14.12.2010. / 15:00

Autor: Ivo Josipović

Josipović komentira za Nacional: Poštenjem do uspješnog gospodarstva

Predsjednik Republike Ivo Josipović napisao je kolumnu za godišnji prilog Nacionala Top 500

Ivo JosipovićIvo JosipovićFinancijska i gospodarska kriza snažno je negativno utjecala na Hrvatsku, koja se danas opet suočava s velikim izazovima. Na naše malo, otvoreno i relativno slabo razvijeno gospodarstvo kriza je osobito utjecala zbog smanjenja inozemne potražnje i priljeva inozemnoga privatnog kapitala, koji su do 2008. pokretali rast gospodarstva. Međutim, rast gospodarstva koji se temelji na velikim priljevima dužničkoga kapitala, pretočenima u osobnu potrošnju i investicije, iscrpljen je. Ti su priljevi poticali brz rast kredita, što je i prije izbijanja krize dovelo do povećanja domaćih i vanjskih neravnoteža. Unatoč tomu, makroekonomska i financijska stabilnost održala se jer su nositelji ekonomske politike stabilizirali devizno tržište i osigurali likvidnost.

Potrebe za inozemnim financiranjem i dalje ostaju znatne, osobito zbog velikih otplata duga privatnoga sektora, ali i zaduženosti javnoga sektora. To, naravno, čini Republiku Hrvatsku potencijalno ranjivom na oscilacije na financijskim tržištima. Zbog golemoga vanjskog i javnog duga, kao i zbog promijenjene ocjene rizika kreditora, rast hrvatskoga gospodarstva ne može se više oslanjati na priljeve dužničkoga kapitala. Zato je nužno gospodarski rast utemeljiti na privlačenju nedužničkog kapitala, odnosno izravnih ulaganja u izvozne sektore. Jedino takve nove investicije mogu kreirati uvjete za promjenu modela rasta i podizanje potencijalne stope rasta gospodarstva u budućnosti. Bez njih, prijeti nam dugo razdoblje neznatnih stopa rasta.

ODRŽAVANJE SIGURNOSTI NA TRŽIŠTU RADA

Radi toga potrebna je i aktivna politika privlačenja stranih izravnih ulaganja, kojom se mora baviti Vlada. U tu svrhu nužno je poboljšati poslovnu i ulagačku klimu, ali i provesti potrebne strukturne reforme, koje će povećati konkurentnost cjelokupnoga gospodarstva i njegovu privlačnost ulagačima, i domaćima i stranima. Godinama su poznate brojne zapreke za ulagače, koje se u prvom redu odnose na kompliciranu regulativu, velika porezna opterećenja, neučinkovitu birokraciju, "političke" intervencije. Međutim, malo je učinjeno da budu uklonjene, o čemu svjedoči loš položaj Hrvatske u komparativnim istraživanjima poslovne klime u Europi i svijetu. Relevantne međunarodne institucije također ocjenjuju da Hrvatska mora provesti sveobuhvatne reforme radi rješavanja strukturnih problema gospodarstva. Takve su strukturne reforme i aktivne politike na tržištu rada, u koje zacijelo spadaju i bolja edukacija i usavršavanje, što rezultira kvalitetnijom kvalificiranom radnom snagom. Osim povećanja fleksibilnosti tržišta rada, nužno je održati i zaštitu zaposlenih i njihovu sigurnost na tržištu rada, te danas s pravom zahtijevamo fleksigurnost na tržištu rada.

Ekonomska politika, osim što mora respektirati glavni prioritet - pristupanje Europskoj uniji, mora i djelovati kroz efikasne administrativne, socijalne i gospodarske reforme. Samo proaktivna ekonomska politika može pokazati da smo odgovorna država koja svjesno upravlja svojim gospodarskim i društvenim razvojem. Ulazak u EU velika je prilika, ali ona će biti iskorištena isključivo ako se pristup ogromnom tržištu uskladi s nužnim znatnim poboljšanjem
investicijske i poslovne klime u zemlji, te ako spremno dočekamo dostupnost i iskoristivnost fondova nije podizanjem apsorpcijske sposobnosti za njihovo iskorištavanje. Zato je dobro što je Vlada pokrenula opsežan Program gospodarskog oporavka, koji se mora provesti želimo li ublažiti i prevladati krizu i stvoriti preduvjete za održiv gospodarski rast, koji je neophodan ima li se na umu ono što Hrvatsku čeka u Europskoj uniji. Vizija gospodarstva Unije prema strateškom dokumentu "Europa 2020" socijalno je tržišno gospodarstvo za 21. stoljeće, koje se ostvaruje na temelju triju postavljenih ciljeva:

1. pametan rast: razvijanje gospodarstva utemeljenoga na znanju i inovacijama;

2. održiv rast: promoviranje efikasnijega, "zelenijeg" i konkurentnijeg gospodarstva;

3. uključen rast: razvoj gospodarstva s visokom stopom zaposlenosti koje stvara društvenu i teritorijalnu koheziju.

Preduvjet za rješavanje strukturnih problema gospodarstva, ali i za uspjeh svake pojedine mjere koju Vlada bude poduzela, jest puna vladavina prava i učinkovit rad svih struktura izvršne vlasti, od državne do lokalne. Bez ispunjavanja tih uvjeta nema mjesta održivu rastu gospodarstva. Ujedno moramo sačuvati makroekonomsku stabilnost, održivost vanjskog i javnog duga, fiskalnu poziciju, stabilnost tečaja i cijena i stabilnost financijskog sustava. Jedino takvo stabilno okružje, kao što nedavna, ponajprije europska iskustva pokazuju, omogućava preduvjete za srednjoročno i dugoročno podizanje potencijalne stope rasta bruto domaćeg proizvoda. Hrvatsko gospodarstvo ne može dugoročno rasti ne bude li uspostavljena održiva fiskalna putanja. Zato srednjoročna fiskalna prilagodba u velikoj mjeri mora počivati na smanjenju rashoda.

Tomu sigurno mogu pomoći teritorijalna reorganizacija, reforma mirovinskog sustava, kao i sustava zdravstva i socijalne sigurnosti. I sve to u uvjetima starenja stanovništva, kad na svakog hrvatskog umirovljenika dolazi samo 1,2 uposlenika. Danas, osobito u razvijenijim gospodarstvima, dio najvažnije imovine, umjesto da je ona u cijelosti pod upravom vlasnika, pod upravom je profesionalnih menadžera. Kako bi se poboljšalo korisno razdvajanje vlasništva i kontrole, vlasnicima treba osigurati bolju pravnu zaštitu, a uspješni menadžeri moraju biti kadri povećati vrijednost poduzeća kojima upravljaju. Zato je nužno uspostaviti odgovarajuće mehanizme, poput neovisnih nadzornih odbora, učinkovitih revizora i djelotvornog tržišta.

STVARANJE I DJELOVANJE TIMSKE KULTURE

Dugotrajno uspješno poslovanje i profitabilnost poduzeća proizlaze iz one njegove sposobnosti koju druga poduzeća ne mogu nadmašiti: snažna marka proizvoda na tržištu, nadzor nad standardom, nadmoćna stručnost i znanje. Pokazalo se da je najbolja poslovna taktika - poštenje, koje se gradi dugo i mukotrpno. U tom poglédu današnja je slika hrvatskoga gospodarstva poprilično narušena. Skandali povezani s gospodarskim kriminalom, koji se u pravilu više razotkrivaju u kriznim razdobljima, potkopavaju legitimnost cijeloga sustava. Na žalost, pokazalo se točnim i to da se u kriznim vremenima povećava podrška tržišnim ograničenjima. Sve to u pravilu rezultira protutržišnim raspoloženjem, odnosno razočaranjem u tržišni sustav. Kako bi tržišna utakmica postala ravnopravna, potrebna su pravila, koja najčešće nastaju u procesu konkurencije, a ponekad ih trebaju nametnuti i provoditi nositelji ekonomske politike.

Danas, u recesijskom i kriznom vremenu, za svako je poduzeće važno stvaranje i djelovanje timske kulture. To znači mobilizaciju ljudskog potencijala, jer, ne zaboravimo, vrijednost kompanije tvore fizički kapital, ljudski kapital i socijalni kapital. Implementiranjem timske kulture zaposlenicima se vraća osjećaj svrhovitosti i sigurnosti u radu, kao i osjećaj pripadnosti i poštovanja. U interesu je poslovnog sektora, kao dijela našega društva, da pridonese rješavanju zajedničkih problema. Ona poduzeća koja prakticiraju društveno odgovorno poslovanje bolje podnose krizu, pokazuju dugoročno održivu konkurentsku prednost i pridonose izgradnji pravednijega društva.

Vezane vijesti

'Povezivanje je ključ uspjeha'

'Povezivanje je ključ uspjeha'

Na danas održanom okruglom stolu „Leading Through Connections" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke IBM Hrvatska, potaknuta je… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika