KIRIL KRAVČENKO kaže da razvoj DružbAdrije može povećati kapacitet protoka nafte kroz Jadranski naftovodRuska državna kompanija Gazpromnjeft trenutačno se smatra najizglednijim partnerom hrvatskom Janafu u projektu DružbAdria. To je peta najveća ruska naftna kompanija, koja je godinama poslovala pod nazivom Sibnjeft, a 2005. ju je za 13,1 milijardi eura preuzela državna plinska kompanija Gazprom. Radilo se o najvećem ruskom korporativnom preuzimanju u povijesti, a odonda je Gazpromnjeft snažno širio svoje poslovanje u Rusiji, a pogotovo na stranim tržištima.

Najznačajniji takav posao Gazpromnjeft je sklopio prije godinu i pol kad je za 400 milijuna eura preuzeo većinski vlasnički udjel u Naftnoj industriji Srbije, a otada je ta kompanija izrasla u jednog od najvažnijih poslovnih partnera Janafa, kroz čiji naftovod opskrbljuje svoju glavnu rafineriju u Pančevu. Upravo to što Gazpromnjeft, preko NIS-a već poslovno surađuje s Janafom, što ima značajne poslovne ambicije u regiji, a u tim ambicijama uživa potporu ruskog državnog vrha, čini tu kompaniju izglednim partnerom hrvatskoj kompaniji u realizaciji tog velikog projekta.

O Gazpromnjeftovim ambicijama u ovoj regiji svjedoči i to što je glavni direktor NIS-a od preuzimanja Kiril Kravčenko, zamjenik glavnog operativnog direktora Gazpromnjefta Aleksandera Dijukova, zadužen za upravljanje svom inozemnom imovinom kompanije. Taj 34-godišnji menadžer s diplomama iz sociologije i financijskog menadžmenta, doktor ekonomskih znanosti, nakon višegodišnjeg radnog iskustva u velikim ruskim naftnim kompanijama kao što je Jukos, 2007. preuzeo je funkciju potpredsjednika Gazpromnjefta zaduženog za nove tehnologije, korporativnu sigurnost i ljudske resurse. U ekskluzivnom intervjuu za Nacional Kravčenko govori o interesu Gazpromnjefta za sudjelovanje u DružbAdriji, ambicijama te kompanije na hrvatskom tržištu i pokušajima NIS-a da vrati svoju imovinu koja mu je 90-ih u Hrvatskoj oduzeta.

NACIONAL: Je li Gazpromnjeft, odnosno Naftna industrija Srbije, zainteresirana za sudjelovanje u projektu DružbAdria?

- Glavna rafinerija NIS-a u Pančevu trenutačno se opskrbljuje putem Janafa. Za nas Janaf trenutačno nema alternativu, naša suradnja s tom kompanijom je korektna, ali je sadašnji oblik transporta poprilično skup. Uspoređujući cijenu transporta nafte Janafom sa sličnim naftovodima u drugim europskim državama, lako možete izračunati kako je Janaf gotovo dvostruko skuplji. Razlog nisu samo visoke tarife, nego i mala iskorištenost kapaciteta tog naftovoda. Mi smatramo da će naši planovi povećanja proizvodnje poslužiti kao osnova značajne revizije cijene prijenosa nafte Janafom i da će se tarifa osnovano sniziti. Razvoj projekta DružbAdria također može omogućiti povećanje ukupnih kapaciteta protoka nafte koja se transportira kroz sistem, dok bi reverzibilna veza naftovoda Janaf i Družba omogućila isporuku sirove nafte našim poduzećima, kako u kombinaciji “more-naftovod”, tako i samo duž naftovoda, što bi bilo korisno za nas kao krajnjeg korisnika. A razmatramo i alternativne projekte.

NACIONAL: Koji su to projekti?

- To je mogućnost gradnje spojnog naftovoda iz Srbije prema Rumunjskoj. Taj projekt nije nov, trenutačno je u fazi razrade i preliminarnog proračuna na temelju kojih bismo trebali odlučiti koji nam se od ta dva projekta više isplati. Očekuje se dovršetak svih neophodnih preliminarnih proračuna do kraja kolovoza, dok bi konačna odluka o tom strateškom pitanju mogla biti donesena u rujnu. Ta će se odluka svakako temeljiti na ekonomskim kriterijima.

NACIONAL: Janaf u Omišlju također planira formirati kratkoročno (spot) tržište nafte. Postoji li mogućnost da budete partneri Janafu u tom projektu?

- Nisu mi potpuno poznati detalji tog projekta, iako znam da je Janaf već rezervirao transportne kapacitete od milijun i pol tona nafte godišnje upravo za potrebe tog budućeg tržišta. Kad je u pitanju projekt takvog tipa, o puno faktora ovisi bi li on nama bio zanimljiv. S jedne strane, mi se obično trudimo provesti nabavu što više nafte na temelju dugoročnih ugovora, prije nego na spot tržištu, jer je taj način uglavnom jeftiniji. Osim toga, mi upotrebljavamo određene vrste nafte i pitanje je bi li te vrste nafte uopće bilo moguće kupiti u Omišlju. A i teško je bilo kakvu odluku donijeti dok se ne znaju konkretni termini realizacije cijelog projekta.

NACIONAL: Planira li NIS ojačati svoje poslovanje na hrvatskom tržištu?

NAKON DOLASKA RUSA Naftna industrija Srbije povećala je proizvodnju nafte i počeli su prodavati nove proizvode, eurobenzin i eurodizel, prekinuvši proizvodnju olovnog benzina- Potpisujući ugovor o kupnji NIS-a, obvezali smo se da će ta tvrtka postati jak regionalni igrač, a to su u svojim govorima naglasili i predsjednici Rusije i Srbije. Trećinu naftnih derivata koje će NIS proizvoditi nakon završetka modernizacije rafinerija planiramo prodavati na stranim tržištima, a pri tome su nam prioritetna tržišta prve razine Rumunjska i Bugarska, a druge razine istočna Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora. Prema tome, može se pretpostaviti da ćemo biti prisutniji u Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, ali najveći dio našeg poslovanja uvijek će biti koncentriran na Srbiju, uključujući i Kosovo.

NACIONAL: Poznato je da je NIS do 1990. posjedovao lanac benzinskih postaja u Hrvatskoj koji je za vrijeme rata oduzet. Hoćete li tražiti povrat te imovine?

- To je vrlo osjetljivo pitanje koje namjeravamo rješavati isključivo pravnim sredstvima. Uvjeren sam kako bi najbolji način rješavanja tog problema bila primjena izvansudskih mehanizama, odnosno nagodba između kompanija, uz podršku ostalih zainteresiranih strana. Ali poduzeli smo i prve mjere da svoju imovinu vratimo i sudskim putem. Problem povrata imovine podjednako je političko koliko i ekonomsko pitanje, a budući da su se u posljednjih godinu dana znatno poboljšali međudržavni odnosi Hrvatske i Srbije, kao i odnosi Hrvatske i Rusije, vjerujem da se zadovoljavajuće rješenje može postići relativno brzo. I nastojanje da pristupe Europskoj uniji moglo bi biti još jedan poticaj Hrvatskoj i Srbiji da ta otvorena pitanja riješe što prije.

NACIONAL: Gazpromnjeft je kupio NIS prije godinu i pol. Jeste li zadovoljni poslovanjem te tvrtke?

- Sada, godinu i pol otkad je Gazpromnjeft preuzeo Naftnu industriju Srbije, s današnje distance, možemo nedvojbeno ustvrditi da je kompanija bila u znatno složenijem stanju od onoga koje smo očekivali. Prije nas nitko nije u tvrtki proveo reviziju poslovanja prema međunarodnim standardima, a kad smo to učinili, shvatili smo da je NIS u krajnje teškom financijskom stanju. Odonda smo uspjeli znatno popraviti stanje: zaustavili smo gomilanje gubitaka, smanjili zaduženost, višestruko uvećali investicije, među kojima je najvažnija modernizacija naše ključne rafinerije, povećali vlastitu proizvodnju nafte i počeli prodavati nove proizvode - eurobenzin i eurodizel, prekinuvši proizvodnju olovnog benzina. Znatno smo smanjili troškove i prošle godine za 20 posto smanjili administraciju koja je bila suvišna, ali i ispunili sve socijalne obaveze preuzete dioničarskim ugovorom i uspostavili konstruktivan dijalog sa sindikatima. Prvi uspjeh ostvarili smo u tjesnoj suradnji sa srbijanskom vladom.

NACIONAL: Prije nekoliko tjedana počeli ste graditi dva važna postrojenja u sklopu projekta modernizacije rafinerija. O kolikoj se investiciji radi?

- U skladu s dogovorom, Gazpromnjeft će u taj projekat uložiti 500 milijuna eura. Pogon za hidrokreking, koji smo počeli graditi u lipnju ove godine, stajat će 369 milijuna eura. Novi pogoni bit će pušteni u eksploataciju sredinom 2012., što će povećati kapacitet obrade u Pančevu na 4,8 milijuna tona godišnje, pritom proizvoda europskog standarda. U cjelini, strategija NIS-a u sljedećih pet godina planira investicije do 2 milijarde eura.

NACIONAL: NIS je trenutačno jedina od naftnih kompanija koja posjeduje rafinerijske kapacitete u ovoj regiji i vlastita lokalna nalazišta nafte. Očekujete li da će vam ta činjenica u budućnosti omogućiti da postanete regionalni lider?

- NIS oko 20 posto svojih potreba za naftom zadovoljava iz vlastitih nalazišta u Srbiji. Ostatak potrebne nafte kupujemo putem otvorenih javnih natječaja od najpovoljnijeg ponuđača. Na prošlom natječaju to je bila Gazpromnjeftova podružnica za trgovinu naftom, no samo zato što je uistinu ponudila najbolje uvjete. Naš je strateški cilj do 2020. da NIS zadovoljava oko 80 posto svojih potreba iz vlastite proizvodnje, što iziskuje povećanje proizvodnje u Srbiji i inozemstvu. Samo prošle godine, prvi put u 20 godina, povećali smo eksploataciju nafte na teritoriju Srbije za 9 posto. Očekujemo da će se ta stavka ove godine povećati za daljnjih 13 posto.

NACIONAL: Koliko je uopće moguće takva ulaganja financirati dok je cijena nafte iznimno volatilna i prijeti joj daljnji pad?

- Nažalost, mi jednostavno nemamo izbora. Prisiljeni smo ulagati bez obzira na fluktuaciju cijena. Ako cijena nafte ostane na sadašnjoj razini između 70 i 80 dolara, mi nećemo mijenjati naše investicijske planove. Veće utjecaje na naše planove ima ekonomska kriza u regiji, odnosno devalvacija nacionalnih valuta i pad potrošnje naftnih derivata. Daljnja eskalacija takvih negativnih trendova mogla bi utjecati i na nas da promijenimo poslovne planove.