OBNOVITELJ STARIH VEZA Njemački veleposlanik Bernd Fischer izdvojio je šest područja na kojima bi Njemačka i Hrvatska mogle gospodarski više surađivati - turizam, agrikultura, infrastruktura, industrija, trgovinska razmjena i energijaPosljednjih nekoliko mjeseci Njemačka pokazuje svoju veliku povezanost s Hrvatskom: u Zagreb sve češće pristižu visokorangirani njemački političari i poduzetnici, u lipnju je održan Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a predsjednik Odbora njemačkog gospodarstva za zemlje istočne i jugoistočne Europe Klaus Mangold sredinom rujna je hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor predao petnaest prijedloga projekata njemačkih poduzeća. Veliki pokretač intenzivne gospodarske suradnje zasigurno je 60-godišnji Bernd Fischer, njemački veleposlanik koji je na mandat u Hrvatsku stigao u ožujku 2009. godine.

Premda je studirao geografiju i anglistiku, a tijekom studija se izdržavao kao turistički vodič, Fischer je, kako sam kaže, još od djetinjstva želio postati diplomat. To mu se i ostvarilo, a sudeći po životopisu, tijekom diplomatske karijere posebno se specijalizirao za gospodarsku diplomaciju. Tako je 2001. iz Berlina upućen da u Washingtonu bude voditelj najvećeg gospodarskog odjela izvan Njemačke - onog u Sjedinjenim Državama. Osim provođenja suradnje između Njemačke i velike svjetske sile, Fischer je tijekom službovanja u Washingtonu bio svjedok dramatičnih događaja u rujnu 2001. godine: “Iz naše zgrade veleposlanstva smo 11. rujna gledali kako gori zgrada Pentagona. Nekoliko tjedana kasnije otišao sam u New York i vidio potpuno promijenjeni grad”, opisivao je Fischer Nacionalovu novinaru prije nekoliko dana.

Budući da je u svom mandatu bio zadužen za gospodarsku suradnju Njemačke s jednom svjetskom velesilom, deset godina kasnije svoja znanja i iskustva očito koristi i za čvršće povezivanje svoje zemlje s Hrvatskom. U ekskluzivnom intervjuu za Nacional Bernd Fischer stoga je najviše govorio o gospodarstvu: stanju hrvatske ekonomije, mogućim poslovnim prilikama te o daljnjim mogućnostima suradnje dviju zemalja.

NACIONAL: U ovom trenutku mnogi u Hrvatskoj zabrinuti su zbog teške gospodarske situacije. Stoga za početak, vrlo konkretno: kako ocjenjujete hrvatsku ekonomiju?

- Hrvatska ekonomija trenutačno prolazi kroz veoma tešku fazu, mi Nijemci na primjeru Istočne Njemačke znamo kako je teška transformacija iz socijalističke ekonomije. Ipak, da sve ne bude tako crno, želim istaknuti da Hrvatska ima i neke prednosti. Kao prvo, za razliku od mnogih drugih istočnoeuropskih zemalja, ljudi iz Hrvatske mogu raditi u Njemačkoj, a osim svoje zarade u domovinu se mogu vratiti i s korisnim znanjima. Veze Njemačke i Hrvatske su jake i prisutne na svakom koraku, pa čak i kad prođete Imotskim pa vidite da mnogi ljudi voze Mercedese. Hrvati su uvijek u Njemačkoj bili na vrhu ljestvice poželjnih radnika, zbog svojih sposobnosti i toga što su dobri radnici. Druga prednost Hrvatske je dijaspora, u svijetu postoji mnogo uspješnih Hrvata, a kažu mi da Hrvata u svijetu po brojkama ima isto toliko koliko je i stanovnika Hrvatske. Prije nekoliko godina sam bio u Kaliforniji i posjetio vinograde Napa Valley, upoznao sam gospodina Mikea Grgića i znam da je on osobno organizirao prikupljanje novca za Roots For Peace, organizaciju koja pomaže razminiranje. Ne treba smetnuti ni veliku prednost što u Hrvatsku dolaze brojni turisti, pogotovo iz Njemačke. Ono što biste svakako trebali učiniti je što više produljiti turističku sezonu, u tome biste mogli imati fantastične rezultate. Mi u veleposlanstvu pomažemo u projektu prijateljstava njemačkih i hrvatskih gradova, po kojem bi se u studenome u Hrvatsku doveli njemački umirovljenici, kad su hoteli prazni, da šeću po obali, još je toplo, da im se pokažu povijesne znamenitosti. O mnogim sličnim mogućnostima mnogo se razgovaralo na ekonomskom forumu u lipnju. Predsjednik Odbora njemačkog gospodarstva za zemlje istočne i jugoistočne Europe Klaus Mangold je hrvatskoj premijerki prije dva mjeseca predao listu mogućih zajedničkih projekata, mnogo je šansi za budućnost, pogotovo kad Hrvatska postane članica Europske unije. Kad se to dogodi, imat ćete priliku sudjelovati na velikom tržištu, a nije nevažno ni to da ste mogući prozor za njemačke tvrtke prema drugim istočnim zemljama, vašim susjedima. One bi u Hrvatskoj mogle otvoriti svoja predstavništva za cijelu regiju. Njemačka trenutačno gotovo da i nema nezaposlenih, što znači da postoji mogućnost seljenja poslova i kompanija u neke druge zemlje, zašto ne i u Hrvatsku? Imamo snažne signale od vaše vlade, ali i od županija i gradova da su njemačke tvrtke uistinu dobrodošle u Hrvatskoj.

NACIONAL: Koja su to područja u kojima bi Njemačka i Hrvatska mogle gospodarski više surađivati?

NAGRADA IVICI OLIĆU U lipnju je u Zagrebu održan Njemačkohrvatski gospodarski forum, na kojem je hrvatskom nogometašu Ivici Oliću, koji igra za njemački Bayern, dodijeljena nagrada za unapređenje njemačkohrvatskih gospodarskih odnosa- Za Hrvatsku vidimo šest područja za budućnost. Počeo sam s turizmom, druga je agrikultura i prehrambena industrija, gdje postoje brojne mogućnosti za suradnju, pogotovo za bio-uzgoj koji je jako zanimljiv njemačkim tvrtkama. Treća je infrastruktura, pogotovo željeznički sustav. Primjerice, jako volim putovati vlakom i putovao sam tako iz Splita za Zagreb, prekrasnih pet i pol sati. Kakve bi tek bile mogućnosti kad bi Zagreb i recimo Rijeka ili Split bili povezani još bržim vlakovima... O transportu dobara da i ne govorimo, pogotovo preko vaših pomorskih luka koje su jako dobre. Četvrto je industrija, mnogo je tu šansi za suradnju. Peto je trgovinska razmjena, njemačke tvrtke su već prisutne u Hrvatskoj, ali valjalo bi uložiti više napora za izvoz hrvatskih proizvoda u Njemačku. Primjerice, teško je u berlinskom supermarketu naći dobra hrvatska vina, i to treba promijeniti. Jednom kad se iz Hrvatske vratim u Berlin, želio bih i dalje moći kupiti plavac, graševinu ili malvaziju. Njemačka je širom otvorila vrata talijanskim prehrambenim proizvodima, slično bi se moglo dogoditi i s hrvatskim proizvodima. Zašto Nijemci nakon godišnjeg odmora u Hrvatskoj ne bi kad se vrate kući mogli oživjeti sjećanja uz hrvatska vina, kulen ili paški sir? Šesta stvar je energija, RWE je već prisutan u Hrvatskoj kroz Plomin, ali ima prostora u sektoru obnovljivih izvora energije, jednom kad uđete u Europsku uniju, morat ćete jedan dio energije proizvoditi iz obnovljivih izvora, Nijemci tu mogu jako puno pomoći. U Imotskom ili malom obližnjem mjestu Otok ima najviše sunčanih dana u cijeloj Europi, ali ni na jednoj kući nećete naći solarne ploče na krovovima. U Njemačkoj ćete i u selima koja su stalno prekrivena oblacima naći bezbroj solarnih ploča na krovovima.

NACIONAL: Klaus Mangold je Jadranki Kosor predao listu od 15 projekata, ali javnost još uvijek ne zna koji su to točno projekti...

- Na žalost, ta lista je još uvijek tajna, i mogu govoriti samo o projektima koji su već finalizirani, poput ugovora između Siemensa i Hrvatskih željeznica o renovaciji sustava navođenja zagrebačkog kolodvora. Svi projekti dolaze iz šest sektora o kojima sam upravo govorio.

NACIONAL: Dok jedni u Hrvatskoj govore o lošoj gospodarskoj situaciji koju treba promijeniti, drugi kao mantru ponavljaju da je glavni cilj Hrvatske što prije postati članica Europske unije. Kakav je vaš savjet: ući što prije u EU ili prvo riješiti ekonomiju?

- Europska unija uistinu pruža neslućene mogućnosti. Smatram, a taj stav dijele i naše dvije vlade, da Hrvatska treba što prije postati članica Unije, jer Unija ima mehanizme koji mnoge stvari čine jednostavnijima. Kao prvo, zajedničko tržište na kojem imate puno više šansi. Druga mogućnost su brojni fondovi koje Bruxelles pruža i koji mogu dati snažne impulse hrvatskoj ekonomiji. Na taj način su se snažno razvili dijelovi Istočne Njemačke, uz mudro povlačenje novca iz zajedničkih fondova i pomoć Zapadne Njemačke.

NACIONAL: Koliko ste zadovoljni njemačkim investicijama u Hrvatskoj? Kako njemački poduzetnici vide poslovne mogućnosti u Hrvatskoj?

BERLIN U ZAGREBU Ispred njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, prošle je godine otkriven dio Berlinskog zida, srušenog 20 godina ranije; Bernd Fischer s tadašanjim predsjednikom Stjepanom Mesićem i donatorom Axelom Brauerom- Stanje je pozitivno, a to se može vidjeti i po velikom broju njemačkih ulaganja u Hrvatskoj. Što se tiče budućnosti, ulaganja će biti još i više čim Hrvatska postane članica Europske unije, jer onda neće biti nikakvih tržišnih restrikcija. Za strana ulaganja je silno važna i borba protiv korupcije i izjednačenost pravnih sustava, odnosno pravna sigurnost koja svakog, pa i njemačkog potencijalnog ulagača još i više potiče da bude prisutan baš ovdje.

NACIONAL: U posljednje vrijeme u poslovnim vijestima iz Njemačke naglašava se gotovo puna zaposlenost. Kako to da Njemačka nema problema s nezaposlenošću?

- Nezaposlenost je trenutačno ispod tri milijuna ljudi, tako mala nezaposlenost je bila samo 1992. godine. Ponosni smo na to. Kad je krenula kriza, učinili smo neke uštede, pokrenuli smo proces u kojem u nekim tvrtkama nije bilo otpuštanja, ali su ljudi radili manje sati a država je sufinancirala njihovo zadržavanje. Čini mi se da bi i Hrvatska uskoro mogla krenuti za našim pozitivnim primjerom, neke brojke daju naslutiti da će biti tako.

NACIONAL: Na koje to brojke mislite?

- Ekonomija je povezana s brojnim čimbenicima. Mi smo izvozna zemlja, naši ekonomski uspjesi usko su povezani s uspjesima u drugim europskim zemljama. Tako i Hrvatska može imati koristi od njemačkih turista koji u nju dolaze, ali i od povećanog izvoza hrvatskih proizvoda u Njemačku. Pomažemo jedni drugima.

NACIONAL: Koji je vaš savjet za povećanje zaposlenosti? Je li Njemačka uopće bila u recesiji?

- Tehnički je bila. Naša prednost je bila što smo u sredini Europske unije, u sredini tržišta.

NACIONAL: Njemačka je aktivni igrač u svjetskom gospodarstvu i trgovini. Kako ocjenjujete stanje u globalnoj ekonomiji?

- Realna ekonomija se oporavlja, a financijska tržišta će trebati čvršću kontrolu i nadzor da ne bi bilo novih kriza. U ovom trenutku je optimizam naziv za igru koju svi igraju.

NACIONAL: Ipak, njemački ministar gospodarstva Rainer Bruderle nedavno je u javnim istupima spominjao globalni ekonomski rat?

- Mnogi su krivo prenijeli što je on govorio. Smisao njegove izjave je bio da treba izbjeći uporabu bilo kakvih mehanizama koji bi spriječili kompeticiju. Smatramo da bi to bilo umjetno i loše, destimulirajuće i istovremeno podložno raznim manipulacijama. Svjetske valute trebaju biti podložne otvorenom tržištu.

NACIONAL: Ima li nešto čime niste zadovoljni glede suradnje Njemačke i Hrvatske?

- Nisam zadovoljan nespremnošću mladih ljudi da uče i govore njemački. U odnosu na proteklih dvadesetak godina, otkako ste samostalna država, sve u našim odnosima ide na bolje, osim jedne stvari, a to je njemački jezik. Njemačka, Švicarska i Austrija su tako blizu, vaši proizvodi tek trebaju postati prisutni na našim tržištima, zato je poznavanje njemačkog jezika jako važna stvar. Pogotovo učenje njemačkog u najmlađoj dobi, željeli bismo vidjeti više njemačkih emisija i serija na televizijama, osim inspektora Rexa ili Cobre.