12.11.2010. / 17:43

Autor: Deutsche Welle

Srbija pred važnom odlukom: Nuklearka ili hidroelektrane?

Potrošnja struje u Srbiji konstantno se povećava, ali država nema dovoljno novca da gradi elektrane. Da li je rješenje u ulaganju u nuklearku u Bugarskoj ili dozvoliti Italijanima da grade male hidroelektrane?

Talijani će graditi hidroelektrane po SrbijiTalijani će graditi hidroelektrane po SrbijiHrvatska se izjasnila da neće sudjelovati u projektu izgradnje nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, a stav Srbije još se čeka. Ministar energetike i rudarstva Srbije Petar Škundrić izjavio je da će Vlada donijeti odluku hoće li sudjelovati u projektu nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, ali nije precizirao kada. On je, međutim, jasno istaknuo da je Srbija zainteresirana da sudjeluje u izgradnji nuklearke u susednoj državi.

Mediji spekuliraju da je Srbija zainteresirana za udio od pet posto u izgradnji nuklearke, dok Bugari nude jedan do jedan i pol posto. Ponuda bugarske strane dostavljena je predsjedniku Srbije, a u kabinetu nisu željeli reći kakav bi mogao biti odgovor srpske strane, koji Bugarska očekuje do subote.

Eksperti protiv ulaganja u bugarsku nuklearku

Zorana Mihajlović Milanović, energetska analitičarka kaže za Deutsche welle da Srbija ne treba ulaziti u projekat izgradnje nuklearke u Bugarskoj.

„Ulaskom u izgradnju od pet, deset ili petnaest posto, bilo da je riječ o nuklearnim ili termopostrojenjima jednako je problematično jer će Srbija imati tu energiju tek za 15 godina, a Srbiji struja treba što prije. Ako se Srbija treba dodatno zaduživati da bi se izgradila neka energetska postrojenja, a da bi sudjelovala u izgradnji nuklearke u Bugarskoj mora se zadužiti, onda je mnogo bolje da se zaduži i da postrojenja gradi u Srbiji", rekla je Zorana Mihajlović Milanović.

Njeno mišljenje dijeli i novinarka Jelica Putniković, koja godinama prati energetski sektor, i koja ističe kako Srbija nema novca za sudjelovanje u izgradnji nuklearke.

„Ponuda Bugara je da ne kažem uvredljiva, već simbolična i ne bismo imali nikakve koristi. Mislim da je to bacanje prašine u oči i služi samo političarima da pokrenu priču o ukidanju moratorija na izgradnju nuklearki u Srbiji, jer ima indicija i da se u Srbiji planira gradnja nukearke", kaže Jelica Putniković.

Da Srbija ne treba sudjelovati u izgradnji nuklearne elektrane u Bugarskoj smatra i Anđelka Mihajlov, predsjednica Ambasadora životne sredine. „Neshvatljivo je da se takva rješenja predviđaju bez jasne strategije države da gradi ili sudjeluje u izgradnji nuklearke, koja u Srbiji ne postoji ili još ne postoji", kaže Anđelka Mihajlov.

Talijani bi proizvodili struju u Srbiji, ali samo za Italiju?

Prema raspoloživim podacima, potrošnja struje u Srbiji svake godine se povećava za dva posto. Država s druge strane nema novca da izgradi energetska postrojenja, iako je Elektroprivreda Srbije započela nekoliko projekata. Zbog toga je vlada pribjegla potpisivanju sporazuma kojim se talijanskoj kompaniji SECI Energia S.p.A pruža mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na Ibru, Drini i Savi.

Sporazum je potpisan nakon što je Srbija, posljednja u Europi, dobila takozvane „feed in" tarife za stimulaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Problem je, međutim, to što će se struja izvoziti u Italiju. Srbija daje svoje rijeke, a pri tome nema preciznih podatka koliki je njen hidroenergetski potencijal. Posljednja analiza obavljena je osamdesetih godina.

Korist samo zapošljavanje

Analitičarka Zorana Mihajlović Milanović kaže da je, u situaciji kada država ima deficit električne energije i kada raste potrošnja, apsurdno praviti takve aranžmane. „Od tog aranžmana Srbija će imati korist samo u tome što će se zaposliti ljude", smatra Zorana Mihajlović Milanović.

I novinarka Jelica Putniković kaže da ne treba ugrožavati životnu sredini i klimu, ukoliko ne postoji povrat u novcu ili zapošljavanju novih ljudi. „Na taj način, Srbija neće imati svoje kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora", kaže Jelica Putniković.

Anđelka Mihajlov, predsjednica Ambasadora životne sredine objašnjava za Deutsche welle da nijedan od projekata izgradnje hidroelektrana nema procjenu utjecaja na zaštitu životne sredine i da još nisu stigli do te faze. Dobro upućeni tvrde da je problem to što se za manja postrojenja dobivaju dozvole na lokalnim razinama i da se o tome, osim lokalnih nevladinih organizacija koje nemaju veliku moć, nitko ne brine. A planiraju se izmiještanja tokova rijeka i puteva.

Talijani na Balkanu

Italija posljednjih desetak godina ima problema s emisijom ugljičnog dioksida i ubrzano osvaja „zelenu" energiju Balkana. Ove godine postali su suvlasnici Elektroprivrede Crne Gore, a u lipnju je sa Crnom Gorom potpisan Memorandum o ulaganjima u energetiku i izgradnju objekata u vrijednosti od pet milijardi eura koji predviđa i gradnju podvodnog energetskog kabla za transport struje u Italiju.

U veljači 2009. godine, Albanija je potpisala ugovor s talijanskom firmom „Marseglia Group" vrijedan milijardu eura, o gradnji elektrane na biomasu i dva vjetroparka. Izgradit će i podvodni kabl između Albanije i Italije pri čemu će svu proizvedenu električnu energiju preuzimati Italija. Krajem 2008. Albanija je potpisala ugovore u vrijednosti dvije milijarde eura sa dvije talijanske firme o izradi turbina za vjetroelektrane i plinske termoelektrane.

U siječnju 2010. talijanska firma BHP početi će izgradnju pet malih HE na reci Rzav kod Višegrada.

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Linić investicijama u energetiku planira pokrenuti gospodarstvo

Linić investicijama u energetiku planira pokrenuti gospodarstvo

Ministar financija Slavko Linić poručio je s radnog ručka u organizaciji Američke trgovinske komore u Hrvatskoj kako su ključ oporavka gospodarstva… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika