su organizirala ubojstvo. U istrazi je posebno pažljivo analiziran telefonski promet pa je utvrđeno da je Rosenberg na svoju telefonsku sekretaricu primao prijetnje s prepaid mobitela. Taj mobitel bio je i u raznim drugim komunikacijama, posebno s prepaid mobitelom šefa bande ubojica. Pažljivom istragom na kraju je utvrđeno nešto vrlo neobično - da je oba prepaid telefona kupio sam Rosenberg: jedan je upotrebljavao on, a drugi je preko braće Valdés bio predan šefu ubojica. Kad je to otkriveno, istraga je krenula u sasvim drugom smjeru i otkriven je naručitelj - sam Rosenberg!

Braću Valdés je zbog dugova i drugih problema ucijenio Rosenberg, koji im je obećao da ih neće ucjenjivati ako za njega organiziraju jedno ubojstvo. Oni su na to pristali. Rekao im je da treba ubiti čovjeka koji njega ucjenjuje te im unaprijed platio da taj posao obave. Predao im je i ček na 40.000 dolara, ugovorenu cijenu ubojstva svog ucjenjivača, ali to nije bio njegov vlastiti ček, nego ček njegova poslovnog partnera, koji je predao braći Valdés da ga daju ubojicama i unovče. Ček je potpisao predsjednikov savjetnik Alejos, za kojeg je Rosenberg rekao da mu je blizak prijatelj. Nije im prenio ime čovjeka kojeg treba ubiti, nego je preko prepaid telefona šefu bande - ne otkrivši svoj identitet - samo rekao da će se taj čovjek naći u toj mirnoj ulici u Zoni 14 u nedjelju 10. svibnja 2009. u određenom trenutku, te mu potanko opisao kako će izgledati. Ubojice su bili u zasjedi i opisani čovjek je zaista u određeni trenutak tamo naišao biciklom. Smaknuli su ga ne znajući tko je. Njegov identitet doznali su tek iz medija. U prvi mah to im nije bilo ništa neobično, ali imenom ubijenoga braća Valdés bila su zaprepaštena, shvatila su da je sam Rosenberg naručio vlastito ubojstvo. Shvatili su da je to ogromna namještaljka protiv predsjednika Coloma, ali zbog svoje upletenosti nisu htjeli ništa reći policiji, nego su se sakrili. Rosenberg je žrtvovao vlastiti život jer je htio okriviti Coloma kako bi mu se osvetio, uvjeren da je Colom odgovoran za smrt njegovih klijenata Khalida i Marjorie Muse.

PROTIV COLOMA
Nakon Rosenbergove
smrti i objavljivanja
njegove videoporuke
na ulice su u Gvatemali
izišli brojni prosvjednici
protiv predsjednikaPROTIV COLOMA Nakon Rosenbergove smrti i objavljivanja njegove videoporuke na ulice su u Gvatemali izišli brojni prosvjednici protiv predsjednikaRosenberg je bio zaljubljen u Marjoire Musu i s njom se želio vjenčati. Bio je potpuno skrhan kad je ona ubijena i pao u duboku depresiju, i zbog drugih stvari. Nekoliko tjedana ranije umrla mu je majka, s kojom je bio vrlo blizak, njegova bivša druga žena, s kojom je imao dvoje djece, odlučila se s novim mužem preseliti u SAD i sa sobom odvesti djecu. Obuzeli su ga i osvetnički osjećaji prema Colomu, pa makar osvetu platio vlastitim životom. Sve je bio isplanirao do detalja kako da istražitelje navede na trag koji je vodio prema predsjedniku. Zato je i snimio videoizjavu kako bi na najdramatičniji način posmrtno optužio predsjednika za svoju smrt. Zato je izveo i onaj trik s čekom na 40.000 dolara što ga je potpisao predsjednikov tajnik, koji mu je taj ček poslao za neki drugi posao. Ako istražitelji taj ček nađu kod ubojica, trag će voditi do predsjednika. Bio je to gotovo savršen plan. No ipak je previdio dvije stvari. Kao prvo, nije predvidio da će Colom istragu predati međunarodnom povjerenstvu, a da će ono toliki napor i tolike ljudske i tehničke resurse iskoristiti da otkrije pozadinu.

Također, nije predvidio da će braća Valdés s plaćanjem ubojicama pričekati tek nakon ubojstva. Oni se nisu ponašali kako je Rosenberg očekivao. Shvativši da je riječ o Rosenbergovoj podvali predsjedniku, potrgali su ček s potpisom predsjednikova tajnika, platili ubojicama 40.000 dolara vlastitog novca i nestali. Ali nisu dugo bili u bijegu. Upravo ovih dana predali su se istražiteljima CICIG-a i ispričali sve što znaju. Tako je Rosenbergovo ubojstvo razriješeno. Rasvjetljenje misterija Rosenbergova ubojstva, zapravo sofisticiranog samoubojstva, Colomu je spasilo predsjednički položaj. No nije riješeno ubojstvo oca i kćeri Musa. Međunarodni istražitelji tvrde, međutim, da su utvrdili da ni s tim ubojstvom predsjednik Colom nema ništa.

Vezane vijesti

Otkriće pobija majanski 'smak' 2012.

Otkriće pobija majanski 'smak' 2012.

Na zidu male građevine zakopane pod ostacima šume u Gvatemali arheolozi su otkrili bilješke o majanskom Mjesečevu kalendaru, a riječ je o prvome… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika