YOSHIO TAMURA s primjerkom origamija na dlanu, tradicionalnom japanskom figurom od papiraJapan ima mnogo lica, to je tradicionalno društvo, kao i moderno, i ta dva društva se isprepleću, kaže njegova ekscelencija Yoshio Tamura, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj. Ali ovaj tjedan u Muzeju Mimara on će otvoriti izložbu koja će predstaviti tradicionalno lice Japana.

Ceremonija s japanskim bubnjevima bit će samo uvod u Tjedan japanske kulture tijekom kojeg će posjetitelji moći ne samo razgledati umjetnička i majstorska djela japanske kaligrafije, odnosno shodo umjetnosti, ikebane, origamija, temari lopte, hina lutke i tango-no-sekku, nego će imati prilike i prisustvovati origalnoj japanskoj ceremoniji ispijanja čaja, otvaranju bačve sakea, vidjet će turnir u japanskoj igri igo, kroz tematske radionice moći će naučiti kako napraviti origami ili ikebanu, slušati haiku poeziju i natjecanje u govorništvu na japanskom jeziku. Povodom ove izložbe s veleposlanik Japana gospodin Yoshio Tamura dao je ekskluzivni intervju za Nacional, u kojem govori o svojoj zemlji i otkriva kako bi Hrvatska mogla postati zanimljivija kao odredište ne samo za japanske turiste, nego i za investitore.

NACIONAL: Koji je dio izložbe vama najzanimljiviji?

Naše veleposlanstvo svake godine organizira razne kulturne događaje, ali ovaj put su različite umjetnosti prikazane zajedno. Jako volim igo, to je igra slična šahu u zapadnim zemljama, i veselim se što ću vidjeti japanske profesionalce.

NACIONAL: Koliko Japanaca živi u Hrvatskoj?

Ukupno oko 110, od toga njih 70-ak u Zagrebu. Dakle, vrlo malo. I to nisu poslovni ljudi iz kompanija, nego uglavnom studenti i djevojke koje su se udale za hrvatske mladiće. U drugim europskim velikim gradovima živi puno poslovnih ljudi iz Japana. Ekonomska suradnja s Hrvatskom je vrlo slaba, što pokazuje i podatak da ovdje nema poslovnih ljudi iz Japana. Hrvatska u Japan u 95 posto izvozi tunu, ostali proizvodi zastupljeni su minorno. Hrvatska tuna je jako dobra i poznata u Japanu.

NACIONAL: Zašto japanski investitori nisu zainteresirani za Hrvatsku?

Zainteresirani su za regiju, pa tako i za Hrvatsku, iako je riječ o relativno maloj zemlji. Ali Hrvatska ima stratešku lokaciju, kao fronta prema srednjoj i zapadnoj Europi, tako da nam je to tržište zanimljivo. Ali mislim da do suradnje nije došlo iz dva razloga. Prvo, mi o hrvatskom tržištu znamo vrlo malo, to je problem s naše strane. Problem s vaše strane je to što hrvatsko tržište nije tako otvoreno i transparentno. Ono je otvoreno, ali u realnosti ne tako puno, to je tržište na koje je teško dospjeti. Dakle, Hrvatska se mora više otvoriti, a mi se moramo više informirati.

NACIONAL: Nakon 30 godina u ministarstvu financija treće najjače ekonomske zemlje svijeta, što mislite o hrvatskoj financijskoj i ekonomskoj politici, koja je trenutačno na razini Kirgistana?

Hrvatska sada ima dva velika deficita, proračunski i vanjskotrgovinski deficit. A u takvoj situaciji vrlo je teško uskladiti dobru fiskalnu politiku i monetarnu politiku, ali mislim da su zasad fiskalna i monetarna politika dobre. Naravno, ova zemlja ima puno problema i mnogo zadataka, poput borbe protiv recesije i korupcije, ali ima i velikih potencijala. Hrvatska ima mnogo izvora vode, stupanj obrazovanja je visok, i mislim da će Hrvatska riješiti svoje probleme na svoj, hrvatski način. Barem se nadam.

NACIONAL: Da ste vi hrvatski ministar financija, biste li jedini izlaz vidjeli u podizanju novih kredita i još većem zaduživanju Hrvatske? Biste li uzeli makar još samo jedan kredit?

Mislim da je u ovoj situaciji vrlo važna monetarna politika. Prostor za fiskalnu politiku je sada vrlo sužen zbog velikog deficita. Ako smijem reći, mislim da bi uvođenje poreza na imovinu bilo neophodno. Naravno, povećanje poreza s 22 na 23 posto, ili krizni porez, nisu bile pogreške, ali poželjni porezni sistem sastoji se od prihoda, potrošnje i imovine, oporezivati se mora balansirano. Udio poreza na imovinu u poreznom sistemu ne mora biti velik, ali mali udio mislim da je svakako nužan.

NACIONAL: S japanskog gledišta, jeste li iznenađeni stupnjem korupcije u Hrvatskoj?

Nijedna zemlja nije imuna na korupciju, ali mislim da korupcija nije samo osobni problem, već problem sistema. Na primjer, hrvatske zemljišne knjige još nisu posve objedinjene, a vladin sistem javne nabave mora biti transparentan.

NACIONAL: Je li u Japanu velika sramota kad se za nekog političara dokaže da je korumpiran. Je li ijedan političar zbog toga počinio harakiri?

Ne, nema više harakirija. Naravno, stupanj morala u Japanu je vrlo visok, ali mislim da je visok i u Hrvatskoj. No, sistem je u Japanu malo razvijeniji