Budiša i GranićPredsjednik HSLS-a Dražen Budiša ponudio je Goranu Graniću u četvrtak, 16. veljače, da postane novi ministar gospodarstva. U razgovoru u četiri oka Granić nije odbacio taj neočekivani Budišin prijedlog, premda ga nije ni prihvatio. No u HSLS-u vjeruju u mogućnost dogovora: nadaju se da će premijer Ivica Račan zatražiti od svog zamjenika da prihvati Budišin prijedlog. Pogotovo stoga što je Budiša najavio da će podržati Račanova nastojanja da Granić ostane u Vladi, osim, dakako, na mjestu zamjenika premijera koje je rezervirano za predsjednika HSLS-a. Premda su mediji javili da je Granić već kuvertirao ostavku premijeru Račanu kako ne bi bio prepreka kompromisu SDP-a i HSLS-a, on tu vijest u razgovoru s Budišom i ostalim političarima iz vrha HSLS-a nije potvrdio. U HSLS-u su, međutim, ohrabreni informacijama da su pregovori između Budiše i Granića, kako je doznao Nacional, protekli u “tolerantnom ozračju” i “ugodnoj i na trenutke prijateljskoj atmosferi” pa se nadaju pozitivnom ishodu Budišine inicijative. Ako Granić ipak odbije tu ponudu, kandidat za novog ministra gospodarstva neće biti Josip Kardun za kojega je utvrđeno da je primao plaću u Ministarstvu gospodarstva premda na to nije imao pravo, nego jedan ugledni sveučilišni profesor koji nije član HSLS-a.
Nacional je također doznao da je Budiša odustao od zahtjeva za kolektivnom ostavkom svih HSLS-ovih ministara. U želji da smiri stranačke strasti i stvori tolerantnije ozračje, Budiša će ponuditi Jozi Radošu i Andri Vlahušiću da ostanu na funkcijama ministara obrane i zdravstva. Štoviše, predložiti će da njih dvojica uđu u Malo vijeće, na dva još nepopunjena mjesta. I to, kažu u vrhu stranke, unatoč tomu što Budiša zna da je Vlahušić koordinator pobunjenih ministara.
Budiša je dobio podršku vodstva HSLS-a da zatraži ostavke ministra znanosti Hrvoja Kraljevića, ministra prometa i veza Alojza Tušeka i ministra gospodarstva Goranka Fižulića. U HSLS-u su uvjereni da će Račan prihvatiti te zahtjeve jer je on osobno, prije nešto više od godinu dana, tražio od Budiše da Kraljevića povuče iz Vlade, a Tušekom i Fižulićem ionako već dugo nitko u stranci nije zadovoljan. Jednom i drugom predbacuje se da nisu uspješno vodili svoje resore, dok se Fižuliću najviše prigovara da je zapostavljao interese izvoznika, a protežirao uvoznike. Svi to objašnjavaju time što je Fižulićeva tvrtka “Magma” jedan od najvećih hrvatskih uvoznika.
U HSLS-u se procjenjuje da se pobunjena ministarska petorka raslojava i da se Granić postupno distancira od ostalih ministara, dok se za Radoša tvrdi da je sve više dezorijentiran. Ministra gospodarstva Fižulića smatra se pak glasnogovornikom odmetnutih ministara. To i jest razlog zbog kojeg Budiša nije želio primiti na razgovor Fižulića prije njegova puta u SAD pa je on u znak protesta odustao od putovanja, što se zamalo pretvorilo u međunarodni skandal. Različita su, međutim, objašnjenja zašto je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković u posljednji trenutak otpao iz kombinacija za ministra gospodarstva. Po izvorima vodećih haeselesovaca Vojković je na saboru stranke načuo da ga njegova tajnica ogovara među stranačkim kolegama pa ju je nekoliko dana nakon toga rasporedio na drugo radno mjesto. Ona se najprije požalila Radošu koji je protestirao kod Budiše, uvjeren da je počela čistka ljudi koji su mu bili bliski. Tajnica se navodno požalila i Graniću koji je zamolio Slavka Linića da se kod Budiše založi za tu ženu. Zbog toga je, tvrdi se, Budiši prekipjelo pa je prekrižio Vojkovića kao kandidata za ministra gospodarstva. Međutim, ima i drukčijih mišljenja, da je Vojković otpao iz kombinacije jer nije bio dovoljno odlučan u potpori Budiši, da mu je u vrijeme dok je bio u ostavci okrenuo leđa te da je predugo podržavao Đurđu Adlešić kao potencijalnu kandidatkinju za predsjednika stranke.
Na sjednici Malog vijeća u petak, 15. veljače, Budiša je također predložio da se ne raspravlja o smjenama ministara nego da se najprije razradi pregovaračka strategija za sastanak sa svim vođama vladajuće koalicije. Tek nakon što završe razgovori s koalicijskim partnerima Malo vijeće ocijenit će rad svakoga ministra posebno pa će se nakon toga odlučiti tko od njih zavređuje da ostane u Vladi, a tko ju mora napustiti. Ta će se odluka donijeti, najavljeno je, isključivo na temelju njihove stručne sposobnosti i dosadašnjih rezultata rada, a ne na osnovi unutarstranačke političke podobnosti. Također je dogovoreno da se poštuje pravo predsjednika Vlade da eventualno odbije nekog od HSLS-ovih kandidata za novog ministra te da se u tom slučaju, ako je, dakako, argumentacija prihvatljiva i utemeljena, premijeru ponudi novi kandidat. No istodobno će se tražiti da premijer poštuje pravo svake stranke da sama odlučuje tko će biti ministar unutar njene kvote te da samostalno odlučuje kad će nekog ministra smijeniti i povući iz Vlade. Budući da su oba ta načela zapisana u koalicijskom sporazumu, vjeruje se da o tome neće biti sporova. Dogovoreno je također da Budiša ne postavlja ultimativne zahtjeve, da se o pravu veta svake stranke i promjenama Zakona o Vladi raspravlja poslije, a da se sada precizira samo proces donošenja bitnih odluka te da se zbog izlaska IDS-a iz koalicije drukčije preraspodijele glasovi u koaliciji.
Takav spektakularan obrat u Budišinu ponašanju ohrabrio je dio vodećih političara HSLS-a, ali i SDP-a da u ponedjeljak, 18. veljače, potvrde za Nacional kako će se sasvim sigurno Račan i Budiša vrlo brzo sporazumjeti o nastavku suradnje. A to znači da neće biti prijevremenih izbora. Po njihovim riječima, nakon druge sjednice Malog vijeća HSLS-a posve je izvjesno da će vladajuća koalicija, zahvaljujući upravo Budišinoj kooperativnosti, uspjeti preživjeti dosad najveću krizu te da će petorka ostati na vlasti najmanje do kasnog proljeća sljedeće godine.
Nagli Budišin zaokret, procjenjuju njegovi najbliži suradnici, posljedica je prijetnji ministara i većeg broja saborskih zastupnika iz HSLS-a da će stvoriti vlastiti klub u Saboru bude li on inzistirao na kolektivnoj čistki ministara i forsirao isključivo svoje pristaše. Takav frontalni pokret otpora zaprepastio je Budišu i natjerao ga na uzmak. Jednako težak udarac zadao mu je i predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić. On je u petak, 15. veljače, na dan sjednice Malog vijeća HSLS-a na kojoj se trebalo raspravljati o sudbini ministara, izjavio da će HSS podržati Račanovu vladu ako se Budiša i HSLS povuku iz vladajuće koalicije. Time je Tomčić poslao jasnu poruku Budiši da će HSS priznati politički subjektivitet petnaestak zastupnika koji su najavili osnivanje Kluba liberala i koji su, suprotno odluci novog vodstva HSLS-a, spremni podržati Račanovu vladu. Tako je Tomčić postao prvi političar vladajuće koalicije izvan HSLS-a koji se otvoreno i izravno upleo u unutarnje odnose u toj stranci i još k tomu javno stao na jednu stranu u unutarstranačkom frakcijskom sukobu. Na takav drastičan korak Tomčić se, dakako, odlučio u dogovoru s Račanom: unatoč svim razlikama pa i sukobima između predsjednika Sabora i premijera, njih dvojica odlučili su poduzeti sve da spriječe pad Vlade i raspisivanje novih izbora. Neuvijena Tomčićeva prijetnja Budiši dio je te strategije. Tomčić i HSS najenergičnije odbijaju ideju o raspisivanju novih izbora jer bi na njima mogli postati najveći gubitnici. HSS bi zasigurno dobio približno isti broj glasova kao i na prošlim izborima, ali bi u svakom slučaju ostao četvrta stranka po snazi, a to znači da bi Tomčić, bez obzira na to s kim bi koalirao, izgubio mjesto predsjednika Sabora. A te se funkcije Tomčić neće tek tako odreći.
Zbog opasnosti od novog teškog raskola u HSLS-u, Budiša je bio prisiljen odustati od zaoštravanja odnosa u vladajućoj koaliciji. Time je izbjegao da novo vodstvo HSLS-a bude izolirano od političkih partnera i osuđeno od javnosti kao glavni krivac za rušenje koalicije i pružanje šanse HDZ-u da se vrati na vlast. Uostalom, SDP je takve nedvosmislene prijetnje nekoliko dana slao Budiši i vodstvu HSLS-a preko medija na koje ima utjecaj.
Upravo zbog Budišine kooperativnosti, druga sjednica Malog vijeća HSLS-a, doznao je Nacional, održana je u neusporedivo pozitivnijoj atmosferi od one koja je vladala na sjednici Velikog vijeća HSLS-a sedam dana prije kad su Budiša i njegovi pristaše bili optuženi za trijumfalizam i stvaranje netolerantne atmosfere u stranci. Sve odluke donesene su jednoglasno, a Nacional je doznao da Budiša baš nije davao riječ svojim pristašama koji nisu krili nezadovoljstvo takvom naglom promjenom.
No Budiša je pristao samo na taktički uzmak, ali nije odustao od strateškog zaokreta koji je najavio kadrovskim promjenama u stranci. Na sljedećim izborima HSLS će nastupiti s jasnim programom stranke desnog centra, ne bi li pokupio što više glasova desnice, ali ne samo umjerene, nego i one radikalnije, prije svega HDZ-ove. I tomu će biti podređena ne samo Budšina predizborna retorika nego i njegova politička platforma. Za takav strateški zaokret Budiši je ovih dana poticaj i kandidatura Ivića Pašalića za predsjednika HDZ-a. Mnogi potencijalni birači HDZ-a, ako HSLS bude promicao njihove interese, radije će u tom slučaju dati svoj glas Budiši nego Pašaliću.