Objavljeno u Nacionalu br. 785, 2010-11-30

Autor: Plamenko Cvitić

Još jedna afera HDZ-a? Vlasnici zemljišta na Prevlaci žele svoju imovinu natrag

Netko iz vlade Ive Sanadera zaključio je da bi IGH Jure Radića ondje mogao sagraditi luksuzni turistički kompleks, pa je uz pomoć visoke politike stvarnim vlasnicima isprva ponuđena sramotna otkupna cijena od 80 lipa po četvornom metru. Na kraju nisu dobili ništa

MJEŠTANI VITALJINE, sela pokraj Prevlake,
smatraju da je
bivši premijer Ivo
Sanader zemljišta
njihovih djedova
htio besplatno ili
jeftino darovati
IGH-u Jure RadićaMJEŠTANI VITALJINE, sela pokraj Prevlake, smatraju da je bivši premijer Ivo Sanader zemljišta njihovih djedova htio besplatno ili jeftino darovati IGH-u Jure RadićaDvadesetak mještana Vitaljine, sela na krajnjem jugu Hrvatske, već punih 12 godina čeka da im država vrati njihova zemljišta na poluotoku Prevlaci. Međutim, nakon što je četrdesetak godina njihovu djedovinu bez ikakve naknade koristila JNA, povrata ni do danas nema: netko iz vlade Ive Sanadera zaključio je da bi IGH Jure Radića ondje mogao sagraditi luksuzni turistički kompleks, pa je uz pomoć visoke politike stvarnim vlasnicima isprva ponuđena sramotna otkupna cijena od 80 lipa po četvornom metru, a na kraju su lokalna upravna tijela pod kontrolom HDZ-a poduzela sve da stvarni vlasnici na kraju ne dobiju ništa.

Zbog svega toga pravni zastupnik mještana Vitaljine, bjelovarski odvjetnik Vladimir Gredelj, već nekoliko godina uporno se bori s raznim instancama hrvatskog pravosuđa, a nedavno je pokrenuo i vrlo konkretne korake: osim što je potkraj rujna podnio tužbu Ustavnom sudu, Gredelj je najavio i skorašnje podizanje kaznenih prijava protiv nekolicine visokorangiranih odgovornih osoba, a o svemu tome prije nekoliko dana obaviješten je i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, od kojega Gredelj i njegovi klijenti zahtijevaju da Vrhovnom sudu podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti.

A cijeli slučaj vlasništva nad zemljištima na Prevlaci vuče se još iz 1916. godine, kad je tadašnja austrougarska vlast neke dijelove poluotoka htjela zadržati za sebe, pa je iste godine vlasnicima tih zemljišta ponuđen otkup. Budući da vlasnici nisu htjeli prodati svoja zemljišta, pokrenut je postupak izvlaštenja koji nikad nije pravomoćno okončan, niti im je išta plaćeno jer je Austro-Ugarska ubrzo propala. Nakon I. svjetskog rata Prevlaku su zaposjele vojne vlasti bivše Kraljevine SHS, a za vrijeme NDH tadašnje vlasti dopuštale su vlasnicima da obrađuju svoja zemljišta, dok su za one dijelove koji su bili korišteni u vojne svrhe vlasnicima davale naknadu. Sličan koncept nastavio se i u prvim godinama komunističke vlasti, no sve se promijenilo 1955. kad su na ulazu na Prevlaku postavljene rampa i straža, a mještanima Vitaljine zapriječen pristup na poluotok, obustavljena isplata vlasnicima na čijim su se česticama nalazili vojni objekti i ubrzano razvlaštenje bez ikakve pravne osnove.

Nadu da bi ipak mogli dobiti natrag svoju djedovinu mještani Vitaljine dobili su 1996. godine, kad je u novoj hrvatskoj državi donesen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Ministarstvo pravosuđa tada je donijelo nekoliko proturječnih mišljenja, od kojih su neka sadržavala stav da se zemljišta ne mogu vratiti po tom zakonu jer su zapravo oduzeta još za Austro-Ugarske, dok su drugi smatrali da su parcele zapravo oduzete tek 1955. godine, te da bi stvarnim vlasnicima trebalo dati naknadu ili im vratiti zemljišta u naravi. U međuvremenu je Prevlaka prestala biti vojna baza, pa je vjerojatno već tada nekomu u vlasti palo na pamet da bi cijeli poluotok mogao postati veliki turistički kompleks. Jedina smetnja toj ideji bili su mještani Vitaljine, koji su i dalje tražili da im se vrate njihova zemljišta, pa im je 2000. godine država ponudila "pravičnu" naknadu od 80 lipa po četvornom metru. Svjesni da kvadrat zemljišta na Prevlaci po tržišnoj cijeni vrijedi više od 300 eura, a riječ je o gotovo milijun četvornih metara, mještani Vitaljine podnijeli su žalbe Ministarstvu pravosuđa, koje je potom godinama cijeli spis držalo u ladici. Doduše, već 2003. tadašnji ministri Račanove vlade Mato Crkvenac i Pave Župan Rusković predstavili su projekt turističke valorizacije Prevlake i osnivanje državne tvrtke "Park Prevlaka", što je trebalo objediniti turističke komplekse koje je na Prevlaci tek valjalo izgraditi. Tijekom tih najava tvrdilo se i da će vlasnicima zemljišta na Prevlaci biti ponuđena pravična cijena za otkup, ali u međuvremenu je potkraj iste godine na vlast ponovno došao HDZ.

Mještanima Vitaljine više nitko nije ništa nudio, pa ni otkup, no Institut građevinarstva Hrvatske na čelu s Jurom Radićem izradio je Prostorni plan općine Konavle, u kojem je Prevlaka "markirana" kao koncesijska zona, a ulagače u novi turistički projekt trebalo je potražiti društvo "Park Prevlaka", koje je po Sanaderovu modelu stavljeno pod jasnu kontrolu: ministrica Marina Matulović-Dropulić, dioničarka IGH-a, postala je predsjednica nadzornog odbora, ministar Božidar Kalmeta imenovan je njezinim zamjenikom, a ostala mjesta u upravi i tijelima tvrtke također su popunjena provjerenim HDZ-ovim kadrovima koji su mogli jamčiti već notornu sinergiju HDZ-a i IGH-a. U nadzorni odbor lani je ušao još jedan Sanaderov pouzdanik - Jerko Rošin.

Ipak, zbog recesije i pada interesa ulagača do daljnjega na Prevlaci neće biti nikakvog građenja turističkog kompleksa. S druge strane, mještani Vitaljine uvjereni su da su u HDZ-u svjesni da će zbog neriješenih pravnih odnosa oko povrata Prevlaka prije ili poslije postati prvorazredni političko-korupcijski skandal, pogotovo otkako je zastupnik vlasnika zemljišta Vladimir Gredelj najavio sve glasniju bitku za prava svojih klijenata. A ona bi, ako se cijeli slučaj uskoro ne riješi u Hrvatskoj, mogao završiti i pred međunarodnim sudovima. A Vladimir Gredelj za Nacional je prije nekoliko dana najavio da će doista biti ustrajan u borbi za prava vlasnika zemljišta na Prevlaci: "U postupku koji traje već više od deset godina kršena su međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva.

Postoji osnovana sumnja da su u taj kriminal bile uključene osobe iz raznih struktura, od onih iz lokalne zajednice, pa sve do nekih ljudi na samom vrhu vlasti, odnosno onih koji su na vrhu donedavno bili. Trenutačno su sve oči uprte u glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i Ustavni sud. Zbog sramotnih odluka Upravnog suda, koje su suprotne Ustavu i ne udovoljavaju elementarnim zahtjevima načela zakonitosti i pravičnosti, obratili smo se Ustavnom sudu i Državnom odvjetništvu u Dubrovniku, a o svemu tome obavijestili i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića", zaključio je Gredel

Vezane vijesti

Zagrebačka skupština donijela odluku o građevinskom zemljištu

Zagrebačka skupština donijela odluku o građevinskom zemljištu

Zagrebačka Gradska skupština većinom glasova je prihvatila odluku o građevinskom zemljištu, usuglašenu između zagrebačkog gradonačelnika i klubova… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika