KUTLINE ISPLATNICE Istražitelji DORH-a vjeruju da je Sanader od bivšeg tajkuna primio ukupno šest isplata u iznosu od 800 tisuća njemačkih marakaDržavno odvjetništvo započelo je rad na prvom predmetu u kojem se bivšeg premijera Ivu Sanadera izravno sumnjiči da je primao nezakonitu proviziju, doznao je Nacional iz izvora bliskih samom vrhu Vlade. Taj je slučaj povezan s Hypo Alpe Adria bankom, a u sklopu te akcije ispituje se je li Ivo Sanader koncem 90-ih primio oko 800 tisuća maraka nezakonite provizije od Miroslava Kutle za kredit koji mu je sredio u toj banci. Rad na tom predmetu počeo je u proljeće ove godine. Izvori bliski samom vrhu Vlade ispričali su Nacionalu da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u prostorijama Državnog odvjetništva u proljeće kao svjedoka saslušao Milenu Šenator, bivšu financijsku direktoricu i blisku suradnicu Miroslava Kutle, najpoznatijeg hrvatskog tajkuna iz 90-ih godina. Isti izvori ispričali su Nacionalu da su Bajić i njegovi suradnici iskaz Milene Šenator snimali tonski i videokamerom, te da je ona o tom slučaju pričala vrlo detaljno. Tvrdi se da je iskaz Milene Šenator dugačak gotovo 10 stranica.

“Taj je iskaz šokantan. Pričala je o svemu vrlo detaljno, a sadržaj iskaza dosad je najkvalitetnija polazna osnova za kazneno procesuiranje bivšeg premijera Ive Sanadera”, ispričala je Nacionalu osoba koja zna kakav je sadržaj tog iskaza. Milena Šenator ispričala je u Državnom odvjetništvu da je Ivo Sanader od Miroslava Kutle primio oko 800 tisuća maraka nezakonite provizije za kredit u iznosu od otprilike 4 milijuna maraka koji je Miroslav Kutle dobio od Hypo Alpe Adria banke. Također je rekla da je Sanaderu taj novac isplaćen u više navrata, te da postoji najmanje šest isplatnica koje potvrđuju da je Sanader od Kutle primio novac. Kada se ti iznosi zbroje, dolazi se do ukupnog iznosa od oko 800 tisuća maraka, koje je, prema tvrdnjama Milene Šenator, Sanader dobio iz crne blagajne, iz sefa koji se nalazio u prostorijama Kutline Globus Grupe.

Milena Šenator detaljno je Državnom odvjetništvu opisala situacije i okolnosti u kojima su se isplate vršile. Ispričala je da je unutar Globus grupe vođena precizna evidencija o tome koliko se kome isplaćivalo. U tu svrhu sastavljale su se isplatnice, a na svaku od njih pisali su se inicijali osobe koja je od Kutle primila novac. Milena Šenator rekla je da je postojalo najmanje šest isplatnica na kojima su bili napisani inicijali I. S., koji su trebali služiti kao podsjetnik da se radilo o isplatama Ivi Sanaderu. Na jednoj od isplatnica, prema njenim tvrdnjama, uz Sanaderove inicijale napisana je i riječ “Hypo”, kao podsjetnik zašto je isplata izvršena. Ona je na temelju svega toga zaključila da je novac išao Ivi Sanaderu. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ispitao je Milenu Šenator u skladu s odredbama iz novog zakona o kaznenom postupku.

Mladen BAJIĆ Glavni državni odvjetnik i njegovi suradnici saslušali su bivšu blisku suradnicu Miroslava Kutle, Milenu Šenator, i njen iskaz snimili tonski te videokamerom.Prema toj novoj verziji zakona Državno odvjetništvo sada će odrediti kako će voditi taj predmet, hoće li to raditi samostalno ili će zatražiti pomoć policije pri provođenju istražnih radnji. Izvor blizak vrhu Vlade ispričao je Nacionalu da Mladen Bajić može samostalno odlučiti hoće li i kada saslušavati Miroslava Kutlu ili ostale osobe za koje je Milena Šenator rekla da su od Kutle primali novac. Uglavnom, njezin iskaz može se koristiti kao dokaz u eventualnom budućem sudskom postupku. Državno odvjetništvo se diskretno, ali vrlo temeljito brine o sigurnosti Milene Šenator zato što su na nju prijašnjih godina zbog sličnih iskaza rađeni ogromni pritisci, pa se sada želi poslati jasna poruka da država štiti svjedoke u tako osjetljivim predmetima. Njezin iskaz nije jedini dokaz kojim Državno odvjetništvo raspolaže u tom predmetu. Već se došlo i do drugih dragocjenih informacija koje idu u prilog onome što je Milena Šenator izjavila, a do toga se došlo i brže nego što se očekivalo.

Zato se procjenjuje da bi eventualni pritisci na nju zbog iskaza već sada bili posve deplasirani i zakašnjeli. Ključne informacije u tom predmetu Državno odvjetništvo trebalo bi dobiti iz Austrije. Ondje se nalaze dokumenti koji otkrivaju o kakvom se kreditu radi, te je li kredit koji je odobren Kutli uopće bio zakonit. Moglo bi se očekivati da Državno odvjetništvo dobije i dodatne informacije o tom slučaju od Wolfganga Kulterera, bivšeg šefa Hypo Alpe Adria Grupe, koji je u prošli petak uhićen zbog sumnje da je raznim nezakonitostima dramatično oštetio tu banku. Državno odvjetništvo u stalnom je kontaktu sa svojim kolegama iz Austrije. Mladen Bajić zvao je svoje kolege u Austriji i nakon Kultererova uhićenja, ali i zbog još nekih konzultacija i razmjene informacija koje su u tijeku. Sve navedeno pokazuje da je iskaz Milene Šenator u današnjim okolnostima mnogo lakše potvrditi drugim informacijama nego što je to bilo kada je ona prvi put progovorila o tom slučaju. Informacija o iskazu Milene Šenator kojim optužuje Ivu Sanadera više se puta spominjala u javnosti, ali se radilo o iskazu koji je ona Državnom odvjetništvu dala 2000.

Ona je tada navodno bila spremna donijeti i svoju privatnu arhivsku građu, odnosno dokumentaciju koja bi potvrdila njene navode, kao i kompjutorske ispise isplata. Međutim, nikada se nisu posve rasvijetlile okolnosti pod kojima je dala iskaz. Tvrdilo se da je ona tada saslušana kao građanin i bez prisutnosti svjedoka, da je ona kasnije taj svoj iskaz povukla, te da se s tim iskazom ništa konkretno nije moglo raditi. Unatoč tome, informacija o tom iskazu Milene Šenator objavljena je u medijima uoči parlamentarnih izbora 2004. O tome je pisao ugasli tjednik Feral Tribune. Prema navodima iz tog tjednika Kutle je na sličan način isplatio između 40 i 50 milijuna maraka raznim osobama. Pojavile su se tada čak i špekulacije da je puštanje tog iskaza u medije u to vrijeme trebalo upozoriti tada budućeg premijera Sanadera da ne dira glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koga bira i smjenjuje parlamentarna većina. Milena Šenator je u srpnju 2004. zajedno s Kutlom i suradnicima proglašena krivom u suđenju za malverzacije u Tisku i osuđena je na godinu dana i osam mjeseci zatvora. Ta je presuda kasnije pala na Vrhovnom sudu.

Sve vrijeme ona je posljednjih desetak godina donekle dijelila sudbinu Miroslava Kutle, jer je bila njegova bliska suradnica u vremenu u kojem je Kutle najvjerojatnije počinio brojne nezakonitosti, pa su se u ovom desetljeću te sumnjive aktivnosti počele istraživati i procesuirati. Kutli i suradnicima se u više navrata sudilo, a u nekim situacijama sud je čak zamjerao Državnom odvjetništvu zašto je optužilo samo Kutlu, a ne i njegove suradnike, uključujući i Milenu Šenator. Milena Šenator nikada se nije javno eksponirala, pa su se s vremenom pojavljivale i špekulacije da su informacije o njenom iskazu puštene u javnost zapravo i kako bi se nju uplašilo, te kako bi se dao signal onima koje je ona prozvala otkud im prijeti opasnost. Iskaz Milene Šenator teško tereti Miroslava Kutlu, koji je prema njenim tvrdnjama za svoju stečenu privilegiranu tajkunsku poziciju u hrvatskom društvu u prošlom desetljeću morao potkupljivati cijeli niz javnih osoba, uključujući i tada perspektivnog političara Ivu Sanadera. Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader jedan je od najzaslužnijih hrvatskih političara za ulazak Hypo Alpe Adria banke na hrvatsko bankarsko tržište sredinom 90-ih.

Sanader je s vodstvom te banke bio u bliskim odnosima, a osobito s Wolfgangom Kultererom, bivšim čelnikom Hypo Alpe Adria Grupe, koji je krajem prošlog tjedna uhićen u Austriji zbog sumnji da je svojim radom oštetio tu banku, te da je u više navrata odobravao unosne kredite tvrtkama i pojedincima koji za kredite nisu imali valjana pokrića. Tvrdi se da su Sanader i Kulterer bliski još iz studentskih dana, koje je Sanader proveo na studiju u Austriji. Zbog uloge koju je imao pri dovođenju te banke na hrvatsko tržište Sanaderu i još nekolicini moćnih hrvatskih političara i dužnosnika iz tog vremena pripisivao se velik utjecaj na vodstvo te banke, a taj je utjecaj osobito mogao biti velik upravo u prvim godinama nakon ulaska te banke na hrvatsko tržište. Austrijski izvor blizak Hypo Alpe Adria banci potvrdio je Nacionalu da je Ivo Sanader krajem 90-ih bio jedan od najzaslužnijih ljudi zbog kojih je ta banka imala iznimno velik broj kreditnih plasmana koji su u Hrvatskoj bili pokriveni državnim jamstvima. Isti izvor tvrdi da je Sanaderov angažman u to vrijeme bio koristan i za banku i za Hrvatsku, ali da se to kasnije mijenjalo, te da je on svoj prvotni angažman poslije koristio kao pokriće za vlastiti utjecaj na poslovanje te banke, a posebice i na neke transakcije od čega je kasnije ili HDZ, ili on osobno mogao imati neke posredne ili čak i izravne osobne koristi. Isti austrijski izvor tvrdi da je Ivo Sanader svoj utjecaj na poslovanje te banke najviše realizirao kroz Wolfganga Kulterera. S druge strane, Kulterer se godinama znao među menadžerima te banke u Hrvatskoj hvaliti svojim tijesnim vezama sa Sanaderom, a posebno je to činio u vrijeme dok je Sanader bio premijer, izjavio je za Nacional isti austrijski izvor.

Nekadašnji savjetnik predsjednika Tuđmana i Sanaderov konkurent za preuzimanje vodstva u HDZ-u Ivić Pašalić posebno je obrađen u tajnom izvješću o Hypo banci kao jedna od osoba koje su privatnim kontaktima utjecale na širenje bančina poslovanja u Hrvatskoj“Sanader se zbog te svoje uloge 90-ih smatrao pozvanim da ima neprimjeren utjecaj na poslovanje banke. Znao je nazivati i za neke sebi bliske ljude, poput svog bivšeg tjelohranitelja Stipe Čačije. Tražio je da banka nastavi kreditirati neke njegove privatne projekte, a kada tim zahtjevima ne bi bilo udovoljeno, jako bi se razbjesnio. Smatrao je normalnim da se njegove sugestije trebalo uvažavati. Kulterer je s njime bio blizak, taj je njihov odnos znao dobro koristiti, možda i za vlastitu korist, ali banka je neke odluke ipak donosila sama. Sanader se jako uvrijedio kada je u upravu banke u Hrvatskoj dospio Krešimir Starčević, jer ga nije smatrao čovjekom bliskim HDZ-u. No banka je njegovala dobre odnose i s još nekim političkim opcijama, jer je i to bilo dobro za posao. Tako se i moglo dogoditi da banka preko Austrije financira ne samo HDZ, nego i druge hrvatske političke stranke”, izjavio je izvor Nacionala blizak Hypo Alpe Adria banci. Sve navedeno čini itekako mogućim da je Sanader kod čelnika Hypo Alpe Adria Grupe urgirao i kako bi se odobrio kredit Kutlinoj Globus Grupi. Sporni kredit od 4 milijuna maraka koji je Miroslav Kutle dobio od Hypo Alpe Adria banke seže u razdoblje između 1995. i 1996., upravo u početno razdoblje poslovanja te banke u Hrvatskoj. Sanader je u to vrijeme bio zaposlen u Uredu predsjednika.

Veliki Sanaderov utjecaj na poslovanje Hypo Alpe Adria banke otkrilo je u ljeto 2009. i tajno špijunsko izvješće o odnosima unutar te banke, koje se već mjesecima citira u domaćim i inozemnim medijima, a čije je detalje ekskluzivno objavio Nacional. Tvrdi se da je to izvješće za potrebe boljeg razumijevanja odnosa unutar banke naručila njemačka Bayerische Landesbanka nedugo nakon što je kupila većinski udio Hypo Alpe Adria Grupe. Ubrzo nakon objave sadržaja tog izvješća rasplamsao se skandal koji je doveo do konačnog podržavljenja te banke i sanacije koju su morali platiti porezni obveznici Austrije i Njemačke. Afera je dobila veliki publicitet i u Austriji i u Njemačkoj i u Hrvatskoj. U Austriji je osnovana i jedinica za posebne namjene, tzv. Soko Hypo, s ciljem rekonstrukcije tko je sve i kako pridonio nastanku golemih gubitaka banke. Jedan od prioriteta te jedinice bila je detaljna istraga 13 slučajeva u kojima je Ivo Sanader u Austriji intervenirao u Hypo Alpe Adria Grupi za razne kredite, otkrio je krajem prošle godine upućeni austrijski izvor Nacionalu.

Da je Sanader najmanje 13 puta intervenirao u toj banci otkrili su čelnici te banke u izvještaju koji su o stanju u banci morali poslati Austrijskoj narodnoj banci. U tom izvještaju poseban se dio odnosi na sumnjive poslove s Hrvatskom, osobito na prekogranične (cross border) financijske transakcije, u kojima su se izravno iz Austrije financirali projekti u Hrvatskoj. Te su financijske transakcije zapravo išle iz sjedišta banke u Klagenfurtu izravno u Hrvatsku, mimo poslovnica te banke u Hrvatskoj. To se radilo djelomice zato što je tako zbog regulative Hrvatske narodne banke bilo jeftinije, ali ponajprije stoga što su ti aranžmani jamčili da nitko iz ovlaštenih državnih institucija neće moći imati uvid u strukturu tih transakcija, u koje su bili uključeni uglavnom privilegirani pojedinci. U tom se izvješću posebno analizira utjecaj koji su na poslovanje banke imali Sanader, ali i nekoć moćni političar Ivić Pašalić i umirovljeni general Vladimir Zagorec.

Njih su trojica u vrijeme ulaska te banke na hrvatsko bankarsko tržište 90-ih bili utjecajni dužnosnici HDZ-ove vlasti, poslije su se politički razišli, ali su svaki na svoj način, privatnim kontaktima s visokim dužnosnicima te banke, sve donedavno nastavili utjecati na njeno poslovanje, te zapravo bili neformalni saveznici zainteresirani za njeno širenje u Hrvatskoj. U izvješću koje je Hypo Alpe Adria banka poslala Austrijskoj narodnoj banci navedeno je da je Sanader znatno utjecao na razne projekte koje je banka financirala. Zasad među dokumentima banke nije pronađen ni jedan izravan trag koji bi upućivao na to da bi Sanader od tog utjecaja imao ikakve osobne koristi izravno od Hypo Alpe Adria banke, ali to ne znači da to nije istina. Sanader je tu korist mogao ostvariti na nekim drugim razinama, od ljudi ili tvrtki koji su zbog njegove intervencije u Hypo Alpe Adria banci dobro zaradili. Upravo tu sumnju otvara i slučaj o kojem je prije tri mjeseca u Državnom odvjetništvu govorila Milena Šenator. Sada bi taj njezin iskaz trebao poslužiti kao pogonsko gorivo za dokazivanje onoga što se neformalno sumnja već dulje vrijeme - da je Ivo Sanader korumpirani političar, te da je korumpiran bio već i uoči svog dolaska na premijersku funkciju.