Objavljeno u Nacionalu br. 785, 2010-11-30

Autor: Robert Bajruši

velika britanija i nizozemska protiv rh

EU opet ucjenjuje

Štefan FÜle, povjerenik za proširenje EU, upozorio je Zagreb da bez topničkih dnevnika i pozitivnog izvješća haaškog tužitelja Sergea Brammertza neće doći do otvaranja 8. poglavlja o pravosuđu i napretka u pristupanju EU

NOVA SMETNJA NA PUTU U EU Hrvatski ministar vanjskih poslova
Gordan Jandroković i povjernik Europske
komisije za proširenje
Štefan Füle, u nazočnosti
španjolskog ministra
vanjskih poslova Miguela
Ángela Moratinosa; Füle je hladno obavijestio
hrvatske političare o
novoj prepreci RH na putu u EUNOVA SMETNJA NA PUTU U EU Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković i povjernik Europske komisije za proširenje Štefan Füle, u nazočnosti španjolskog ministra vanjskih poslova Miguela Ángela Moratinosa; Füle je hladno obavijestio hrvatske političare o novoj prepreci RH na putu u EU”Stvarno je nevjerojatno da na Hrvatsku ponovno započinju pritisci vezani za topničke dnevnike, iako je ovoga ljeta i Haaški tribunal presudio kako je riječ o dokumentima koji nisu relevantni za presudu generalima Gotovini, Markaču i Čermaku.

Ali sve što smo čuli od Štefana Fülea vodi prema zaključku kako nas neke članice Europske unije ponovno namjeravaju ucjenjivati na temi koja više, skoro, i ne postoji. Prilično sam siguran kako iza i pravno i logički besmislenih upozorenja koja su ovih dana uputili Štefan Füle i Serge Brammertz, ponovno stoji Velika Britanija, uz asistenciju Nizozemske“, nije skrivao ogorčenje poznati hrvatski političar s kojim sam razgovarao dva dana poslije posjeta Zagrebu Štefana Fülea, češkog diplomata i Povjerenika za proširenje Europske unije.


Prema riječima Nacionalova sugovornika, bili su to hladni i neugodni sastanci na kojima je Füle eksplicitno zahtijevao od hrvatskih vlasti da haaškom tužiteljstvu predaju tzv. topničke dnevnike u kojima se, navodno, nalaze dokazi kako je Hrvatska vojska za vrijeme „Oluje“ neselektivnom artiljerijskom vatrom razarala Knin. Füle je, zapravo, prenio zahtjev iza kojega stoje Brammertz kao i britanska i nizozemska vlada, što nediplomatskim rječnikom znači kako sada (ponovno) topnički dnevnici postaju svojevrsno sredstvo ucjene, koji će koristiti kritičari završetka pregovora između Hrvatske i Europske unije.

U Zagrebu se Füle sastao s Ivom Josipovićem, Jadrankom Kosor i Gordanom Jandrokovićem, ali i predstavnicima opozicije Zoranom Milanovićem i Vesnom Pusić. Izgleda kako ni u oporbi nisu imali razumijevanja za Füleove zahtjeve – u prilično hladnoj atmosferi, Milanović ga je podsjetio na pravorijek Haaškog suda kojim se odbija zahtjev Brammertzova tužiteljstva, i ponovio kako je očigledno da nitko u Hrvatskoj ne raspolaže spornom dokumentacijom. Od sudionika sastanka može se doznati i da je predsjednik SDP-a bio i pomalo ironičan i u jednom trenutku izjavio kako nitko u Hrvatskoj ne zna niti tko je stvarno ubio bivšeg američkog predsjednika Johna Kennedyja, baš kao što nikome nije poznata sudbina topničkih dnevnika. Tek nešto blaža bila je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za pregovore s EU.

Ona je Füleovu kratku turneju po zagrebačkim političkim krugovima ocijenila kao prenošenje upozorenja da će zbog zadrške koju iskazuje Haaško tužiteljstvo, prvenstveno Nizozemska, nadalje blokirati otvaranje poglavlja 8. pravosuđe. U svakom slučaju, poruka koju je prošli tjedan prenio Štefan Füle se možda ne može nazvati neprijateljskom, ali je nesumnjivo prilično neugodna za Hrvatsku. Ne dođe li do neočekivanog obrata, Hrvatska još nekoliko mjeseci neće otvoriti poglavlje Pravosuđe, i to zbog gotovo zaboravljenih topničkih dnevnika, a ne aktualnih problema kao što je ukorijenjena korupcija u svim porama društva i vlasti ili oklijevanje s izborom novog Državnog sudbenog vijeća. Kronološki gledano, strahovito je važno kako će izgledati Brammertzov pismeni izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a kojem će se obratiti i usmeno 3. prosinca. Brammertz je svoj izvještaj već poslao u New York, i prema diplomatskim krugovima na koje se prošli tjedan pozvao Jutarnji list, haaški tužitelj smatra da su rezultati poduzetih mjera radne skupine koju je osnovala premijerka Kosor “ograničeni“ kao i da “ni jedan od traženih artiljerijskih dokumenata nije pronađen“.

Navodi se i da je istražen samo mali broj identificiranih trasa za eventualnu istragu o nestalim dokumentima. Brammertz je u najnovijem izvještaju istaknuo da očekuje nastavak istrage hrvatskih vlasti o topničkim dnevnicima s ciljem pronalaženja i predaje tih dokumenata prije završetka suđenja generalu Anti Gotovini. Presuda trojici hrvatskih generala očekuje se početkom proljeća 2011., tako da vlada Jadranke Kosor na raspolaganju ima još tri ili četiri mjeseca. Serge Brammertz je iskoristio formalne ovlasti kojima raspolaže tužiteljstvo, i odlučio izvršiti pritisak na hrvatsku vladu koja se u više navrata obvezala poduzeti sve što može kako bi otkrila što se dogodilo s topničkim dnevnicima.

Problem je, međutim, u tome što se poduzdano zna kako ova dokumentacija ne postoji, odnosno, radilo se o podacima koji ništa ne dokazuju. Isto tako, sva relevantna izvješća i svjedoci su potvrdili kako Hrvatska vojska Knin uopće nije snažno bombardirala, a teza o razaranju ovog grada potpuna je besmislica. Da je tužiteljstvo pogriješilo s optužbom o neselektivnom granatiranju, potvrdio je i Haaški sud. Potkraj srpnja ove godine sudsko vijeće u predmetu protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača odbilo je zahtjev haaškog tužiteljstva da se Hrvatskoj izda subpoena zbog navodnog skrivanja topničkih dnevnika. Procjenjujući kako nije moguće sa sigurnošću utvrditi postoje li traženi dokumenti, tzv. topnički dnevnici, ili ne postoje, u odluci koju je potpisao sudac Alphons Orie navodi se na kraju da sudsko vijeće nije moglo udovoljiti zahtjevu tužiteljstva da se Hrvatsku kazni zbog topničkih dnevnika.

Odluka sudskog vijeća apsolutno ide u prilog Hrvatskoj, i nejasno je zbog čega vlada Jadranke Kosor snažnije ne koristi ovaj dokument. Posebno zato jer nekoliko europskih država, a eksplicitno Nizozemska, najavljuju blokadu otvaranja poglavlja 8., i to sve do otkrivanja pune istine o topničkim dnevnicima. Bivši nizozemski ministar vanjskih poslova Maxim Verheugen nekoliko je puta rekao da će Nizozemska odlučivati po načelu “strogi, ali pravedni“. Zbog takvog stava u diplomatskim krugovima vlada uvjerenje da Nizozemska vjerojatno neće otkloniti zadršku prema otvaranju poglavlja s Hrvatskom ako se do 3. prosinca stanje ne poboljša. Nedavno formirana nizozemska vlada slijedit će gotovo istovjetnu politiku, potvrdila je Vesna Pusić za Nacional. Vesna Pusić se na jednom skupu europskih liberala održanom prije dvadesetak dana, sastala sa novim nizozemskim šefom diplomacije Urijem Rosenthalom, te ministrom pravosuđa Ivom Opsteltenom. Rosenthal i Opstelten su Vesni Pusić najavili nastavak dosadašnje politike, a to znači kako će Nizozemska dopustiti da Hrvatska otvori poglavlje 8., tek nakon pozitivnog izvještaja Sergea Brammertza. Slične poruke dolaze i iz Europske komisije.

Štefan Füle je u Zagrebu eksplicitno potvrdio kako će biti “važno izvješće glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza, jer je suradnja s ICTY-jem jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23”. Kako ne bi ispalo da je riječ o nepravednim zahtjevima, u nastavku je benevolentno dodao da Europska komisija ne sumnja u dobru volju hrvatskih vlasti da nastave s naporima kako bi ta suradnja bila “potpuna”. Početkom rujna veleposlanik Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren također je upozorio kako Hrvatska neće završiti pregovore u zacrtanom vremenskom okviru ako ne dobije ocjenu zadovoljavajuće suradnje s Haaškim tribunalom u redovitom izvješću glavnog tužitelja Sergea Brammertza, prema Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Najnoviji razgovori koje je Štefan Füle vodio s predstavnicima vlasti i opozicije, potvrdili su Vandorenovo upozorenje koje je izrekao prije gotovo tri mjeseca. Premda im ne pada na pamet javno izgovoriti da se radi o “igri” iza koje stoji Velika Britanija, upravo to je u neformalnim razgovorima iznijelo nekoliko poznatih hrvatskih političara, koji redovito kontaktraju s predstavnicima međunarodne administracije.

Obrazloženje je sljedeće: Brammertz nije autonoman i mora se konzultrati s vodećim državama (kao što je popustio Srbiji zbog labavije politike prema Kosovu), Füle je samo prenositelj informacija, a Nizozemci nisu dovoljno moćni da bi bili sposobni pod svaku cijenu zastupati politiku koja bi bila u suprtnosti sa stajalištima glavnih međunarodnih čimbenika. Britanska administracija je pune dvije godine sprječavala početak pregovora između Hrvatske i EU, a sve koristeći lažne informacije prema kojima se Gotovina skrivao u Hrvatskoj. O diplomatskim pritiscima vlade Tonyja Blairea koja je tvrdila da posjeduje pouzdane podatke kako pripadnici hrvatskih službi skrivaju Gotovinu, zbog čega su pregovori bili blokirani, nedavno je u intervjuu svjedočio Günther Verhaugen, nekadašnji europski povjerenik za proširenje. Ante Gotovina je uhvaćen 2005. u Španjolskoj i u idućim mjesecima postalo je potpuno jasno kako je britanska vlada manipulirala i plasirala neistinite informacije koje su Hrvatskoj nanijele veliku štetu. Neki od sudionika prošlotjednih susreta sa Štefanom Füleom, vjeruju kako reaktiviranje priče o topničkim dnevnicima, Hrvatsku ponovno vraća u nemoguću poziciju dokazivanja nedokazivog.

Nediplomatskim jezikom ponovno se stvara podloga za novi krug pritisaka u temi koja je pred zatvaranjem. Kada u proljeće iduće godine Haaški tribunal donese presude Gotovini, Markču i Čermaku – kakve god one bile i bez obzira na reakcije u javnosti – to će biti kraj priče koja traje od Gotovinina bijega iz Hrvatske. Razumije se kako hrvatska vlada mora sačuvati vjerodostojnost i pomoću osnovane radne skupine nastaviti tražiti spornu dokumentciju ili barem detektirati krivce za njezin nestanak, ali to više nikako ne smije biti argument državama koje Hrvatsku još nekoliko godina žele držati izvan Europske unije. Posljedica može biti daljnji porast euroskepticizma, koji je ionako dosegnuo zabrinjavajuću razinu. Prema nedavnom Galupovu istraživanju, potpora ulasku u EU u Hrvatskoj dostigla je apsolutni dosadašnji minimum. Dok je broj onih koji smatraju da pristupanje EU ne bi bilo ni dobro ni loše ostao nepromijenjen od posljednjeg istraživanja i iznosi 38 posto, povećao se broj hrvatskih građana koji smatraju da bi priključenje bilo loše. Samo 25 posto podupire priključenje EU-u, a na referendumu ulazak u Uniju poduprlo bi 38 posto ispitanika, dok bi protiv pridruživanja glasalo 43 posto, pokazalo je istraživanje Gallup Balkan Monitor za 2010., objavljeno prije dva tjedna u Bruxellesu. Hrvatska politika mora potegnuti sve veze i savezništva kako bi zaustavila vraćanje priče o nesuradnji s Haagom. Ionako i bez toga ima dovoljno pravih problema poput brodogradnje, korupcije i kriminalnog pravosuđa.

Vezane vijesti

Europska unija postaje savezna država

Europska unija postaje savezna država

Priča oko poreza u Europskoj uniji vodi se već godinama, a ona se intenzivirala posljednjih mjeseci u okviru napornih pregovora o novom proračunu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika