Objavljeno u Nacionalu br. 784, 2010-11-23

Autor: Plamenko Cvitić

Nacionalna aviokompanija u problemima: Low-cost kompanije ruše Croatia Airlines

Ispada da država subvencionira stranu kompaniju koja otima putnike domaćem prijevozniku koji će zbog toga potonuti u još veći gubitak, a taj gubitak će opet na kraju morati platiti sama država

TONČI PEOVIĆ, šef zagrebačke zračne luke, u protekle dvije
godine sklopio je više ugovora s niskotarifnim
aviokompanijama na
linijama koje inače
drži Croatia AirlinesTONČI PEOVIĆ, šef zagrebačke zračne luke, u protekle dvije godine sklopio je više ugovora s niskotarifnim aviokompanijama na linijama koje inače drži Croatia AirlinesNacionalna zrakoplovna kompanija mogla bi biti kolateralna žrtva politike privlačenja stranih jeftinih aviokompanija u Hrvatsku, koju uz koordinaciju s turističkom zajednicom i čelnim ljudima zračnih luka već dvije godine provodi ministar financija Damir Bajs, nadajući se da će tako privući što više stranih turista.

Zbog toga se sve češće u javnosti pojavljuju optužbe kako će zbog toga hrvatske zračne luke postati odredišta za kompanije koje nemaju mrežu destinacija i djeluju odbijajuće za svakog putnika koji želi otputovati dalje iz Europe, a kako se neslužbeno može doznati iz Croatia Airlinesa, osobito je zabrinjavajuće što to čini Zračna luka Zagreb koja je navodno trebala biti regionalno središte po broju putnika i konekcijama prema drugim europskim odredištima. Takva središta nikad nisu imala za cilj dolazak niskotarifnih kompanija nego stvaranje mreže destinacija s konekcijama za daljnje letove.

Umjesto toga, direktor zagrebačke zračne luke Tonči Peović odlučio se za suprotnu poslovnu politku, a najnoviji primjer je otvaranje linije Zagreb - Pariz s niskotarifnim prijevoznikom easyJetom. Tako su Ministarstvo turizma i Zračna luka Zagreb subvencionirali i dopustili kompaniji easyJet letove na relaciji Zagreb - Pariz, na kojoj već lete iz Zagreba Croatia Airlines i Air France. Upućeni u zrakoplovnu problematiku smatraju da bi bilo bolje da su subvencionirali easyJet samo u slučaju da je otvorio neku novu liniju iz Zagreba i da se obvezao otvoriti još nekoliko novih linija iz Zagreba u određenom razdoblju.

Ovako, ispada da država subvencionira stranu kompaniju koja otima putnike domaćem prijevozniku koji će zbog toga potonuti u još veći gubitak, a taj gubitak će opet na kraju morati platiti sama država.

U tom kontekstu, u neslužbenim razgovorima sa zrakoplovnim stručnjacima može se čuti sve više primjedbi na Peovićev rad, a jedna od njih se odnosi na to da je 15. svibnja 2009. postao počasnim konzulom Norveške, a već u listopadu 2009. najavljeni su letovi norveškog niskotarifnog prijevoznika Norweigan Air Shuttle na relaciji Zagreb - Kopenhagen, dakle upad na liniju Croatia Airlinesa. Umjesto da im je postavio uvjet za linije prema Oslu i Stockholmu, Peović je dopustio Norwegianu da konkurira hrvatskom prijevozniku koji već leti i koji je imao planove za pojačanje linije prema Kopenhagenu u čemu su ga spriječili Norvežani i Tonči Peović. Niskotarifne kompanije lete po principu “point to point” na manje i alternativne aerodrome ne mareći pritom želi li putnik otići nekamo dalje, dakle nemaju mrežnu povezanost s letovima na druga odredišta.

U trenutku kad takvim kompanijama prođe ljetna sezona, one odlaze iz Hrvatske, a preko zime, kad je profitabilnost nikakva, leti jedino Croatia Airlines. Mnogi kritičari poslovanja domaćeg prijevoznika reći će kako mu država subvencionira poslovanje. To je točno, ali to čine sve države EU. Hrvatska vlada je odredila da Croatia Airlines omogući zračnu povezanost hrvatskih regija. U drugim europskim državama niskotarifni prijevoznici ne slijeću u primarnim zračnim lukama kao što je Zagreb, nego u sekundarnim. U primarnim lukama, poput londonskog Heathrowa, pariškog Charles de Gaullea, aerodroma u Frankfurtu, Amsterdamu ili Münchenu, na koje uopće ne slijeću low-cost zrakoplovi, velik je udio putnika u transferu, koji nastavljaju putovanje.

U sekundarnim zračnim lukama putnici završavaju putovanje. Low-cost letovi za London ne završavaju na Heathrowu nego na sekundarnim aerodromima Luton ili Stansted, s kojih se putnici o svom trošku željeznicom prebacuju do Londona. Sekundarni aerodromi u Engleskoj su čak Birmingham i Manchester. Hrvatska je bez strategije dočekala navalu niskotarifnih prijevoznika, nije odredila takve aerodrome i uvjete pod kojima takvi prijevoznici mogu doći. Takvim modelom zračne luke financiraju kroz oglašavanje dolazak niskotarifnih prijevoznika novcem koji im zapravo donosi Croatia Airlines kao najveći donositelj prihoda zračnim lukama. Tako će se vjerojatno financirati izgradnja novog terminala, niskotarifne kompanije će koristiti stari postojeći putnički terminal u Zagrebu, dakle plaćat će znatno manje naknade od Croatia Airlinesa koji će morati koristiti novi terminal po znatno većim cijenama od današnjih, odnosno financirat će na taj način njegovu izgradnju.

Vezane vijesti

Udružuju se Croatia Airlines i Adria Airways?

Udružuju se Croatia Airlines i Adria Airways?

Hrvatski nacionalni prijevoznik Croatia Airlines i slovenski nacionalni prijevoznik Adria Airways mogli bi uskoro početi razgovore o udruživanju,… Više

Komentari

registracija
11/1/10

fluid, 23.11.10. 08:48

Kao i većinu generalnih promašaja,ni ovo sa aviokompanijskim problemima nije iznenađujuće.Debilno,nepromišljeno i dozlaboga mizerno.I ovdje je važna kvantiteta(broj turista)a ne kvaliteta.Ministar turizma !!!???Ma moš mislit.Koja glupost.Isto što i ministar kokošinjaca.Sve treba,i jeste,biti pod ingerencijom Minisrtarstva gospodarstva i amen.Čak bi moglo i pod Ministarstvo poljoprivrede.Možda bi se tek tada napravile neke poveznice domaće proizvodnje i morskog turizma.No dok je Todorića i Hercegovaca koji zarađuju na uvozu i stranom financiranju proizvodnje,nema šanse za Slavoniju,Baranju i druge koji proizvode domaće.To su uništivači Hrvatske i njenog gospodarstva.Ali Franjo reče;"200 bogatih i šlus"!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika