ČLAN UPRAVE ADRIS GRUPE snimljen u plićaku na plaži u rodnim Balama; kaže da će na nacionalnu razinu preslikati političke ideje koje su zagovarali za regionalne izbore u IstriIstarska udruga građana Ladonja, čiji je idejni vođa i predsjednik Plinio Cuccurin, posljednjih tjedana dovršava proces registriranja političke stranke s kojom će nastupiti na idućim parlamentarnim izborima. Cuccurin, član Uprave Adris grupe i jedan od idejnih tvoraca privatizacije nekadašnjeg TDR-a, slovi za jednog od najbogatijih Hrvata, no proteklih je godina poznatiji po svom političkom angažmanu: na prošlim lokalnim izborima u Istri s udrugom Ladonja uspio je ući u Županijsku skupštinu Istre, Gradsko vijeće Pule i niz drugih lokalnih jedinica, te dobiti vlast u Medulinu, Višnjanu, Tinjanu i Sv. Lovreču. Na izborima za istarskog župana Cuccurin je u prvom krugu dobio 24 posto glasova, a s 18 posto glasova za Županijsku skupštinu danas sa svojim vijećnicima čini najjaču oporbu IDS-u i Ivanu Jakovčiću.

Osim u Istri, Ladonja već nekoliko mjeseci intenzivno radi i na području Kvarnera, pa su nedavna ispitivanja javnog mnijenja pokazala da bi u sljedećem sazivu državnog parlamenta mogao sjediti najmanje jedan predstavnik Ladonje. Budući predsjednik stranke koja bi lako mogla postati parlamentarna za Nacional je objasnio svoju političku viziju i ciljeve.

NACIONAL: U posljednje vrijeme sve su češće najave da osnivate političku stranku s kojom namjeravate sudjelovati na predstojećim parlamentarnim izborima. Pretpostavljam da to znači da ste zadovoljni proteklim regionalnim izborima i rezultatima.

- Prije lokalnih izbora 2009. okupili smo ukupno 36 udruga građana i nezavisnih lista najviše s područja Istre, ali i iz Primorja. Nakon što su ti ljudi ustanovili da imaju mnogo zajedničkog, odlučili smo osnovati udrugu građana Ladonja, s ciljem da udruga okupi sve one koji žele svojim aktivnostima jače potaknuti razvoj civilnog društva i pokazati da bez vlastitog uključivanja građana u javni život nema razvoja participativne demokracije, odnosno demokracije uopće. Nezavisne liste koje su proizašle iz Ladonje u Istri su polučile rezultat koji je iznimno važan jer prvi put u povijest Istarske županije u njenoj skupštini sjede nezavisni vijećnici, koji istovremeno čine drugu političku snagu, a time predstavljaju i snažan politički faktor na istarskom poluotoku i istinsku opoziciju vladajućima. Zbroj rezultata HDZ-a i SDP-a pokazuje da se nalaze iza nezavisnih okupljenih oko Ladonje. Najveća smo opozicijska snaga u Puli, nezavisni su na vlasti u tri općine, a u još nekoliko općina sudjeluju u vlasti zajedno s ostalim strankama. Sve to zahvaljujući radu koji je učinjen do izbora, a od tada naovamo Ladonja nije mirovala, ideja građanskog uključivanja na našim načelima proširila se i na Kvarner. Da bismo izmjerili dopiru li naše aktivnosti do građana, proveli smo istraživanje o tome kako bi Ladonja prošla na parlamentarnim izborima, gdje smo došli do zanimljivih rezultata: prije godinu dana na pitanje biste li glasovali za Ladonju 1,9 posto građana s područja osme izborne jedinice odgovorilo je da bi nas podržali. U lipnju prošle godine taj je postotak iznosio 3,5, a u prosincu 5,2, što znači da bismo prešli izborni prag. To nas je uvjerilo da bi Ladonja na parlamentarnim izborima mogla imati vrlo dobre šanse za ulazak u Hrvatski sabor, i to s minimalno jednim zastupničkim mjestom. Tako bismo dobili mogućnosti izravnog utjecaja na promoviranje naših ideja, a koje su primjenjive u mnogim sredinama, a često i na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Znači, stranka se definitivno osniva?

- Da. Unatoč tome što bismo voljeli djelovati samo kao udruga putem nezavisnih lista, propisi su neumoljivi, a mi kao legalisti nemamo druge nego ih poštovati. Aktivnosti oko osnivanja stranke već su zašle u završnu fazu, pripremljen je prijedlog statuta koji je već prihvaćen na razini inicijativne grupe, a nastojat ćemo dobiti i informaciju hoće li on zadovoljiti zahtjeve mjerodavnih državnih tijela. Radimo i na programu, on će sadržavati temeljne ciljeve i načela koja u svom radu zagovara i udruga građana Ladonja, ali naravno prilagođeno i upotpunjeno našim odnosom i viđenjima političkih i društvenih procesa europske Hrvatske 21. stoljeća. Želimo u izboru kandidata za izbore pozvati sve one građane koji žele da njihovo političko djelovanje bude sredstvo za realizaciju određenih programa, a ne cilj za stjecanje raznih beneficija i sinekura. Ukratko, omogućit ćemo građanima da se kandidiraju i da budu birani na našim listama za Sabor, županije, gradove i općine, te da sudjeluju u pripremi izbornog programa koji će se natjecati s programima drugih stranaka.

NACIONAL: U hrvatskoj politici obično se smatra da šanse za uspjeh imaju samo stranke, a nezavisne liste i kandidate još se uvijek doživljava kao iznimku. Što Ladonja zapravo pruža nezavisnim kandidatima?

- Pojednostavnjeno, Ladonja će u bitnome funkcionirati kao što funkcioniraju naše nezavisne liste. Modalitet razmišljanja i funkcioniranja u Ladonji ono je što baštinimo iz iskustva i rada nezavisnih lista i udruga građana u posljednjih šest godina. Naši su prioriteti od početka isti: jačanje zajedništva i suradnje pri donošenju svih odluka od interesa za uvjete života i rada građana, transparentnost u radu onih koji odlučuju, otvorenost i iskrenost u radu i uključivanje građana u procese odlučivanja ali i pozivanje na davanje inicijativa, konsenzus pri odlučivanju o najvažnijim projektima vezanim uz budući rast i razvoj, očuvanje prirodnih i kulturnih potencijala i resursa, inzistiranje na konceptu razvoja koji se temelji na većoj decentralizaciji, pristupu “odozdo prema gore”, promicanje razvoja temeljenog na osobitostima i potencijalima svake sredine a ne na kopiranju tuđih modela, veće uvažavanje interesa i potreba stanovnika koji na određenom prostoru žive kada se radi o dovođenju velikih projekata u te sredine, privatizacija uz sudjelovanje građana i slično. Želimo se napokon početi baviti problemima koji tište obične ljude, građane, jer smo svjedoci u političkom životu, bilo lokalnom bilo regionalnom ili nacionalnom, da se previše vremena gubi na političke obračune, međusobno blaćenje.

NACIONAL: Smatrate da je moguće veći broj birača zainteresirati za takav, nezavisni koncept na parlamentarnim izborima?

S ISTARSKIM županom i šefom IDS-a Ivanom Jakovčićem, kojemu je s 18 posto glasova za Županijsku skupštinu najjači politički neprijatelj u Istri- U Hrvatskoj je nastupilo vrijeme nepovjerenja i straha. Svi se bojimo. U strahu smo zbog gubitka radnog mjesta, nepronalaska zaposlenja, elementarnih nepogoda, gubitka sigurnosti. Bojimo se svijeta koji nam se čini većim i pun prijetnji. Strah nas paralizira godinama. Kad se bojimo, onda ostajemo začahureni unutar trenutačnih interesa i gubi se osjećaj zajedničkog puta. Na tim je strahovima politika profitirala, političari pravdaju vlastitu inertnost umjesto da ugrade povjerenje zemlji koja ima izvanredne prilike. Vjerujem da je to mračna bolest koja paralizira zemlju. S druge strane, nepovjerenje u institucije rađa apatiju i jača osjećaj nemoći, demotivira ljude na uključivanje u politički život, prihvaćanje poslova vezanih uz obavljanje javnih ovlasti, potiče negativnu selekciju kadrova. Nepovjerenje i strah mogu biti izvor vrlo opasnih ekstremističkih aktivnosti. Ne želim vjerovati da je Hrvatska osuđena na moduse postojećeg političkog djelovanja. Nema te osude koja će nas onemogućiti da svi sudjelujemo u zajedničkom naporu obnove za koju Hrvatska ima nasušnu potrebu upravo sada. I čvrsto vjerujem da hrvatske građanke i građani ne žele više svaki dan slušati priču o katastrofi koja se ponavlja unedogled, bez pokušaja gledanja iza ugla ne bi li se otkrile goleme pozitivne prilike koje možemo iskoristiti. U drugim prilikama naše povijesti dokazali smo da znamo reagirati, da znamo povratiti onaj duh preporoda i zajedništva što nas čini velikim i ponosnim. Zato i danas moramo gledati naprijed. Jer zajednička obnova mora početi sada, oslobađajući nas straha i nepovjerenja. Ne kažem da će Ladonja napraviti revoluciju u Hrvatskoj, ali riječ je o nečemu što se u Europi počelo pojavljivati i zauzima svakim danom sve više prostora. Uključivanje mladih ljudi, onih koji nisu opterećeni politikom, da daju prijedloge i ideje, da se standard ljudi koji počinje padati stabilizira i počne rasti, da se riješi pitanje nezaposlenosti, da se vratimo nekim moralnim vrijednostima koje su gotovo iščezle. Jednostavno, bez uključivanja novih ljudi nema promjena. Uključivanjem takvih, novih ljudi s novim znanjima došla bi nova, svježa krv, što je nužno, i onda ćemo imati više vjere da će biti odvažni rješavati strahove.

NACIONAL: Iako ste što se toga tiče vrlo samozatajni, percipira vas se kao jednog od najbogatijih Hrvata, drugim riječima materijalno ste itekako zbrinuti. Imate vrlo uspješnu poslovnu karijeru. Otkud onda želja za političkim angažmanom? Zašto to sve radite?

- Znam da sam sretna i privilegirana osoba. Postigao sam mnogo u životu i od života mi je uzvraćeno velikom izdašnošću, bilo u privatnom bilo u profesionalnom smislu. Upravo zato osjećam obvezu da nešto učinim za zavičaj, kraj i zemlju kojoj pripadam. Mislim da ima puno hrvatskih građanki i građana koji žele poput mene poboljšati Hrvatsku koja zaslužuje više. Ladonja je nastala da bude to: kuća mnogih građanki i građana koji vjeruju da je kucnuo čas izlaska iz svojih okvira. Jer zajednički napor obnove mora uključiti sudjelovanje mnogih, ne manjine koja se osjeća supermenima.

NACIONAL: Ima li zaista takvih ljudi? Ako i ima, onda ih je vrlo malo.

- To ne znamo dok ne probamo. U Istri je to krenulo. Za takve ljude glasovalo je 18 posto građana Istre. Prema tome, postoji želja i volja, samo je pitanje kako potaknuti i animirati apatične ljude da se uključe.

NACIONAL: Ipak, realno postoje razlike u funkcioniranju na lokalnom i nacionalnom nivou. Mislite li da je iskustva iz male, regionalne zajednice moguće pretočiti na nacionalnu razinu?

- Da bi upravljao kompanijom, trebaš imati mnogo znanja i iskustva. Za upravljanje lokalnom sredinom ili na većem nivou potrebno je još više znanja. A potom je koncept vrlo sličan, s tim da se na nacionalnoj razini može naći mnogo više ljudi, znanja i iskustava. Jedini stvarni problem je kako privući te ljude i to znanje. Većina aktualnih problema u Hrvatskoj prouzročena je deficitom znanja i kvalificiranih ljudi.

NACIONAL: U redu, ali može li taj koncept funkcionirati dugoročno? Recimo, na sljedećim izborima SDP osvoji većinu i stvori koaliciju sastavljenu od niza malih stranaka, možda i Ladonje, i svatko se bori za svoje regionalne projekte ili interese.

- Za početak, nemojmo odmah Ladonju trpati u bilo koju koaliciju. A drugo, evo stvarnog problema: tradicionalno građani idu glasovati, a nakon izbora pobjednici, u pravilu koalicija, raspravljaju o tome što će raditi i nastane veliki raskorak između obećanog i onog što se ostvaruje. Gdje su tu građani? Koliko su oni uključeni? Koliko su tzv. programi nastali kroz dijalog s građanima?

NACIONAL: Koja je politička platforma Ladonje za parlamentarne izbore?

Na biciklu u predizbornoj kampanji za istarskog župana 2009.- Pokušat ćemo platformu koju smo imali za regionalne izbore preslikati na nacionalnu razinu, uključujući nacionalne teme. Zastupat ćemo ciljeve kao što su jednakost građana bez obzira na razlike među njima, ne samo deklarativno, naravno. Ukidanje monopola moći s Markova i ostalih trgova u ovoj zemlji, veće ovlasti, ali i odgovornosti lokalne samouprave. Razvoj socijalnog tržišnog gospodarstva, dakle onog s naglašenom brigom za sve, a osobito najosjetljivije kategorije građana.

NACIONAL: A kako će onda izgledati vaša predizborna kampanja?

- Nemamo namjeru u kampanji baviti se prošlosti i velikim nacionalnim temama, premda ćemo imati svoj stav i o tome.

NACIONAL: Imate li neke političke uzore u inozemstvu?

- Ne bih rekao uzore, no treba cijeniti rad i rezultate političara poput Kennedyja, Obame, pa čak i Romana Prodija. Ili gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića koji je pokazao drukčiji način poimanja i funkcioniranja politike. S druge strane, sada smo u fazi stvaranja kontakta s jednom udrugom u Italiji koja je slična Ladonji, koju vodi Luca di Montezemolo, predsjednik Ferrarija, koji je osnovao udrugu građana sa sličnim ciljevima kao što su naši. Računamo da ćemo s njima dobro surađivati i razmjenjivati ideje i iskustva. Ohrabruje nas što pristupa kojima je krenula Ladonja ima mnogo u Europi.

NACIONAL: Bez obzira na rezultate u Istri, koja je ipak specifična, u ostatku Hrvatske niste pretjerano poznati. Što planirate učiniti u vezi s tim?

- Da smo udrugu osnivali i s istom idejom startali u Zagrebu, umjesto u Balama, vjerojatno bismo u postotku postigli slične rezultate kao u Balama. No istinska je želja pomoći prije mjestu u kojem ste rođeni jer je ono potrebitije pomoći negoli velika sredina kao što je Zagreb. Dokazati se u sredini iz koje ste potekli i provesti ideje u djela veći je izazov negoli startati s nacionalnog nivoa. Prije četiri godine u okviru projekta Mon Perin zemljište površine 250 hektara smo iskoristili da osnujemo tvrtku u kojoj su građani suvlasnici i oni upravljaju tom tvrtkom. Udjeli u njoj mogu se, unatoč krizi, danas prodati po višoj cijeni nego tada.

NACIONAL: Koliko je ljudi okupljeno oko Ladonje? Ljudi uglavnom percipiraju da je Ladonja jednako Plinio Cuccurin.

- Svakim danom Ladonja ima sve više ljudi, pogotovo mladih. Drugi iz Ladonje još nisu dovoljno poznati i predstavljeni. Evo nekidan smo u Opatiji imali skup. Mi ne lijepimo plakate i ne pozivamo putem medija ljude na okupljanje, nego ih pozivamo drugim kanalima. Raduje me kad vidim kako ljudi reagiraju na našim skupovima, koliko je neiskorištenog potencijala u ljudima koje biste na prvi pogled mogli nazvati apolitičnim i apatičnim. Vidim perspektivu, ali me ne čine optimistom oni mladi politički aktivisti većine stranaka koji se, iako ih politika zanima, što je dobro samo po sebi, ponašaju poput svojih vođa, po kalupu, imitiraju njihov pristup, nastup, pa čak i držanje. Bahatost postaje vrlina. Zato neće biti promjene dok se to ne promijeni i u politiku ne dođu ljudi koje isključivo zanima opće dobro, a ne vlastita karijera ili neki drugi probitak. Mi smo u Istri pokazali da se može drugačije, a vjerujem da postoje šanse da se mnogi uvjere da je tako nešto moguće i u drugim krajevima Hrvatske, odnosno i na nacionalnoj razini.