Franšize ne prolaze dobro u HrvatskojNa sastanku Svjetskog franšiznog vijeća-World Francihse Council u Južnoj Koreji, gdje su među 35 delegacija iz svijeta bili i predstavnici Hrvatske udruge za franšizno poslovanje-FIP, istaknuto je da franšizni sektor u svijetu unatoč recesiji još uvijek generira više od 50 posto svjetske maloprodaje te i dalje znatno pridonosi zapošljavanju, doznaje se iz te hrvatske udruge FIP.

Hrvatski su predstavnici na tom prošlotjednom sastanku u Seoulu uz predstavljanje situacije s franšiznim poslovanjem u Hrvatskoj razmijenili i iskustva sa kolegama iz svijeta koji su istaknuli potrebu daljeg razvoja takve vrste poslovanja, posebno u krizno vrijeme, jer može pridonijeti zapošljavanju, ali i konkurentnosti.

Izneseni su i podaci po kojima su vodstvo u broju franšiznih brendova u svijetu preuzele Kina i Južna Koreja s 4.000 odnosno 2.500 brendova, pretekavši time SAD koje imaju 2.200 tih brendova.

Najviše radnih mjesta pak u Europi, oko 453 tisuća, u franšiznom je poslovanju otvoreno u Velikoj Britaniji, koju slijedi Njemačka s 452 tisuće zaposlenih u tom sektoru, Poljska s njih oko 350 tisuća te Turska s 252 tisuće.

U Hrvatskoj je, prema neslužbenim podacima hrvatske udruge FIP, zaposleno samo 16.500 osoba, što, kako napominje Liljana Kukec iz te udruge, jest važna brojka, ako se zna da je Hrvatska na ljestvici 40 zemalja svijeta sa 170 franšiznih brendova u zemlji na 36. mjestu (ispred Češke, Kolumbije, Slovenije i Hong Konga).

Ipak, s rastom broja franšiza od 13 posto u zadnje dvije godine Hrvatska je na osmom mjestu u Europi.

Među problemima tog sektora u Hrvatskoj Kukec ističe mali broj domaćih franšiznih brendova, svega 19 posto od ukupno prisutnih u zemlji, što objašnjava nedostatkom potpora i olakšica za taj sektor kao i posebnih programa popularizacije što postoji gotovo u svim zemljama razvijenijeg franšiznog poslovanja.

Napominje i da se Hrvatska među brojnim zemljama u svijetu ističe i time što franšizno poslovanje nije naišlo na kontinuiranu konstruktivnu podršku institucija, banaka i razvojnih agencija, a koje bi mu, kako smatraju, trebalo pripasti s obzirom na mogućnosti za nacionalno gospodarstvo.

Stoga iz Udruge poručuju da će bez jače potpore institucija i banaka potencijal tog načina poslovanja u Hrvatskoj ostati neiskorišten.