HRVATSKA PREMIJERKA Jadranka Kosor uskoro bi mogla dobiti mnogo veću potporu njemačke kancelarke za ulazak Hrvatske u EU nego do sadaNova pravila financijski odgovornog ponašanja vlada država Europske unije, koja su nakon dugog lobiranja njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja dogovorena prošlog tjedna, mogla bi se pokazati kao glavni adut Hrvatske u nastojanjima da postane članica Unije do kraja 2012. godine.

Kako doznaje Nacional iz izvora u Bruxellesu, upravo bi pristupni ugovor koji će države članice EU-a potpisati s Hrvatskom mogao poslužiti i da bi bile uvedene i dogovorene promjene u Lisabonski sporazum, temeljni dokument Europske unije u kojem je definirana podjela ovlasti između nacionalnih vlada i službenih institucija Europske unije. Naime, odlukom 27 čelnika europskih država, u budućnosti će biti uvedeni znatno oštriji mehanizmi kontrole, ali i kazne za države koje ne budu poštovale dogovorena pravila o maksimalnom proračunskom deficitu, s ciljem da se u budućnosti smanji mogućnost izbijanja velikih financijskih kriza, poput one koja je Europu zahvatila krajem 2008. godine. Ipak, da bi dogovorena pravila stupila na snagu, potrebno je mijenjati Lisabonski sporazum.

Problem je u tome što je, u slučaju da promjene Sporazuma obuhvaćaju znatnije promjene u podjeli ovlasti, novi prijedlog ugovora potrebno ratificirati putem referenduma u svakoj od država članica, a među političkim analitičarima postoji mišljenje kako bi gotovo sigurno Sporazum bio odbijen u nekoj od država članica, te da bi Europska unija opet, kao i 2006., završila u institucionalnoj krizi. Zbog toga se intenzivno razmatraju alternativna rješenja, a kao najrealnija se spominje mogućnost da se nova pravila uvedu kao dio pristupnog sporazuma koji će s Unijom potpisati Hrvatska.

Tako bi se izbjegao scenarij na temelju kojeg bi za formalno prihvaćanje izmjena Lisabonskog sporazuma bio potreban referendum, nego bi bila dovoljna ratifikacija u nacionalnim parlamentima. Na taj način mogle bi biti uvedene i znatno opsežnije promjene nego što bi to bilo moguće u uobičajenoj proceduri, a možda i prijedlog Njemačke o tome da se državama prekršiteljima pravila financijske odgovornosti privremeno oduzme pravo glasa u europskim institucijama. Taj prijedlog zasad je odbijen upravo zato što su europski čelnici ocijenili kako je neizvediv, te kako ne bi dobio podršku građana na referendumu. Ipak, možda bi mogao biti uveden kao dio hrvatskog pristupnog sporazuma, a može se pretpostaviti kako bi u tom slučaju Njemačka i Francuska i snažnije podupirale što skoriji ulazak Hrvatske u EU.