Objavljeno u Nacionalu br. 792, 2011-01-18

Autor: Marko Biočina

kraj agonije koprivničke kompanije

Mirovinci kupuju Podravku od Mađara

Konačno je postignut dogovor hrvatske i mađarske strane po kojem će mirovinski fondovi povećati svoj udjel u Podravci na 32 posto i tako joj osigurati stabilnost

RAST DOBITI PODRAVKE Miroslav Vitković, na slici s Ljubom Jurčićem, uspješno vodi
Podravku te je ostvario
gotovo 100-postotni
rast dobitiRAST DOBITI PODRAVKE Miroslav Vitković, na slici s Ljubom Jurčićem, uspješno vodi Podravku te je ostvario gotovo 100-postotni rast dobitiNakon višemjesečnih pregovora postignut je dogovor o sudbini 10,65 posto dionica koprivničke prehrambene kompanije Podravke, koje od početka listopada preko mađarske banke OTP posjeduje tamošnja naftna kompanija MOL. Kako doznaje Nacional iz neslužbenih izvora u kompaniji, te dionice uskoro bi trebala kupiti dva ili tri neimenovana hrvatska mirovinska fonda. Fondovi bi dionice trebali platiti po cijeni koja trenutačno kotira na Zagrebačkoj burzi, a to znači između 315 i 320 kuna, dok bi ostatak razlike do cijene od 460 kuna koliko temeljem ugovora Podravka mora platiti mađarskoj tvrtki nadoknadila sama tvrtka, ukupno oko 70 milijuna kuna.

Na taj način OTP banka, odnosno MOL izišli bi iz vlasničke strukture Podravke, dok bi se udjel mirovinskih fondova u kompaniji povećao na oko 32 posto. Takav scenarij može se smatrati još jednom posljedicom nove poslovne strategije hrvatskih mirovinskih fondova koji sve više, u neformalnom dogovoru s državom, fokus svoje ulagačke djelatnosti s državnih obveznica usmjeravaju na kompanije u hrvatskom realnom sektoru. Prvo takvo ulaganje fondova bila je kupovina dionica Ine, a sad bi trebali povećati i svoj udjel u Podravci. Takva vlasnička konsolidacija za koprivničku kompaniju je uvjet budućeg poslovnog razvoja, ali i svojevrsni kraj afere u kojoj je desetak bivših menadžera iz vrha Podravke otpuženo kako su uz pomoć bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca pokušali na nezakonit način preuzeti kompaniju, inače u javnosti poznatije pod nazivom afera Spice.


Ključni element te višegodišnje komplicirane transakcije bio je kredit koji je off shore tvrtki Fima Validus, inače paravanu za pokušaj preuzimanja Podravke, izdala mađarska OTP banka temeljem depozita koji je u toj banci položila naftna kompanija MOL. Banka je kao osiguranje za kredit preuzela založno pravo nad dionicama Podravke koje je Fima Validus dotad prikupila kupovinom na burzi, ukupno 10,65 posto. Kad je cijeli plan propao, a tvrtka nije bila sposobna vratiti kredit, banka je početkom listopada prošle godine preuzela dionice. Od trenutka kad se to dogodilo čelni ljudi Podravke pokušavali su s Mađarima dogovoriti prodaju dionica, smatrajući kako bi budućnost kompanija mogla biti ugrožena ako MOL odluči dionice prodati nekoj većoj stranoj kompaniji koja bi ih mogla iskoristiti kao temelj za početak neprijateljskog preuzimanja. U vrhu Podravke ocijenjeno je kako koprivnička kompanija u trenutačnim okolnostima, nakon nekoliko godina slabijeg poslovanja, nema financijske snage braniti se od mogućeg napada neke veće multinacionalne kompanije, te kako bi ulazak nekog takvog ulagača u vlasničku strukturu tvrtke mogao imati katastrofalne razmjere.

Dubravko Štimac (dolje), predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri HGKDubravko Štimac (dolje), predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri HGKS druge strane, vjerojatno je i mađarskoj strani u interesu bilo da se dogovor postigne što prije. Naime, OTP banka i MOL sporni kredit Fimi Validus izdali su u trenucima kad su se vodili pregovori oko novog Ininog Dioničarskog ugovora između hrvatske vlade i MOL-a, kojim je redefinirana podjela upravljačkih prava u hrvatskoj kompaniji. Te pregovore je praktički samostalno vodio Damir Polančec, pa su se zato i pojavile sumnje kako je taj kredit bio nadoknada za ustupke koje je Polančec mađarskoj kompaniji dao tijekom pregovora i zbog kojih je MOL s 47 posto dionica Ine stekao mogućnost da gotovo potpuno autonomno vodi operativno upravljanje hrvatskom kompanijom. Te sumnje predstavljale su značajan udarac imidžu MOL-a u hrvatskoj javnosti, a nakon što su se u domaćim medijima pojavile spekulacije kako hrvatsko Državno odvjetništvo razmatra je li ta transakcija predstavljala moguću osnovu za raskid spomenutog ugovora, jasna je želja čelnika mađarske kompanije da u što kraćem roku prodaju Podravkine dionice i tako barem djelomično ublaže posljedice afere Spice. Ipak, i u takvoj situaciji nedostatak novca bio je problem za Podravku, pa je tako kompanija krajem listopada odbila ponudu OTP-a da otkupi dionice po dogovorenoj cijeni, dakle po 460 kuna, što bi je koštalo oko 460 milijuna kuna.

Otad se vode intenzivni pregovori o drugim mogućim modelima izlaska MOL-a iz vlasničke strukture Podravke, a u domaćim medijima se u više navrata spominjalo kako bi kupci dionica mogli biti domaći mirovinski fondovi. Mirovinski fondovi već dugo vremena drže značajne udjele u Podravci, ukupno oko 22 posto i zapravo su bili najveći gubitnici afere Spice. Naime, ta afera je, u kombinaciji s lošim poslovnim rezultatima, izazvala značajan pad vrijednosti dionice Podravke, a samim time i vrijednosti imovine mirovinskih fondova. U želji da izbjegnu takve probleme u budućnosti mirovinski fondovi su tražili od Vlade, drugog velikog dioničara Podravke, da izmijeni način upravljanja kompanijom te da se prestane s praksom imenovanja članova upravnog i nadzornog odbora kompanije na temelju političkih, a ne stručnih kriterija, a vrhunac sukoba dogodio se nakon što je za novi nadzorni odbor nominirana Karmen Antolić, inače osobna liječnica potpredsjednika Sabora Josipa Friščića i čelnica županijske organizacije HSS-a. U tim trenucima odnosi mirovinskih fondova i Vlade bili su u vrlo lošem stanju, a neki od upravitelja fondova u neformalnim razgovorima najavljivali su i mogućnost da dionice Podravke prodaju na burzi ako ne dobiju veći utjecaj na operativno vođenje kompanije. Ipak, situacija se u proteklih nekoliko mjeseci znatno popravila, naročito pod utjecajem vrlo dobrih poslovnih rezultata koje je Podravka ostvarila u 2010. godini.

ZA STRUČNE, A NE POLITIČKE KRITERIJE
Mirovinski fondovi svojedobno su se sukobili s Vladom oko
imenovanja u Nadzorni odbor Karmen Antolić, liječnice Josipa FriščićaZA STRUČNE, A NE POLITIČKE KRITERIJE Mirovinski fondovi svojedobno su se sukobili s Vladom oko imenovanja u Nadzorni odbor Karmen Antolić, liječnice Josipa FriščićaNaime, u svibnju je imenovana nova uprava kompanije, na čelu s HSS-ovcem Miroslavom Vitkovićem. Vitković je već mjesecima ranije temeljem kratkoročnog mandata upravljao kompanijom, a iako su se njegovu imenovanju mirovinski fondovi u startu protivili, na kraju je prihvaćen. Nedugo nakon toga objavljeni su i poslovni rezultati kompanije za prvih šest mjeseci iz kojih je bilo vidljivo kako je kompanija ostvarila rast dobiti od 80 posto u odnosu na godinu ranije. U iduća tri mjeseca poslovanje Podravke se dodatno poboljšalo, pa je tako u prvih devet mjeseci kompanija ostvarila dobit od 82 milijuna kuna, gotovo 95 posto više nego u istom periodu 2009. Temeljem tih brojki može se pretpostaviti kako bi na godišnjoj razini koprivnička kompanija mogla ostvariti profit od stotinjak milijuna kuna, pa zato ne bi trebala imati problema s pronalaskom novca potrebnog za dokup vrijednosti dionica koje drži MOL. Tako dobri rezultati očito su pridonijeli odluci mirovinskih fondova da uvećaju svoj vlasnički udjel u Podravci, no cijeli aranžman treba gledati u širem kontekstu sve veće suradnje mirovinskih fondova i hrvatske vlade. Naime, nakon slučaja s kupovinom dionica Ine, ovo je u vrlo kratkom vremenu drugi slučaj gdje su mirovinski fondovi odlučili znatno povećeti svoj udjel u velikim domaćim kompanijama, pa iako nema formalnih dokaza, teško je vjerovati da su to odlučili bez, barem neslužbenih, razgovora s Vladom.

Iako se zasad još uvijek ne može zaključiti radi li se o izdvojenim slučajevima ili dijelu šire planirane strategije, može se zaključiti kako su mirovinski fondovi kupovinom dionica Ine i uskoro Podravke pokazali namjeru da u budućnosti dijelom promijene svoju poslovnu politiku i nakon desetljeća intenzivnog ulaganja u državne obveznice, odnosno financiranja javne potrošnje, počnu više ulagati u razvoj realnog sektora. Takva poslovna politika mogla bi se pokazati značajnim poticajem za stvaranje većeg gospodarskog rasta u Hrvatskoj, a i mirovinski fondovi mogli bi od nje profitirati, s obzirom na to da i Ina i Podravka imaju dobre perspektive za rast u nadolazećim godinama. Ipak, iako ovaj dogovor za koprivničku tvrtku predstavlja osnovu da s konsolidiranom vlasničkom strukturom nastavi ciklus rasta i tijekom sljedeće godine, on otvara i mogućnost da tvrtka u skorom razdoblju dobije novog vlasnika. Naime, hrvatska vlada još je u srpnju uvrstila Podravku na listu poduzeća u kojima država planira prodati svoj vlasnički udjel. Taj plan je dobio i inicijalnu podršku šefa HSS-a Josipa Friščića koji je tada izjavio: “Ništa nije zaštićeno da se o tome ne bi trebalo raspravljati, ali ako se otvori rasprava o tome, onda oko toga treba biti do kraja ozbiljan, odgovoran i vidjeti što se prodaje. Nju se ne smije prodati da bi je se pojelo, za namirenje jednokratnih proračunskih obveza.”

NEIZVJESNA BUDUĆNOST Jadranka Kosor i Josip Friščić odlučit će o sudbini Podravke - Vlada je već najavila da će
prodati dionice koje ima u svom vlasništvu, a
čelni čovjek HSS-a podržava taj plan. Prodaja Vladina udjela u Podravci otvorit će mogućnost da je preuzme neka druga kompanijaNEIZVJESNA BUDUĆNOST Jadranka Kosor i Josip Friščić odlučit će o sudbini Podravke - Vlada je već najavila da će prodati dionice koje ima u svom vlasništvu, a čelni čovjek HSS-a podržava taj plan. Prodaja Vladina udjela u Podravci otvorit će mogućnost da je preuzme neka druga kompanijaBudući da su mirovinski fondovi po svojoj naravi spekulativni ulagači, teško je vjerovati da bi oni bili spremni kupiti daljnih Vladinih 25 posto Podravke i faktički postati njezini većinski vlasnici. Puno vjerojatnije je da bi svoje dionice bili spremni prodati u slučaju dobre ponude, pa bi prodaja Vladina udjela u Podravci zapravo otvorila mogućnost preuzimanja Podravke od treće kompanije. Tko bi to mogao biti zasad je nejasno, kao što je nejasno namjerava li Vlada uistinu krenuti u taj posao. Zasad je kompanija uvrštena na popis koji je dio Vladina službenog Plana gospodarskog oporavka, no moguće je da će Vlada pod utjecajem dobrih Podravkinih poslovnih rezultata cijeli plan ipak odgoditi za razdoblje kad će njezina dionica vrijediti više.

Vezane vijesti

Podravka organizira e-learning konferenciju

Podravka organizira e-learning konferenciju

"Znanje u fokusu" naziv je prve hrvatske konferencije o mogućnostima primjene e-learninga, isključivo u korporacijskom okružju koju organizira… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika