Naftni terminal u OmišljuDosadašnji i budući poslovni planovi i investicije Janafa temeljeni su prema zahtjevima tržišta, a ne vođeni privatnim i političkim interesima, poručili su danas iz Jadranskog naftovoda (Janaf) u priopćenju kojim reagiraju na izjavu Zlatka Koračevića u Hrvatskom saboru.

U raspravi o izmjenama zakona o tržištu nafte i naftnih derivata Koračević je u ime Kluba HNS/HSU-a ustvrdio kako je sumnjiva transakcija između Janafa i Diokija, kako je u vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera Janaf od Diokija kupio skladište kraj Zagreba za 18 milijuna eura, odnosno za tri puta višu cijenu od one koju je ponudila Ina.

Janaf u priopćenju ističe kako je 3. lipnja 2009. s Diokijem sklopio ugovor o kupoprodaji dijela nekretnine na lokaciji Žitnjak - Zagreb s 42.000 prostornih metara postojećeg terminala s pratećom i željezničkom infrastrukturom (ranžirni kolodvor) za Janafov terminal za naftne derivate.

Prije toga napravljena su dva neovisna procjeniteljska izvješća od strane ovlaštenog sudskog vještaka, koje je naručila Uprava, i od strane poznate procjeniteljske međunarodne tvrtke, koje je naručio Nadzorni odbor, te je "temeljem toga Janaf zaključio kupoprodajni ugovor, a ostvarivanje ovog projekta omogućili su, također, Janafovi dobri poslovni rezultati i poslovni planovi, kao i studija isplativosti za terminal Žitnjak".

Naime, kako ističu, to je jedini terminal adekvatan za realizaciju regionalnog centra za skladištenje naftnih derivata.

Iz Janafa navode i kako im je, sukladno Planu osiguranja, dinamike formiranja i zanavljanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, organizacije skladištenja i regionalnog rasporeda, obveza osigurati na terminalu Žitnjak dodatne skladišne kapacitete od 120.000 prostornih metara za potrebe skladištenja obveznih zaliha naftnih derivata.

Janaf je pokrenuo veliki investicijski ciklus šireći svoje spremničke kapacitete na terminalima u Sisku i Omišlju, s obzirom da im njihovi trenutni skladišni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe tržišta.

Pojavljuje se sve veća potreba za skladištenjem nafte i naftnih derivata, ističu iz Janafa i dodaju da su im "svi sadašnji i budući kapaciteti za skladištenje unaprijed rasprodani".

Janaf u posljednje dvije godine bilježi najbolje rezultate u povijesti "zahvaljujući upravo djelatnosti skladištenja nafte i naftnih derivata te je dobit u 2009. iznosila gotovo 119 milijuna kuna, a nastavak dobrih poslovnih rezultata potvrdit će se i za 2010. godinu", navode iz Janafa i izražavaju spremnost odgovoriti na sva pitanja vezana uz terminal Žitnjak i svoje poslovanje.