USPJEŠNA REFORMA ŠKOLSTVA Bivši minitar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac kaže da su mu rezultati u Newsweeku dali veliku motivaciju za danji rad“Brojne rezultate postigao sam u životu, objavljivao radove u uglednim svjetskim stručnim časopisima, ali malo što dalo mi je toliku motivaciju kao nedavno objavljeni rezultati istraživanja u Newsweeku”, komentira Dragan Primorac istraživanje tog uglednog američkog tjednika nazvano “Najbolje zemlje svijeta po zdravstvu, obrazovanju, gospodarstvu, političkoj stabilnosti i kvaliteti života”, u kojem je hrvatsko obrazovanje zauzelo 22. mjesto u svijetu. U svim ostalim kategorijama Hrvatska je na 32. ili 34. mjestu, ukupno na 28. mjestu u svijetu. Tako visoka pozicija hrvatskog obrazovanja na Newsweekovoj listi u najvećoj je mjeri zasluga Dragana Primorca, bivšeg ministra znanosti, obrazovanja i sporta, i niza njegovih mjera za reformu obrazovnog sustava.

ON SAM ISTIČE: “Ovaj rezultat je na ponos meni, cijeloj državi i svim mojim suradnicima, jer je veliki broj njih čija se imena ne vide po medijima, ali koji su vjerovali u moje reforme. Jer puno je više bilo onih koji su vjerovali da se nikad neće dogoditi ni Bologna ni državna matura. Zato samo treba zadržati ovaj smjer i nema straha za Hrvatsku.”

NEWSWEEKOVO ISTRAŽIVANJE proveli su ugledni znanstvenici, među kojima i jedan nobelovac, a 22. mjestom Hrvatska je ispred SAD-a, Italije, Grčke, Portugala, Španjolske, Izraela. “To je potvrda da smo postigli cilj koji smo si zadali prije šest godina kad smo rekli da ćemo biti najkonkurentniji obrazovni sustav u Europi. Evo, jedino Austrija dijeli s nama ovo mjesto”, kaže Primorac. Za njegova je mandata na čelu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, od 2004. do 2009., iz proračuna uloženo 4,4 milijarde kuna u obrazovni sustav te još 3 milijarde za izgradnju studentskih kampusa. Ukupno je tada izdvojeno oko milijardu eura u obrazovni sustav. “Kako smo podizali cijeli obrazovni sustav, tako smo i u tom razdoblju otvorili oko 10.000 novih radnih mjesta, izgradili 278 novih školskih objekata, 161 škola se gradi. Tu je i projekt besplatnih udžbenika koji smo pokrenuli”, kaže Dragan Primorac, koji je upravo zbog ukidanja prava na na besplatne udžbenike i prijevoz podnio ostavku. Time je 2009. postao prvi ministar u povijesti Hrvatske koji je podnio ostavku, i to u trenutku kad je bio na vrhuncu političke karijere.

MOŽDA NAJVAŽNIJI segment reformi koje su rezultirale ovako dobrim plasmanom Hrvatske u Newsweeku, prema Primorčevu mišljenju, svakako je vanjsko vrednovanje obrazovanja. “Od 2006. u Hrvatskoj se provode nacionalni ispiti i to je prekretnica u hrvatskom obrazovanju, to je prvi put u povijesti Hrvatske da se uvelo vanjsko vrednovanje obrazovanja koje je bilo preduvjet za uvođenje državne mature. Državnu maturu uveli smo 2007., čekala se 60 godina”, ističe Primorac i dodaje da je uvođenjem državne mature Hrvatska ušla među najrazvijenije države svijeta. “Mi smo među prvim državama u kojima se taj cijeli sustav odvija elektronički, i to preko e-Matice koja u ovom trenutku sadrži oko 100 milijuna podataka”, navodi bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta koji je na početku mandata, kako kaže, s mukom dolazio do podataka o školama, učenicima, razredima, ocjenama, predmetima. Osim što je eliminirala korupciju, državna matura je rezultirala uštedom od 30 milijuna kuna, te je nakon uvođenja državne mature broj upisanih učenika u visokoškolske obrazovne institucije znatno povećan. Za razliku od nekoć, kad su se mogli prijaviti samo na dva fakulteta, danas maturanti imaju izbor od deset studijskih programa, time je svaki srednjoškolac dobio šansu da se upiše na fakultet. Metodologija primijenjena u Newsweekovu istraživanju obuhvaća i rezultate PISA testiranja, u kojem Hrvatska službeno sudjeluje tek od 2006., a ono procjenjuje stupanj usvojenosti znanja i vještina 15-godišnjaka, mjeri i opće kompetencije učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremljenost za cjeloživotno učenje. Na prvom PISA testiranju hrvatski su učenici bili bolji od učenika iz 41 zemlje sudionice, od kojih su deset bile članice Europske unije.

GOVOREĆI O 22. MJESTU u Newsweeku, Dragan Primorac ističe da ono nosi krupnu političku i gospodarsku poruku, jer govori gdje se mogu najlakše primijeniti nove tehnologije, gdje se isplati investirati, koja država ima dovoljno obrazovano stanovništvo. “Rezultati objavljeni u Newsweeku više utječu na razvoj ulaganja u Hrvatsku i shvaćanje Hrvatske kao ozbiljne zemlje nego bilo koji dosadašnji potez, osim nekih golemih rezultata u zdravstvu, kvaliteti života, političkoj stabilnosti i ekonomskoj dinamici. Naša strategija obrazovanja bila je zasnovana na najboljim iskustvima tradicije hrvatskog obrazovanja, ali i najboljeg što je danas ponudio svijet: Kanada, Amerika, Izrael, Finska. Temeljna poruka je - ako postavite visoke ciljeve i znate kud idete, nema šanse da se to neće dogoditi. Mi moramo biti dvostruko bolji kao mali narod da budemo konkurentni na tako velikom tržištu.” Na pitanje je li mu istraživanje Newsweeka poticaj da se ponovno aktivno uključi u politiku on kaže: “Trenutačno radim kao profesor na Penn Stateu u SAD-u. Imam priliku sva ta znanja izravno prenositi u hrvatski obrazovni sustav kao nastavnik na medicinskim fakultetima u Osijeku i Splitu. A jedan od najvećih izazova je novi studij u Splitu gdje školujemo magistre forenzičkih znanosti. Gdje god budem, pridonosit ću obrazovnom i znanstvenom sustavu, ali moja pozicija je sad takva da je moj život između Amerike i Izraela, gdje sam u najužoj ekipi oko premijera Netanyahua i projekata koji su pokrenuti u Hrvatskoj, to su trenutačno moji pravi izazovi. Ali uvijek ću biti blizu, mome nasljedniku maksimalno koliko mogu na raspolaganju, jednako tako premijerki i predsjedniku maksimalno sam na raspolaganju sa svim svojim znanjima i iskustvom. Moja je prednost što ja obrazovanje uvijek vidim kao nešto nadstranačko, to je pitanje moje i vaše djece. I oko toga nikada nisam dopustio kalkulaciju. To je pitanje uspjeha hrvatske države i Newsweek na najbolji način o tome svjedoči.”