Je li Bliski istok na pragu demokracije?

Hoće li požar prosvjeda doista zapaliti čitav Bliski istok? Jučer Tunis, danas Kairo, sutra demokracija i u Sani ili Damasku? Ne, tako jednostavno to neće ići, smatra Ute Schaeffer u svom komentaru.

Foto: ReutersUzrok da se politički prosvjedi šire od jedne zemlje na drugu leži i u tome da su i razlozi prosvjeda slični - kao što su slični i ciljevi. Prosvjedi su usmjereni protiv vlastodržaca i elite koja je gospodarstvo i politiku pretvorila u privatno vlasništvo. Dok je ta gospoda desetljećima uživala u ugodnim foteljama moći, izgubila je iz vida narod pred svojim palačama. Potpuno su previdjeli da su im politički odgovorni. Da razvoj ne znači boljitak za neke, nego za sve. Oligarhi u palačama arapskog svijeta su već odavno izgubili svo tlo pod nogama, a ne poznaju ni nevolje koje muče njihove stanovnike. A one su jednostavne: mogu li platiti kruh? Ima li posla za mene? Što mi donosi sutra?

Ali ipak Tunis neće biti Gdanjsk odakle je poljska Solidarnost srušila sovjetsko carstvo. Jer u arapskom svijetu ne postoji neka središnja moć koju se može srušiti i velike su razlike između svake zemlje. S druge strane, postoje sile koje zazivaju jedinstvo arapskog svijeta i to su sile koje i sada pomažu da se širi iskustvo prosvjeda. Prije svega su to panarapski mediji, poput postaja Al Jazeera i Al Arabiya koje neumorno prenose slike prosvjeda po čitavom svijetu.

Prosvjeduju i građani i seljaci

Medijska izolacija možda još može funkcionirati u ponekoj dalekoj despotiji Afrike, ali u arapskim zemljama to više ne može proći. Civilna društva u tim zemljama, s gledišta vlastodržaca, nemaju što reći - ali ona imaju internet, blogove i forume iz kojih se stvara glas i volja koja ima težinu. Egipat još uvijek pokušava konkurirati državnom televizijom tim panarapskim konkurentima, ali kada je riječ o vjerodostojnosti, državna propagandna mašinerija je već odavno izgubila bitku.

Socijalni razlozi prosvjeda se tu i tamo mogu popraviti, ali je upitno hoće li ljudi samo tako odustati od svoje želje za promjenama. Jer ovaj pokret je širi nego što je ikad bio: to nisu samo studenti, intelektualci i nisu samo islamisti koji šire prosvjede. To su normalni građani, službenici, učitelji, odvjetnici koji se brane protiv samovolje. Tu su - kao u Tunisu - i seljaci koji su godinama gurani u stranu i koji su konačno otvorili usta.

Poruka svim diktatorima

Što stoji na kraju tih prosvjeda? Mediji u Europi često izvještavaju o opasnosti da će ekstremistički muslimani preuzeti kormilo, ali široki spektar prosvjednika svjedoči da to neće biti tako. Pobjednik će biti civilno društvo koje sada pokazuje toliko hrabrosti: tu i tamo će doći do promjene vlade, na izborima će se manje varati, parlamenti će možda postati važniji u političkom životu. Sve su to važni koraci prema više demokracije.

Ali najvažnija lekcija koju despoti od Minska do Hararea, od Tripolija do Ašgabata mogu naučiti iz Tunisa jest: u globalnom svijetu ne može se samo tako podići zid oko svojih građana niti se informacije mogu, po volji, samo tako zaustaviti ili filtrirati. Što svijet bolje surađuje, to je veći pritisak na režime da polože račune i dopuste promjene.

Vezane vijesti

Putin idućeg tjedna na turneji po Bliskom Istoku

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetit će slijedećeg tjedna Jordan i Izrael, kako bi izložio stajališta Moskve o velikim krizama u regiji,… Više

Komentari

registracija
11/1/10

fluid, 29.01.11. 13:35

Vrlo dobar opis stvarnosti i zbivanja na trenutno žarišnim područjima Afrike.Čak i vrlo dobre procjene.U opisu gore navedenog vidim jako puno poveznica sa hrvatskom stvarnošću.Jako puno elemenata je i kod nas aktualno;diktatura stranke HDZ-a,ugrožavanje javnoga informiranja cenzurama,pohlepa i neosjetljivost na probleme sugrađana(bližnjih),posprdnost na tegobe drugih,kriminal i ostalo.Jedina je razlika u pristupu rješavanja navedenih problema.Hrvati još šute!Pitanj je zašto!?Da li im je zima,da li čekaju spasenje sa neba,da li im je u stvari,dobro,da li uopće žele i trebaju promjene i niz drugih pitanja ide u svezi pasivnosti Hrvata.?

registracija
30/5/10

Heli, 29.01.11. 17:45

U arapskim zemljama ce doci do revolucionarnih promjena, dans, sutra ili prekosutra ali one su neminovne.U slucaju Egipta, moglo bi se dogodiiti da poslije H. Mubaraka dodje H.Mubarak, jer je to volja Zapada.Zapad je iscrtavao granice arapskih drzava, ostavio je mnogo toga spornog, zbog cega se mnogi arapski vlastiodrsci poprijeko gledaju ali zadusno rade u interesu Zapada koji ih na neki nacin podrzava i odrzava.

Bas iz tog razloga je upitno sta bi donio odlazak H. Mubaraka, jer kao sto reče jedan već pokojni cinik među modernim evropskim filozofima, "na izborima se bolja vlast može zamijeniti gorom, a katkad i obrnuto".
Demokratija je, po jednoj pojednostavljenoj definiciji, "diktatura glupih", jer su oni u većini. A nikad nisi siguran šta će većina izabrati. Nijemci su u jednom istorijskom trenutku izabrali Hitlera, a Britanci i Francuzi Churchilla, odnosno De Gaullea. A onda im jednog dana ni oni više nisu valjali. Tako je to s demokratijom. Slaba je pritom utjeha da ništa bolje još nije izmišljeno.

U staroj Grčkoj moral je bio neodvojiv od politike. U drevnom Rimu kandidati za neki državni položaj bili su obučeni u bijelu togu. To je značilo da je bez mrlja u svojoj prošlosti, da nije uprljan ni krvlju zločina niti mrljama na savjesti. A onda se pojavio čovjek po imenu Niccolo Machiavelli (1469-1527), velikan italijanske političke filozofije, koji je raskinuo vezu između politike i morala.

"Ako želite steći vlast, morate biti bezobzirni", pisao je u svom čuvenom djelu "Vladar". Machiavelli je tvrdio da općevažeća moralna pravila vladara ne obavezuju. Naprotiv, ako želi ostati na vlasti, on često mora kršiti moralne zakone. Smatrao je takođe da vladar nije obavezan da ispunjava svoja obećanja, osim kad je to u njegovom interesu.

Britanski filozof i humanista Bertrand Russell, jedan od najvećih evropskih umova u prošlom stoljeću, osporavao je Machiavellijevu teoriju, a "Vladara" nazvao "udžbenikom za gangstere". Ipak, vremenom su moralne aspiracije odstupile u korist političkih ciljeva ("Cilj opravdava sredstvo"). Pokazalo se, da u međunarodnim odnosima sila ima prednost nad pravom. Makijavelizam se pokazao životnijim od puke etike.

Iz tog razloga sve postaje upitno, posebno medju Arapima.Da su bili malo pametniji, mogli su stvoriti Sjedinjene arapske drzave, koje bi danas nestio znacile u ekonomskom, vojnom, politickom i svakom drugom smislu. Ovako sve je ??????????

registracija
29/11/09

Ivis, 01.02.11. 14:53

Tesko ce proci ono "sto mi nazivamo demokracijom" u Europi. Na slobodnim izborima u Alziru, dobili su 'islamisti', samo im nije predana vlast. Mozda je to bio dobar izbor, ali je ipak neposten. Egipcani su ultra-ilamisti. Zapad se boji, sto ce biti sa Koptima, kojih je okolo 10 milijuna u Egiptu. Ja se ne mogu nacuditi onima koji tamo idu na omor. Egipcanima dolazi na naplatu nagli porast stanovnistva. Problem broj jedan je i nedostatak vode, zatim hrane koja je sve skuplja. U Tuneziji je puno laksa situacija. Vjreski fanatizam je puno tuplji, mada se on moze brzo naostriti. Kultura im je na visoj razini. Jedna petina ih zivi u Francuskoj i postoji velika sansa na uspijesan razvoj stvari. Uglavnom sve ce se konacno znati do konca godine. Kad su revolti, stvari se brze odvijaju, nego recimo u nas.

registracija
29/11/09

Ivis, 01.02.11. 15:10

Gospon Helios! Bila je jednom udruga Slavena, juznije od Beca, a druga jos veca istocno od Beca i Hanovera. Arapi nisu imali , jakih neprijatelja, kroz povijest. Za krvave ratove nisu im niti bili potrebni. Ubijali su se medjusobno!

registracija
29/11/09

Ivis, 01.02.11. 15:20

U Hrvatskoj nece niti moze biti tako divljih revota, koje osobno podrzavam. Zasto? Htjeli mi ili ne htjeli, sadasnju vlast su izabrali sami gradjani. Sakupljajmo gnjev jer dolaze izbori, vec ove godine. To je i razlog, zasto u demokraciji ima vrlo malo fizickih revolta. Izbori su ventil protiv visokog tlaka.

registracija
25/1/11

zubicvila, 05.02.11. 19:26

Rulja se po definiciji može odnositi na gužve, političke skupove, sportske događaje, ili na ponašanje neorganizirane skupine u vrijeme pljačke. Rulja nije društvena skupina u sociološkom smislu. Pitanje je što se dogodi ako se rulja ipak organizira?! http://www.gricni.com/pametna-rulja

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.