VELIKA KINESKA TVRTKA China Airport Construction Group sudjelovala bi u izgradnji i financiraju novog terminala na Plesu, s tim da bi imala pravo i sama odabrati projektDiplomatski i gospodarski odnosi između Hrvatske i Kine postaju sve intenzivniji, a to je rezultiralo i novim pojačanim interesom kineskih tvrtki za investiranje u Hrvatskoj, doznao je Nacional iz izvora bliskih samom vrhu Vlade. Nakon što je kinesko veleposlanstvo u Zagrebu već prije pokazalo zanimanje za sudjelovanje kineskih tvrtki u izgradnji novog terminala Zračne luke Zagreb, kineska vlada otišla je nedavno korak dalje pa je preporučila i tvrtku koja bi mogla izvoditi radove na tom projektu. To je China Airport Construction Group Corporation, tvrtka koja je sudjelovala u izgradnji više terminala zračnih luka u Kini, a izvan Kine gradila je i u Libiji.

Kineska je strana izrazila interes da sudjeluje i u financiranju izgradnje novog terminala Zračne luke Zagreb te da njime na temelju koncesije upravlja sljedećih 25 godina. Nacional je iz izvora bliskih samom vrhu Vlade doznao da se do kraja godine planira ne samo raspisati međunarodni javni natječaj za izgradnju novog terminala, nego se taj natječaj u najkraćem mogućem roku namjerava i privesti kraju. Kinezi namjeravaju poslati svoje predstavnike kako bi se detaljno informirali o projektnoj dokumentaciji. Isti izvori otkrili su Nacionalu i da će Vlada najvjerojatnije dopustiti pobjedniku tog natječaja da sam odabere prema čijem projektu će graditi novi terminal Zračne luke Zagreb. To zapravo znači da bi IGH mogao ostati bez tog unosnog posla. IGH je tijekom 2008. pobijedio na pozivnom urbanističko-arhitektonskom natječaju s projektom koji su za tu tvrtku izradili akademik Velimir Neidhardt i Branko Kincl. Rezultati natječaja izazvali su oprečne reakcije javnosti jer je IGH proteklih godina dobio brojne velike projekte.

Skeptici su u pogledu natječaja za izgradnju novog terminala Zračne luke Zagreb tvrdili da je nemoguće da je rad domaćih uglednih arhitekata mogao biti bolji od svjetskih zvijezda poput Normana Fostera, Zahe Haddid i Shigerua Bana, pa su se već tada počele širiti priče da je i u tom slučaju prevagnula politička odluka, ponajviše zbog veze Jure Radića i HDZ-a. Sada bi se moglo dogoditi da IGH ipak ostane bez tog posla, ako bi eventualni kineski, ili neki drugi pobjednik na natječaju za izgradnju terminala odlučio graditi novu moderniziranu zagrebačku zračnu luku po nečijem drugom projektu.

“U svjetlu recesije i teškoća prilikom pronalaženja velikih investitora za strateške infrastrukturne projekte, čini nam se nepoštenim uvjetovati pobjedniku na tom natječaju prema kojem bi projektu trebao graditi novi terminal Zračne luke Zagreb. Zato smo skloni ponuditi pobjedniku natječaja da sam izabere između postojećih ponuda. U obzir bismo uzeli manje-više sve ranije pristigle ponude, ali bismo u zajedničkim razgovorima konačni prijedlog ponešto korigirali nakon zajedničkih razgovora, jer se na svakoj ponudi trebalo ponešto korigirati”, izjavio je za Nacional visoki dužnosnik Vlade.

INTERESI VELIKOG IZVOZNIKA Terminali za pretovar robe u Rijeci i Pločama (na slici) Kinezima su zanimljivi za ulaganje jer bi tako pospješili i kolanje vlastite robe koju izvoze u EuropuKinezi su zainteresirani i za sudjelovanje u proširenju kapaciteta Luke Ploče, gdje je kreditom Svjetske banke već započela izgradnja novog kontejnerskog terminala. Predstavnici Luke Ploče vjeruju da kineske tvrtke uz pomoć Kineske banke za razvoj imaju velike šanse pobijediti na natječaju koji bi se trebao raspisati krajem kolovoza. U uvjetima tog natječaja tražit će se da ponuđači moraju uključiti u ponudu opremu koja se može proizvesti u Hrvatskoj.

Najvjerojatnije će se tražiti da ponuđači moraju koristiti najmanje 40 posto opreme hrvatskog podrijetla. Razmišlja se i o širem uključenju kineskih tvrtki u proširenje kapaciteta Luke Ploče - u izgradnju terminala za rasute terete te u izgradnju skladišnih prostora. Ako bi se to dogodilo, stvorile bi se pretpostavke za lakši ulazak kineske robe na regionalno tržište. Luka Ploče nije jedina za koju su Kinezi u Hrvatskoj zainteresirani. Nacional je krajem travnja doznao da je kineska državna brodarska korporacija Cosco zainteresirana za preuzimanje višegodišnje koncesije za upravljanje Lukom Rijeka.

Hrvatska vlada već je započela radove na modernizaciji riječke luke. U tijeku je realizacija projekta Rijeka Gateway, vrijednog 185 milijuna eura. Ondje bi se uklanjanjem skladišta i ostalih građevina koje nisu u potpunoj funkciji trebalo stvoriti novih 17 hektara za gradnju urbanih sadržaja koji su potrebni za razvoj grada Rijeke. Najvažniji dio projekta je izgradnja novih obala kontejnerskih terminala. Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište ima obalu dugačku 680 metara i 20 hektara površine, a trebao bi se postupno obnoviti u dvije faze. Produžava se i postojeći terminal Brajdica, koji će na kraju također imati obalni dio duži od 600 metara. Novoizgrađeno skladište kontejnera trebalo bi se financirati kroz model javno-privatnog partnerstva. U Luci Rijeka provest će se i niz drugih radova. U zadnjem kvartalu 2010. odabrat će se i strateški partner u okviru jednog dijela projekta Rijeka Gateway, koji se tiče kontejnerskog terminala Jadranska vrata d.d. Sredinom svibnja napravljena je tzv. short-lista potencijalnih strateških partnera.

HRVATSKI MINISTAR financija Ivan Šuker sprema se na put u Kinu na čelu državnog izaslanstva, a ondje će se sastati s nizom visokih političkih dužnosnika i najistaknutijih bankaraOna uključuje APM Terminals iz Rotterdama, Dubai Ports World iz Londona, Hamburger Hafen und Logistik AG iz Hamburga, International Container Services Inc. iz Manile i Group TCB iz Barcelone. Kompleksni radovi na osuvremenjivanju Luke Rijeka traže i znatna financijska sredstva. Moguće je da će o tome tijekom tekućeg tjedna sa svojim kineskim domaćinima razgovarati ministar financija Ivan Šuker. Njega je prošli tjedan posjetilo izaslanstvo kineske ambasade u Zagrebu. Razgovaralo se o završnoj pripremi njegova ovotjednog boravka u Kini. Šuker je u kratkom razgovoru za Nacional izjavio da u Kini ima vrlo intenzivan ritam sastanaka, ali nije htio reći što će se na tim sastancima događati i o čemu će se na njima razgovarati.

“Mislim da ne bi bilo korektno prema mojim sugovornicima kada bih unaprijed govorio o temama naših razgovora. Međutim, susrest ću se s nizom visokih dužnosnika kineske vlade, kao i s najistaknutijim bankarima. U Kinu ne idem tražiti nove kredite za nova zaduženja hrvatske vlade. Razlozi za moj posjet su posve drukčiji”, izjavio je za Nacional Ivan Šuker.

Hrvatska se posve uklapa u dugogodišnju kinesku strategiju međunarodnih ulaganja. Kako Kina godišnje ostvaruje stotine milijardi dolara vanjskotrgovinskog suficita, kineske vlasti već dugo dio tog novca nastoje uložiti u projekte u stranim državama. U tim se investicijama Kinezi uglavnom ponašanju konzervativno i ulažu većinom u energetske i infrastrukturne projekte, mahom u slabije razvijenim afričkim, azijskim i južnoameričkim državama. Postoje i ograničeni slučajevi kineskih ulaganja u razvijenijim državama, a iz političkih razloga kineskim je tvrtkama u više navrata branjeno da ulažu u infrastrukturu država EU ili SAD-a.

Zato su se kineske vlasti odlučile investirati u istočnoeuropske zemlje. Tim su zemljama za budući razvoj potrebne strane investicije koje zapadni ulagači nisu uvijek spremni financirati. To otvara vrata kineskim ulagačima, koji nakon tih ulaganja osiguravaju Kini kvalitetnije kanale za plasman kineske robe jednom kada te države postanu njene članice. U sličnoj je situaciji i Hrvatska, koja zbog svog geografskog položaja na Jadranskom moru, izvjesnog skorog pristupa EU i relativno razvijene prometne infrastrukture Kini može biti zanimljivo investicijsko odredište. Ako bi preuzela kontrolu nad ključnim hrvatskim lukama i željezničkom infrastrukturom, Kina bi mogla formirati vrlo učinkovit logistički pravac za plasman svoje robe na tržišta zapadne Europe. Hrvatsko-kineski gospodarski odnosi u 2009. obilježeni su ogromnim hrvatskim deficitom.

Hrvatska je u Kinu prošle godine izvezla robe u vrijednosti 41 milijun američkih dolara, a uvezla robe u vrijednosti 1,44 milijarde američkih dolara. I u dosadašnjim visokim službenim kontaktima kineska strana složila se s time da je takav nesrazmjer dugoročno potencijalno štetan za odnose dviju zemalja. Zato su Kinezi od Hrvatske izričito tražili da Hrvatska ponudi neke veće, infrastrukturne projekte kineskim izvođačima i financijerima. Vlada isprva nije reagirala najprimjerenije, ali se to počelo mijenjati. Kada je prošle godine kineski predsjednik Hu Jintao posjetio Hrvatsku, tvrdilo se da hrvatska vlada nije brojnoj skupini kineskih gospodarstvenika ponudila ni jedan konkretan projekt.

HRVATSKI MINISTAR prometa i veza Božidar Kalmeta, čija administracija kasni u predlaganju novih projekata Kinezima - Kinezi bi ulagali u prugu Rijeka-Zagreb-Botovo, ali za to ne postoji elaboratTaj je propust u ožujku tijekom svog posjeta Kini počeo ispravljati ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. On je Kinezima ponudio ulaganja u hrvatske luke i druge infrastrukturne projekte poput željeznica. Međutim, na nekim se područjima još nisu optimalno iskoristili pozitivni momenti u odnosima dviju zemalja. Iako su se već počele javljati prve konkretne kineske ponude, na nekim područjima praktično se još nije pomaklo s početne točke. To se dogodilo zbog kašnjenja hrvatske administracije. Primjerice, postoji načelan kineski interes i za gradnju nizinske pruge Rijeka - Zagreb - Botovo, ali hrvatska strana nije taj projekt razradila dovoljno da se pristupi konkretnim pregovorima. Procjenjuje se da je Kina u Hrvatsku spremna investirati čak i do deset milijardi eura. Međutim, ključno je pitanje koliko će od tog novca Hrvatska propustiti privući zbog tromosti i nesposobnosti vlastite administracije.