VRH HDZ-a s Jadrankom Kosor sprema se za izbore, a za glavnog operativca premijerka je izabrala Branka Bačića, najpouzdanijeg suradnika u stranci (prvi lijevo)“Može se reći da smo na subotnjem skupu Mladeži HDZ-a, počeli s podizanjem morala u stranci, ali i pripremama za iduće parlamentarne izbore. Ispred HDZ-a je ključnih dvanaest mjeseci u kojima moramo povući nekoliko važnih poteza, kako bi sadašnja vlada i premijerka Jadranka Kosor vratili povjerenje birača, baš kao i različitih socijalnih grupacija od umirovljenika do poduzetničke elite, u vladajuću koaliciju i pobijedili na izborima koji će se održati u jesen 2011. godine. Jednostavnim rječnikom, ako želimo pobijediti, moramo preuzeti inicijativu i to je naš glavni zadatak”, ispričao je ovih dana za Nacional član samog vrha Hrvatske demokratske zajednice, inače, bliski suradnik Jadranke Kosor.

Ovaj visokorangirani državni dužnosnik potvrdio je kako je tijekom proteklih desetak dana, vrh HDZ-a donio dvije važne strateške odluke koje će uvelike utjecati na razvoj političke situacije u Hrvatskoj. Prva odluka – iza koje je snažno stala Jadranka Kosor, vezana je uz datum izbora, koji će biti održani za otprilike godinu dana. Vladimir Šeks je predlagao raspisivanje izbora u ožujku 2011., međutim njegov je prijedlog odbačen uz obrazloženje da Vlada za ispunjenje predizbornih planova treba više vremena. Šeks je računao s proljetnim završetkom pregovora s Europskom unijom i svojevrsnim izbornim blitzkriegom, ali njegov plan odbacili su Jadranka Kosor, Branko Bačić i Andrija Hebrang. Šeks je to doživio kao poniženje i bez konzultacija sa stranačkim vodstvom izjavio kako će Vlada iz saborske procedure povući prijedlog Zakona o radu.

Druga odluka tiče se Vladinih planova za idućih godinu dana, kojima bi se trebalo promijeniti negativno raspoloženje javnosti. HDZ već mjesecima zaostaje 8 -10 posto iza SDP-a, a još je lošija situacija za vladajuću koaliciju HDZ-HSS koju podržava približno 26 posto građana, dok oporbena “Kukuriku skupina” ima potporu 46 posto birača. Jadranku Kosor i njezinu vladu podupire manje od polovice biračkog tijela, a čak 76 posto HDZ-ovih glasača također ne vjeruje kako postojeća izvršna vlast može pokrenuti rast gospodarstva. Kritike su stigle i iz Svjetske banke koja je nedavno upozorila da je rebalans proračuna za 2010. godinu predstavljao šansu za zaokret u vođenju ekonomske politike i gospodarski oporavak, međutim nije iskrištena prilika da se smanji potrošnja u ovom rebalansu proračuna.U Svjetskoj banci se očekivala reforma i u socijalnom sektoru, subvencijama i javnoj upravi kao smanjenje javne potrošnje, ali kabinet Jadranke Kosor se bojao kako bi provedba ovih mjera, uništila HDZ-ove izborne izglede. U HDZ-u, dakle, period do iduće jeseni, žele iskoristiti kako bi sanirali sadašnji izrazito loš rejting, i u izbornoj kampanji biračima mogli pružiti dokaze o izlasku iz recesije.

Plan da se izbori održe tek najesen 2011. odobrila je Jadranka Kosor, a za glavnog operativaca određen je Branko Bačić, njezin najpouzdaniji suradnik unutar HDZ-a. Ukratko, u Vladi su procijenili kako sadašnje negativne trendove mogu preokrenuti pod uvjetom da postignu napredak na tri područja: ekonomskom, vanjsko-političkom i socijalnom. Jadranka Kosor ultimativno je od ministra financija Ivana Šukera zahtijevala da u 2011. ne smije doći do rebalansa državnog proračuna. To znači kako vladajuća koalicija HDZ-HSS proračunom koji će biti donijet u prosincu, namjerava za dulje vrijeme definirati financijsku situaciju u Hrvatskoj. Bilo kakav rebalans za vrijeme izborne godine pokazao bi slabost Vlade, i realno, predstavljao argument opoziciji koja tvrdi kako Šuker iz mjeseca u mjesec dodatno zadužuje Hrvatsku. U razgovoru za Nacional, vladin dužnosnik je priznao utemeljenost oporbenih kritika: “Razumije se da ćemo se dodatno zadužiti jer bez inozemnih kredita nikako ne bismo mogli postići financijsku stabilnost, a to je prioritet ove vlade.” U Vladi očekuju da će u 2011. doći barem do 1,5-postotnog rasta bruto-društvenog proizvoda, stabilnih prihoda od turizma, kao i novih inozemnih ulaganja.

Još uvijek nije donijeta odluka o prodaji državnog udjela u Croatia osiguranju i Podravci, ali to su prijedlozi pojedinih premijerkinih savjetnika. No pitanje je koliko su ovi poslovi svrsishodni jer bi se dobiveni novac uskoro potrošio za popunjavanje proračuna, a pitanje je i kako bi javnost reagirala na prepuštanje strancima poznatih hrvatskih kompanija. Sadašnji odnosi u Vladi su takvi da je prodaja poduzeća iz državnog portfelja jedna od posljednjih opcija o kojima se razmišlja. Osim toga, vode se pregovori o ulaganjima u obnovljive izvore energije, a tu se radi o investiciji vrijednoj između 200 i 300 milijua eura. Postoje planovi za investiranje u turističke objekte u Opatiji i Istri, i realiziraju li se ovi projekti, HDZ će ih prikazati kao dokaz da Vlada vodi uspješnu ekonomsku politiku. Iz sadašnje perspektive, Jadranka Kosor bi bila zadovoljna makar i s malim pomacima, i kao prvi potez, odlučila je stabilizirati državni proračun. Kako bi zadržali političku konkurentnost, u HDZ-u su odbacili zahtjeve za smanjenje socijalnih beneficija, kao i sredstava koja troši 260.000 zaposlenih u javnoj upravi. HDZ-ovo odustajanje od bilo kakvih ozbiljnijih reformskih poteza izazvalo je kritike (uz kritike Svjetske banke) i većine ovdašnjih ekonomskih stručnjaka, a u nedjelju 12. rujna i predsjednik Ivo Josipović je upozorio na loše efekte koje povlači odugovlačenje s reformama.

Prije ili kasnije, ionako će vlast morati krenuti u racionalizaciju broja zaposlenih u državnim i javnim službama i smanjenje poticaja za poljoprivredu, ali u HDZ-u su donošenje ovih mjera odlučili ostaviti najranije za 2012. godinu. Dobije li Jadranka Kosor iduće izbore, imat će legitimitet za teške odluke, a ako ih izgubi, to će morati napraviti SDP-ova vlada, procijenili su u HDZ-u. Uz to, u posljednje vrijeme iz sindikata dolaze najave o spremnosti na postizanje kompromisa s Vladom. Koliko god su u javnim nastupima žestoki kritičari sadašnje izvršne vlasti, toliko su čelnici sindikata u privatnim razgovorima duboko svjesni ekonomske situacije u Hrvatskoj. Postoji i inicijativa da predsjednik Josipović preuzme ulogu neformalnog moderatora u kontaktima između vlade, sindikata i poslodavaca, kako bi se pokušalo postići rješenje koje će biti prihvatljivo za sve tri strane. U političko-propagandnom smislu, jako dobro bi joj došao opći sporazum sa sindikatima i poslodavcima, pa i po cijenu da iza svega stoji Ivo Josipović. Posebno ako u proljeće iduće godine, Hrvatska zatvori sva poglavlja u pregovorima s Europskom unijom.

Prilikom nedavnog posjeta Bruxellesu, ministar gospodarstva Đuro Popijač je od sugovornika iz Europske komisije eksplicitno upozoren kako od EU ne treba očekivati ni minimalno popuštanje glede brodogradnje, uz pojašnjenje da “EU ne želi da im se ponovi Poljska s kojom godinama imaju probleme zbog nerentabilnih brodogradilišta”. To znači kako će hrvatska vlada u idućih nekoliko mjeseci ovdašnja brodogradilišta jednostavno morati privatizirati ili proglasiti stečaj, čak i pod uvjetom da to izazove štrajkove zaposlenih. U visokim vladinim krugovima tvrde kako su spremni na ovaj rizik, iako su svjesni da će zatvaranje dijela navoza možda izazvati prilično žestoke štrajkove u Splitu i Rijeci. Ali to je cijena zatvaranja pregovora s Europskom unijom koju bi platila i opozicija, i u vladi Jadranke Kosor spremni su preuzeti ovaj rizik.

Kako bi potvrdila kredibilitet Vlade u borbi protiv korupcije, Jadranka Kosor od pravosudnih dužnosnika je zatražila nastavak operacija protiv organiziranog kriminala. U Vladi su uvjereni da u Bruxellesu vide kako je u posljednjih godinu dana intenzivirana borba protiv korupcije, a u tom smislu treba promatrati i prošlotjedno dizanje optužnice protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca u Aferi Spice, vezanoj za višemilijunski kriminal u Podravci. Također, uskoro će u zatvor morati otići najpoznatiji tajkun iz 90-ih Miroslav Kutle, a iako to opovrgavaju u Uskoku, nikako ne treba isključiti mogućnost podizanja optužnice protiv nekadašnjeg premijera Ive Sanadera. Premda nitko od relevantnih političara do sada nije eksplicitno spomenuo Ivu Sanadera, ni Jadranka Kosor ni oporba, ne bi imali ništa protiv procesuiranja nekadašnjeg premijera. Iz rakursa predsjednice Vlade, bio bi to definitivni dokaz kako je hrvatsko pravosuđe neovisno i spremno suditi ljudima koji su još nedavno u svojim rukama držali golemu vlast.

Uspije li riješiti pitanja brodogradnje i pravosuđa, u svibnju ili lipnju 2011. Hrvatska će potpisati sporazum o pristupnju Europskoj uniji, i unatoč visokom postotku euroskeptika, to će biti neupitan uspjeh Vlade Jadranke Kosor. U takvim okolnostima, već su započele pripreme za veliki Izvještajni sabor HDZ-a, koji bi se trebao održati u lipnju iduće godine, i predstavljati uvod u kampanju za parlamentarne izbore. Jadranka Kosor u kampanju planira ući s čistom situacijom: relativno stabilnim financijskim pokazateljima, što manjim socijalnim nezadovoljstvom i završenim pregovorima s Europskom unijom. Uspiju li ostvariti ova tri cilja, u HDZ-u vjeruju kako mogu mobilizirati svoje biračko tijelo, i pobijediti Milanovićevu lijevo-liberalnu koaliciju. Sudeći po raspoloženju biračkog tijela koje je izrazito kritično prema njezinoj vladi, veliko je pitanje hoće li uspjeti. Ali ostaje činjenica da je HDZ započeo kampanju za parlamentarne izbore 2011.