Jasne poruke prosvjednika Na demonstracijama je bilo i više antieuropskih transparenata, a takve poruke kulminirale su spaljivanjem zastave Europske unije Premda o tome ne žele istupati u javnosti, u hrvatskoj vlasti sve je veći strah od mogućnosti da protuvladini prosvjedi izazovu bujanje euroskepticizma, i u konačnici, u pitanje dovedu uspjeh referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Nastave li se sadašnji građanski prosvjedi još nekoliko mjeseci, treba ozbiljnom uzeti i mogućnost da u velikom dijelu javnosti naraste otpor prema EU, i u tom slučaju nitko ne može isključiti najgoru varijantu, a to je propast referenduma koji će po svemu sudeći biti održan krajem ove godine, zabrinuto je za Nacional potvrdio jedan od glavnih hrvatskih pregovarača, najnoviju političku situaciju i negativne reperkusije za ulazak u Europsku uniju. Najmanje dva argumenta idu u prilog stavu ovog dužnosnika koji već godinama sudjeluje u pregovorima s Bruxellesom. Demonstracije na kojima se traži odlazak HDZ-ove vlade, sve više poprimaju antieuropski karakter.

Neki od zahtjeva branitelja, poput ukidanja abolicije za Srbe ili da sudionicima Domovinskog rata smiju suditi jedino nekadašnji branitelji, definitivno su u suprotnosti s liberalnom-demokracijom. Među prosvjednicima su ljevičarski antiglobalisti koji EU doživljavaju kao kapitalističku tvorevinu koja izrabljuje radnike, kao i poljoprivrednici i ribari, koji strahuju za vlastitu budućnost nakon ulaska u Uniju. Osim toga, najnovije istraživanje Cro-Demoskopa, pokazalo je kako je u veljači narastao broj protivnika ulaska u EU, i sada ih je među svim ispitanicima 41 posto. Broj zagovornika je opao na 48 posto, i postavlja se pitanje radi li se o negativnom trendu koji bi doista mogao ugroziti uspjeh hrvatskog referenduma. Nekoliko relevantnih pregovarača i političara ovih su dana za Nacional potvrdili kako je takav rasplet, nažalost, ipak moguć. Pritom je odgovornost i na HDZ-u i na SDP-u, čiji neprestani sukobi otvaraju politički prostor grupacijama euroskeptika.

Na zagrebačkim demonstracijama je sve više antieuropskih transparenata, a kulminaciju ovakvog razmišljanja predstavljalo je prošlotjedno spaljivanje zastave EU. Svi ovi događaji u Vladi su izazvali šok i strah od propasti europskog referenduma. Potvrdio je to i Josip Friščić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke u nastupu u emisiji „Nedjeljom u dva“: „Ne bi bilo dobro da se referendum pretvori u glasovanje građana o Vladi, a ne o pristupu EU i stoga oporba i vladajući moraju uložiti napor da se to ne dogodi“, izjavio je Friščić na Hrvatskoj televiziji. Slično stajalište odnedavno se pojavilo i u diplomatskim krugovima u Zagrebu. Diplomatska logika svodi se na to da je u hrvatskoj javnosti stvorena slika prema kojoj je isključivo HDZ zainteresiran za uspješan dovršetak pregovora, dok su sve ostale političke stranke po strani, iako također podržavaju ulazak u Uniju. U situaciji kada najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da vladinu politiku podupire svega 13 posto hrvatskih građana, a čak 70 posto joj se protivi, velika je opasnost da se referendum o Europskoj uniji pretvori u izjašnjavanje protiv HDZ-ove vlade. To bi bio krajnje neracionalan potez, međutim, mogućnost referendumskog odbijanja ulaska Hrvatske u EU, postala je opcija o kojoj se raspravlja u ovdašnjim političkim kugovima, kao i diplomatskoj zajednici. Pritom se ne amnestira niti SDP koji je najjača stranka oporbe, s velikim izgledima da nakon idućih izbora dođe na vlast. Iako je Ivica Račan otvorio proces ulaska Hrvatske u EU, što je i danas strateški cilj Socijaldemokratske partije, SDP posljednjih godina pregovore prati s distancom, uz obrazloženje kako je riječ o poslu za koji je odgovorna Vlada. Neophodno je da se sve relevantne političke stranke uključe u uvjeravanje javnosti kako je ulazak u Europsku uniju najviši mogući nacionalni prioritet. Za sada se jedino Vesna Pusić ponaša na takav način, dok najveći dio opozicije pruža podršku preko volje jer se boje da će na kraju HDZ sve zasluge pripisati sebi. To je krivo razmišljanje. Različita istraživanja u posljednjih godinu dana pokazala su da hrvatski građani ne honoriraju vladine prgovaračke napore, a posljednji javni prosvjedi i demonstracije definitivno potvrđuju ovu tezu. Unatoč tome što je politika Jadranke Kosor dovela do deblokade pregovaračkog procesa, i Hrvatsku dovela pred završetak pregovora, popularnost Vlade i HDZ-a je na vrlo niskom stupnju, i pojavljuje se mogućnost okupljanja širokog kruga nezadovoljnika koje ujedinjava i namjera zaustavljanja ulaska Hrvatske u Europsku uniju. I u dijelu oporbe su svjesni da u javnosti raste antieuropsko raspoloženje: „Realna je opasnost da u znak protesta protiv HDZ-ove vladavine, građani na referendumu glasaju protiv ulaska u Europsku uniju. Bila bi to katastrofa jer članstvo u EU osigurava budućnost Hrvatske kao pristojne i moderne zemlje, ali očito je da se među demonstrante uvukao dio lovaca u mutnom koji koriste priliku kako bi raspirivali antieuropsko raspoloženje. Osobno vjerujem da ćemo naposljetku uspješno završiti pregovore, a onda i dobiti referendumsku većinu, ali da bismo uspjeli moramo postići politički konsenzus i ljude informirati koje su prednosti članstva u Uniji“, izjavila je Vesna Pusić u razgovoru za Nacional.

Još nedavno su u Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova bili uvjereni kako će referendum o pristupu Europskoj uniji biti prihvaćen s uvjerljivom većinom od 60 do 65 posto glasova. Optimizam se temeljio na sustavnim istraživanjima koje posljednjih godinu dana agencija Ipsos Puls provodi za Ministarstvo vanjskih poslova i Novu Tv. Svi dosadašnji rezultati u istraživanju koje je započelo početkom 2010. i provodi se svaki mjesec, ukazivali su kako većina hrvatskih građana zagovara ulazak u EU. Tako je u siječnju ove godine, od ispitanika koji su potvrdili kako namjeravaju izići na referendum, prilično uvjerljivo prevladavaju pobornici ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kojih je bilo 60 posto, nasuprot 33 posto protivnika i 7 posto neodlučnih. Kada se analiziraju podaci koji se odnose na osobe koje namjeravaju glasati na referendumu, od siječnja prošle godine do danas, podrška “Projektu EU” redovito je bila iznad pedeset posto. Najniži rejting zabilježen je u lipnju prošle godine kada je iznosio svega 51 posto, a najviše u listopadu s 65, odnosno, studenome s 64-postotnom potporom učlanjenju Hrvatske u Europsku uniju. Ako se, dakle, kao putokaz uzmu statistički podaci, tada pobjeda zagovornika Europske unije ne bi smjela doći u pitanje. Istraživanje pokazuje kako na referendum namjerava izići 81 posto birača (58-sigurno, 23-vjerojatno), kao i većina glasača vodećih stranaka: čak 98 posto onih koji su glasali za HNS, 95 posto HDZ-ovaca, 88 posto birača SDP-a te više od četiri petine glasača svih ostalih stranaka. U Vladi ipak procjenjuju kako ove rezultate treba uzeti s rezervom, i da će se na referendum odazvati oko sedamdeset posto građana, što je približan broj onih koji su 2007. glasali na posljednjim parlamentarnim izborima. Hrvatski sabor je prošle godine izglasao ustavne promjene, među kojima i iznimno važnu odredbu po kojoj za uspješnost referenduma o pristupanju Europskoj uniji više nije potrebna natpolovična većina svih registriranih birača, nego obična većina bez obzira koliko će se građana odazvati na glasanje. Bila je to jedna od rijetkih tema oko koje su se relativno lako složile vladajuća koalicija i opozicija, a za ustavne je promjene lobirao i predsjednik Ivo Josipović. Unatoč međusobnim sukobima i optužbama, prevladalo je stajalište kako se mora poduzeti sve da se spriječi eventualni neuspjeh referenduma. To znači kako će euroskeptici morati mobilizirati protivnike ulaska u Europsku uniju, što je još u siječnju izgledalo teško izvedivo. Ali poslije serije antivladinih prosvjeda na kojima dominiraju i parole protiv EU-a, pozitivan rezultat referenduma ponovno postaje upitan. U Ministarstvu vanjskih poslova teku i pripreme za kampanju kojom se namjerava podići popularnost Europske unije. Za sada je riječ o ograničenim akcijama poput organiziranja okruglih stolova u manjim mjestima, a akcija se treba intenzivirati nakon što Hrvatska dobije datum zaključenja pregovora. Zvuči poput ironije, ali u Vladi ovih dana sa zadovoljstvom komentiraju kako je dobro da još nisu pokrenuli propagandnu akciju za Hrvatsku u Europskoj uniji, budući da bi se proeuropske poruke zagubile pred demonstrantima koji se protive ulasku u EU. Jadranka Kosor i njezina vlada zato čekaju da demonstracije oslabe, i kada iz Bruxellesa stigne datum završetka pregovora, započet će snažna medijska kampanja u koju će biti uključeno mnogo poznatih javnih osoba koje podržavaju članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.

Cijena kampanje iznosi 15 milijuna kuna. Istodobno se namjeravaju demantirati teze euroskeptika prema kojima će Hrvatska unutar EU izgubiti nacionalni identitet i biti dodatno osiromašena. Činjenice govore potpuno suprotno. Sve zemlje koje su ušle u Europsku uniju, profitirale su od članstva i podigle razinu nacionalnog dohodka. Isti pozitivni efekt osjetile su i, nekada, vrlo kritične grupacije kao što su to poljski poljoprivrednici. Oni su strahovito lobirali protiv ulaska Poljske u Uniju jer su mislili kako će domaća poljoprivreda biti uništena, a desilo se suprotno – zahvaljujući subvencijama iz Bruxellesa, došlo je do jačanja poljoprivredne proizvodnje i boljeg života tamošnjeg seoskog stanovništva. Slične pozitivne efekte mogu očekivati i hrvatski poljoprivrednici i ribari koji žele raditi, a ne živjeti od državne pomoći. Jedan dio proeuropske kampanje svest će se na objašnjenje kako Europska unija ne uništava nacionalni identitet niti zabranjuje zakone. Kao primjer može poslužiti Malta u kojoj i dalje postoji zakon koji zabranjuje rastavu braka ili Irska koja nije morala ukinuti zabranu pobačaja na svojem teritoriju. Isto tako, suprotno tvrdnjama ovdašnjih euroskeptika, Europska unija ne namjerava osporavati hrvatske zakone ili ugrožavati nacionalne i religijske osjećaje. No jačanje antivladinih demonstracija dovodi u pitanje uspjeh kampanje za članstvo Hrvatske u EU. Izdrže li euroskeptici još nekoliko mjeseci u svojim pritiscima na HDZ-ovu vladu, a nema naznaka niti da će uskoro doći do snažnijeg ekonomskog oporavka i smanjenja nezaposlenosti, realna opcija postaje odbacivanje ulaska u EU. Bila bi to katastrofalna politička odluka, međutim, ona je itekako moguća u državi u kojoj većina stanovništva više ne vjeruje političarima i porukama koje šalju.