Objavljeno u Nacionalu br. 785, 2010-11-30

Autor: Maroje Mihovilović

pozadina manevara blizu korejske obale

Američka demonstracija moći samo za kineske oči

Vojska Sjeverne Koreje brojna je, ali slabo opremljena: Južnu Koreju i SAD puno više zabrinjavaju sjevernokorejski saveznici Kinezi

USS 'GEORGE
WASHINGTON' Američka vojna sila u
Žutom moru: s nosačem aviona u manevrima su
i dvije moćne krstarice
te niz drugih brodova iz borbene grupeUSS 'GEORGE WASHINGTON' Američka vojna sila u Žutom moru: s nosačem aviona u manevrima su i dvije moćne krstarice te niz drugih brodova iz borbene grupeSjeverna Koreja je najmilitariziranija zemlja na svijetu po razmjeru broja vojnika i broja stanovnika. S 24 milijuna stanovnika ima vojsku s milijun i pol vojnika i rezervni sastav od 7 milijuna ljudi. Procjenjuje se da je svaki peti sjevernokorejski muškarac u dobi između 17 i 54 godine u vojsci, što je više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Ogromna vojska zasnovala je i svoju vojnu doktrinu. Ako na Korejskom poluotoku bukne rat, zna se što treba očekivati.

Bit će to masovni napad konvencionalnim snagama na položaje južno od demarkacijske linije na 38. paraleli između dviju korejskih država, što ih drže južnokorejske i američke snage, da se što brže pokuša ovladati cijelim područjem Južne Koreje. Osnovna strategija temeljit će se na ogromnoj masi vojnika i nekoliko tisuća sjevernokorejskih tenkova.


Nešto od te strategije temelji se i na iskustvima Korejskog rata od 1950. do 1953. godine, posebno one faze kad su se u njega uključile brojne kineske postrojbe i potisnule američke i južnokorejske snage, te snage nekih američkih saveznika, gotovo do samog južnog vrha Korejskog poluotoka. Međutim, dok sjevernokorejska vojska može računati na prednost u brojnosti u omjeru 2:1, njeni zapovjednici uvelike su svjesni i njenih slabosti. Ta vojska ima zastarjelo oružje izrazito inferiorno onomu američkih i južnokorejskih vojnika. To se posebno odnosi na oružje kopnene vojske. Većina sjevernokorejskih tenkova su varijante sovjetskog tenka T-62, koji je bio glavni tenk vojske SSSR-a još davnih 60-ih. Posebno sjevernokorejska kopnena vojska zaostaje u sferi zapovijedanja i upravljanja bojištem, jer američke i južnokorejske snage raspolažu najmodernijim sredstvima veze i kompjuterskim sustavima. Sjevernokorejski vojnici lošije su uvježbani i mnogo lošije hranjeni i smješteni, ali su ideološki fanatizirani pa se očekuje da je njihov borbeni moral na visokoj razini. U eventualnom kopnenom srazu sjevernokorejske snage bit će u podređenom položaju u još dvije sfere. Prvo, i sjevernokorejske zračne snage su zastarjele.

I drugo, ni sjevernokorejska mornarica neće biti osobita prijetnja južnokorejskoj. Južnokorejska flota moćnija je od sjevernokorejske, što su pokazali incidenti na moru 1999. godine, a da i ne govorimo o nadmoći američke flote sa svojih 50-ak brodova u tom dijelu svijeta, posebno ako u akciju stupi i eskadra nosača aviona. Prema procjenama, u slučaju većeg sukoba na Korejskom poluotoku SAD bi onamo poslao najmanje dvije svoje eskadre nosača aviona. Iako SAD i Južna Koreja mogu računati na pobjedu u slučaju rata na Korejskom poluotoku, njihov položaj u tom eventualnom sukobu nipošto neće biti komotan. Sjeverna Koreja oko 60 posto svojih efektiva ima neposredno uz demarkacijsku liniju i može ih brzo pokrenuti u napad, dok bi odgovor s juga bio sporiji, posebno ako do napada dođe dok američki nosači aviona nisu blizu.

VOJSKA SJEVERNE
KOREJE ima milijun i pol aktivnih vojnika i 7
milijuna u rezervi,
ali joj nedostaje
suvremena oprema
kakve Južna Koreja i
SAD imaju napretekVOJSKA SJEVERNE KOREJE ima milijun i pol aktivnih vojnika i 7 milijuna u rezervi, ali joj nedostaje suvremena oprema kakve Južna Koreja i SAD imaju napretekJužnokorejski glavni grad, višemilijunski Seul, samo je 30 km udaljen od demarkacijske linije, pa bi se od prvog trenutka našao na udaru sjevernokorejske artiljerije. Treba stoga računati da bi već sam početak rata nanio ogromne civilne žrtve i strašne ekonomske štete Južnoj Koreji. Ima i indicija da bi Sjeverna Koreja mogla posjedovati atomsko oružje. Na njemu radi već dulji niz godina, posjeduje plutonij dovoljan za barem šest atomskih bombi, a izvela je i nekoliko nuklearnih pokusa. Nije poznato je li uspjela izraditi funkcionalnu atomsku bombu, a nema ni sredstvo da atomsko oružje transportira do cilja, procjenjuju američke obavještajne službe. No, riječ je o procjenama, a stvarni nuklearni kapaciteti Sjeverne Koreje znat će se tek ako ga ona odluči upotrijebiti. treća je značajna komplikacija za Amerikance ako plane sukob - međunarodna konstelacija. Kad Sjeverna Koreja ne bi imala strateške saveznike, stvar bi bila jednostavnija, ali za njenu sudbinu životno je zainteresirana Kina, a djelomice i Rusija, koje obje graniče sa Sjevernom Korejom. Ukoliko bi Sjeverna Koreja u budućem ratu bila poražena, njen režim pao, a američke i južnokorejske snage dospjele eventualno do granica Kine i Rusije, to bi bitno promijenilo cjelokupnu stratešku situaciju u tom dijelu svijeta, što bi za te dvije zemlje bilo neprihvatljivo, posebno za Kinu, čiji su glavni grad Peking, ali i više strateški važnih velegradova i industrijskih područja, nedaleko od sjevernokorejske granice. Zato se može očekivati da Kina neće dopustiti da Sjeverna Koreja u budućem sukobu kapitulira, što bi čak moglo značiti da bi Kina mogla zaprijetiti intervencijom da to spriječi. Stoga je sadašnjem odmjeravanju snaga mnogo zanimljivije ono što se događa između Kine i SAD-a. Sjedinjene Američke Države imaju 11 aktivnih nosača aviona, od kojih samo jedan ima bazu izvan teritorija SAD-a, u japanskoj luci Yokosuki, te operira ponajviše na Dalekom istoku i u Indijskom oceanu.

Donedavno je ondje bazu imao nosač aviona USS “Kitty Hawk”, ali je prije dvije godine povučen u rezervu, a zamijenio ga je nosač aviona USS “George Washington”, koji je tako pridružen američkoj Sedmoj pacifičkoj floti, nakon što je 16 godina bio u sastavu Šeste atlantske flote. USS “George Washington” ušao je u aktivnu službu 1992., spada u klasu “Nimitz”, ima nosivost od 104.000 tona, nosi 90 aviona i ima posadu od 5500 ljudi. Bio je već u raznim operacijama, te se i zbog tog iskustva posade smatra jednim od važnih čimbenika američke pomorske i vojne moći. SAD ima važan razlog zašto drži svoju veliku pomorsku bazu u Yokosuki, gradu s 400.000 stanovnika na ulasku u Tokijski zaljev. Taj je razlog upravo napeta situacija na obližnjem Korejskom poluotoku, gdje se nikad ne zna neće li izbiti kakav veći sukob, pa SAD želi u blizini imati moćne snage. Jer u Yokosuki nema bazu samo nosač aviona USS “George Washington”, nego i cijela njegova borbena grupa. Ona se satoji od još dva moćna broda s ofenzivnim kapacitetima, raketnih krstarica USS “Shiloh” i USS “Cowpens” s modernim sustavima Aegis za detekciju protivničkih aviona i raketa i usmjeravanje vlastitih, te još nekoliko brodova iz sastava 15. eskadrona razarača.

SJEVERNA KOREJA
ima flotu koja može poduzimati samo brze akcije uz vlastitu obalu: vojnikinja na slici snimljena je na
palubi zaplijenjenog
američkog špijunskog broda USS PuebloSJEVERNA KOREJA ima flotu koja može poduzimati samo brze akcije uz vlastitu obalu: vojnikinja na slici snimljena je na palubi zaplijenjenog američkog špijunskog broda USS PuebloCijela ta borbena grupa, koja ima ogromne ofenzivne mogućnosti, ušla je u Žuto more, da pokaže svoju snagu vodstvu Sjeverne Koreje, ali ne samo njemu. Tih 11 američkih nosača aviona s takvim borbenim grupama služi u prvom redu upravo za takvo pokazivanje moći, ali i za intervencije u pojedinim regionalnim krizama. U ovom trenutku osim nosača USS “George Washington” u operacijama sudjeluju i nosači aviona USS “Abraham Lincoln” i USS “Harry S. Truman”, oba u Arapskom moru potpomažu američki vojni angažman u Afganistanu. Uz te borbene grupe formirane oko nosača aviona američka mornarica ima vrlo slične pomorske borbene grupe, ali su one formirane oko amfibijskih napadnih nosača. Riječ je o manjim brodovima vrlo sličnim nosačima aviona, koji čak mogu nositi i avione za vertikalno polijetanje, ali na palubi najčešće imaju helikoptere za prebacivanje vojnika, marinskih postrojbi spremnih za brze intervencije, obično oko 2000 vojnika sa svom potrebnom opremom da se brzo iskrcaju bilo gdje da interveniraju u kriznim situacijama. SAD ima deset takvih brodova, jedan od njih, USS “Essex”, ima također svoju bazu u Japanu, u luci Sasebo, ali ne sudjeluje u sadašnjim manevrima u Žutom moru, nego je posljednjih tjedan dana bio u prijateljskom posjetu Hong Kongu.

Ta vrlo važna činjenica mnogo govori o ambivalentnoj situaciji u kojoj se sada nalaze Sjedinjene Države i Kina kad je riječ o američkim pomorskim manevrima u Žutom moru. Američka administracija te manevre prikazuje u javnosti kao odgovor na sjevernokorejski topnički napad na južnokorejski otok Yeonpyeong, što je bio jedan od najtežih incidenata u odnosima Sjeverne i Južne Koreje u novije vrijeme. Ti su manevri trebali pokazati da je SAD spreman odgovoriti na eventualne veće provokacije, pa i na eventualni vojni napad Sjeverne Koreje preko demarkacijske linije. Američki vojni analitičari i novinski komentatori uvjereni su da je posljednji incident Sjeverna Koreja izazvala da pritisne Južnu Koreju, ali još više SAD, da opet s njom započnu mirovne pregovore pod sjevernokorejskim uvjetima, pri čemu Sjeverna Koreja očekuje značajne ekonomske probitke. To i SAD i Južna Koreja odbijaju dok Sjeverna Koreja uvjerljivo ne pokaže kako je prekinula napore da izradi atomsko oružje. No, iako je opće uvjerenje da sjevernokorejski napad na otok ima taktički motiv povezan s tim pregovorima, u američkoj administraciji ipak se plaše da bi se sadašnji incidenti mogli pretvoriti u nešto mnogo ozbiljnije, pa ovi manevri trebaju upozoriti i sjevernokorejske prijatelje. To je u prvom redu upozorenje Kini. Kina je na najavu američkih pomorskih manevara u Žutom moru uložila prosvjed. Borbena grupa nosača aviona USS “George Washington” s položaja u Žutom moru ima kapacitete da napadne i ciljeve na kineskom teritoriju, čak sve do glavnog grada Pekinga. To je razlog zašto Kina nipošto ne želi tako moćnu borbenu vojnu snagu u tom prostoru. No Amerikanci su slanjem te borbene grupe upravo na to područje i htjeli pokazati da su na to spremni ako ih napete prilike na Korejskom poluotoku na to prisile. No, da SAD ujedno želi s Kinom razvijati dobre odnose, pa i u vojnoj sferi, pokazuje upravo nedavno pristajanje nosača helikoptera USS “Essex” u Hong Kongu, kamo je doplovio u prijateljski posjet. Bio je to prvi posjet jednog američkog ratnog broda nekoj kineskoj luci nakon što je u siječnju ove godine Kina zamrznula vojne odnose sa SAD-om zbog odluke američke vlade da Tajvanu proda moderno oružje vrijedno više od 6 milijardi dolara. Hoće li američko-kineski vojni odnosi biti opet prekinuti nakon uplovljavanja nosača aviona USS “Geor

Vezane vijesti

Nuklearno oružje - ustavna kategorija

Nuklearno oružje - ustavna kategorija

Sjeverna je Koreja izmijenila ustav kako bi se u tom najvišem državnom dokumentu proglasila nuklearnom silom, što komplicira napore međunarodne… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika