Mobilna industrija uplatila je na ime "kriznog poreza" 300 milijuna kunaKrizni porez koji je nametnut građanima kako bi se popunila rupa u proračunu ukinut je još u studenom prošle godine. No, krizni porez koji je nametnut mobilnim operaterima i dalje postoji. Uveden 1. kolovoza 2009. godine, porez na mobilne usluge od 6 posto, također je poslužio državi da popuni rupe koje su nastale smanjenim prihodima. Ali, za razliku od kriznog poreza, o ukidanju poreza na mobilne usluge nema nikakvih informacija.

Porez koji je trn u oku svim mobilnim operaterima i koji, kako sami tvrde, onemogućava daljnja ulaganja u unaprijeđenje usluga i modernizaciju mreže, očito najviše smeta najvećem među njima, Hrvatskom telekomu.

Kako neslužbeno doznaje Novi list, u HT-u pripremaju podizanje ustavne tužbe protiv države, a nije nemoguće da im se u tome pridruže i drugi operateri.

Iz HT-a poručuju kako je mobilna industrija samo na ime poreza na mobilne usluge državi uplatila oko 300 milijuna kuna u prošloj godini. Kada se tome pridodaju smanjeni prihodi i smanjena potrošnja korisnika, jasno je zašto su zaustavili investicije i nova ulaganja. Time direktno utječu na rast BDP-a, jer je mobilna industrija sa svojim rastom sudjelovala sa 2,6 posto u ukupnom BDP-u.

Zanimljivo je kako su i pojedine zemlje u EU pokušale nametnuti slične poreze i naknade, no oni su morali biti ukinuti zbog neusklađenosti s europskom pravnom stečevinom. Upravo zbog toga u HT-u razmišljaju da preispitaju ustavnost uvedenog poreza. Kao glavni argument navode činjenicu da se porezom na mobilne usluge oporezuje bruto prihod od mobilnih usluga, a uz to mobilni operateri plaćaju još i porezna ostvarenu dobit. Tako se njih, u usporadbi s drugim poduzetnicima, oporezuje dva puta.