VINO ROTA iz 2008. vrhunske kvalitete predstavio je Bernard Kozina s Agronomskog fakultetaU proteklih pet godina u Hrvatskoj je posađeno oko 7000 hektara novih vinograda, od čega otprilike pola u primorskoj Hrvatskoj. Zahvaljujući tome u Hrvatskoj sada više od 30 posto ukupnih površina čine mladi vinogradi, što je velik potencijal za budućnost. Kako na području Dalmacije, na žalost, nije bilo dovoljno površina prikladnih za sadnju vinograda u kojima bi se proizvodilo grožđe za kategoriju vrhunskih vina, na brojnim lokacijama pristupilo se melioraciji krša - pretvaranju mediteranskog kamenjara na nagnutim terenima, uglavnom obraslog borom i makijom, u prostor prikladan za uzgoj drvenastih kultura, poglavito vinove loze. Prema nekim procjenama oko 1000 ha melioriranog krša sad je spremno za sadnju, a dobar dio već je i posađen. Svi ti tereni, od Istre pa do Konavala, manje-više pripadaju nepravilnom, brdovitom reljefu, različitih nagiba i nadmorskih visina, bez obzira na to nalaze li se u obalnom ili otočnom prostoru.

UNATOČ TOMU što je riječ o pionirskim poslovima pretvaranja kamenjara u prostor pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, vrijednim divljenja i potpore u realizaciji, oni donose i brojne rizike. Najveći među njima svakako je problem erozije, kojem se u projektiranju nasada na takvim terenima mora posvetiti posebna pozornost. Prof. dr. Bernard Kozina s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavio nam je Rotu, novo ime vrhunskog vina Plavac mali iz berbe 2008. godine, tvrtke TERRA ROTA d.o.o. iz Kune Pelješke, kao jedan od potpuno uspješnih primjera pokretanja vinogradarske proizvodnje na melioriranom kršu.

“PRIJE PET GODINA počelo je pretvaranje dijela površina borove šume i šikare na brdu Rota u prostor za uzgoj vinove loze, i to isključivo autohtone sorte Plavac mali, u sklopu poduzetničkog projekta dviju peljeških obitelji, Lukšić i Vodopić. Danas je na tom novostvorenom vinogradarskom položaju podignuto ukupno 25 ha vinograda koji će 2012. u cijelosti ući u fazu pune rodnosti. Stručnu potporu ovim proizvođačima, izradom i realizacijom projekta, dao je Agronomski fakultet u Zagrebu, pod vodstvom prof. Kozine. “Zahvaljujući uspješno izvedenom sustavu kanalske mreže u vinogradima, kao i obodne mreže kanala i putova, problemi erozije potpuno su eliminirani. Dapače, suvišne površinske vode kroz taj se sustav prikupljaju u za to izgrađenu vodospremu zapremine 3500 m3 te se koriste za navodnjavanje sustavom kap po kap. Vinogradi na Roti u tehnološkom su smislu najsuvremenije koncipirani, prikladni za punu primjenu mehanizacije, čime se potreba za ručnim radom svodi na najmanju moguću mjeru. Prvi put, unatoč skepsi mnogih, čak i ljudi od struke, plavac mali uspješno raste i daje vrhunske rezultate u uzgoju s armaturom, što je velik dobitak i pomak naprijed u vinogradarstvu Dalmacije. Međutim, treba naglasiti i da je vinogradarstvo na melioriranom kršu vrlo skupa investicija, jer prosječno jedan hektar stoji više od 500.000 kuna, što je gotovo dvostruko više nego za 'standardne' vinograde. No kako je jedino opravdani i racionalni cilj u ovome proizvodnja grožđa i vina najviše razine kakvoće, takav se trošak može opravdati”, objasnio je prof. Kozina.

Plavac mali poznata je sorta crnog grožđa s poluotoka PelješcaU PROIZVODNJI vrhunskog vina Rota upotrebljava se i suvremena tehnologija vinarske proizvodnje. Na prvom mjestu, primjenjuje se sustav kontrole temperatura vrenja masulja uz korištenje čistih kultura selekcioniranih kvasaca, a potom se vino njeguje i dozrijeva u barrique bačvama. Proces barikiranja treba samo potpomoći dozrijevanju i finom oblikovanju strukture vina, a ne nikako da drvo nadvlada identitet i plemenitost mirisa i okusa Plavca malog. “U tom smislu, Rota je novi doseg kakvoće i stila Plavca na našem tržištu, jer se jasno osjeća utjecaj barrique bačava, ali sve odlike i karakter Plavca malog dominiraju. Ovo vino je rezultat znanja i tehnologije, ali i specifičnih uvjeta u kojima se “rađa” grožđe. Pozicija vinograda uvjetuje specifični temperaturni režim za vrijeme dozrijevanja grožđa, što pogoduje stvaranju bogatog spektra aroma, različitijeg u odnosu na Plavac koji raste na tradicionalnim položajima uz more. Grožđe se razlikuje i u većem sadržaju ukupnih kiselina, što omogućuje sigurnije dozrijevanje i dugi vijek tog vina, a temperaturni režim omogućuje formiranje aroma koje se mogu opisati kao šumsko voće ili crno bobičasto voće, za razliku od standardnog Plavca gdje prevladavaju okusi šljive, sušenog voća, prezrelih višanja i slično”, rekao je prof. Kozina.

PRVA BERBA ROTE iz 2008., odnedavno se nalazi u prodaji pod imenom Rota standard. Naime, definiran je plan proizvodnje triju kategorija ovog vina koje će se razlikovati po načinu i pristupu u tehnologiji njege i čuvanja te vremenu stavljanja na tržište. “Rota standard je vino koje mora biti najmanje godinu i pol staro prije izlaska na tržište – godinu dana mora dozrijevati u barrique bačvama i još šest mjeseci u bocama. Bolje i kvalitetnije grožđe odvajat će se za kategorije Rota elite i Rota exclusiv. Rota elite dozrijevat će u bačvama godinu dana i još toliko odležavati u bocama, a Rota exclusiv dolazit će na tržište s najmanje tri godine starosti. Danas, na žalost, u proizvodnji vina od Plavca malog vlada popriličan nered, tehnika i tehnologija je često na niskim razinama, a uglavnom caruje neznanje i nespremnost na promjene, posebice one u glavama. Dočekati ulazak u Europu s idejom da je jedino ispravno proizvoditi vino spontanim vrenjem, ne znati da je i Plavac mali potrebno redovito sulfitirati, ne znati uopće što je to problem Bretta i sl., nije baš ohrabrujuće stanje stvari, a kad tome još potporu daju i vrli znanstvenici u miru, onda to pogotovo zabrinjava.

TVRTKA TERRA ROTA D.O.O., a posebice vino Rota, među ostalim ima i misiju pokazati da je došlo vrijeme demistifikacije Plavca malog, ponajprije u neprihvatljivo visokim cijenama pojedinih etiketa vina, a s druge strane treba pokazati da je moguće i vrhunski Plavac učiniti dostupnim širem krugu potrošača. Pojava Rote na tržištu s maloprodajnom cijenom ispod 90 kuna, a objektivno istog ranga kakvoće u odnosu i na višestruko skuplje etikete, doista označava početak nove ere vina Plavca malog na hrvatskom tržištu, ali i šire, istaknuo je prof. Kozina. Godišnja edicija Terra Rote, od 2012., bit će oko 200.000 boca, od čega se na domaće tržište planira plasirati oko 40-50 tisuća boca. Upravo su u tijeku pregovori s trgovcima za izlazak na američko i bliže nam, njemačko tržište, pri čemu je pogled uprt i na prostore Istoka.