Uskoro će i hrvatski vojnici u AfganistanOdlazak 44-orice pripadnika hrvatske vojne policije u mirovnu misiju međunarodnih vojnih snaga (ISAF) u Afganistan, u veljači iduće godine, napokon će Republiku Hrvatsku na međunarodnom planu svrstati u skupinu zemalja antiterorističke koalicije, a na vojnom označiti prekretnicu u približavanju NATO-u. Pripadnici hrvatskog voda vojne policije vjerojatno će biti smješteni 15 km istočno od Kabula u vojnom kampu “Warehouse” i djelovat će pod zapovjedništvom njemačke satnije vojne policije u sklopu multinacionalne brigade “Kabul”, doznaje Nacional.

Kamp “Warehouse” nalazi se na prostoru nekadašnjeg skladišta građevinskog materijala, na nadmorskoj visini od 1800 metara. Hrvatske vojnike dočekat će surovi klimatski i smještajni uvjeti daleko od onoga što se može nazvati optimalnim. Ponajmanje ugodno, kad je riječ o smještaju, bit će im spavanje na metalnim krevetima u šatorima uz neprekidnu buku koju će ljeti stvarati klimatski, a zimi uređaji za grijanje. Radni dan trajat će od 14 do 16 sati, vremena za opuštanje neće biti, a nema se ni kamo otići. Uglavnom, hrvatski će se vojnici zajedno s njemačkim, austrijskim, danskim i nizozemskim najsigurnije osjećati u vojnom kampu gdje se toče samo bezalkoholna pića i u večernje sate pogleda pokoji film starijeg datuma.

U sklopu mirovne misije vojni policajci iz Hrvatske patrolirat će glavnim gradom zajedno s pripadnicima afganistanskih snaga sigurnosti, a uspostavit će i nadzorne točke na ulazima u grad radi kontrole putnika, vozila i tereta. Osim toga, u sklopu patroliranja ulicama glavnog grada osiguravat će i objekte afganistanske vlade, odnosno ministarstava i skupštine Loya Jirga, te objekte humanitarnih i međunarodnih misija od mogućih napada terorističkih skupina.

S vojnicima će u Afganistan krenuti i osam vozila “land rover”, tri oklopna transportera, tone hrane, naoružanja, streljiva te pogonskog goriva. Budući da rotacija mirovnih snaga ISAF-3 počinje u veljači, još je teško prognozirati točan datum odlaska, jer dinamika dolaska svježih snaga ovisi o kapacitetima za prihvat zrakoplova na kabulskom aerodromu, odnosno od timova za opsluživanje, količine rezervoara za avionsko gorivo na aerodromu, vremenskih i sličnih tehničkih uvjeta.

Hrvatski vojni policajci potpuno su završili s pripremama za odlazak u Afganistan i dobili potrebne certifikate za osposobljenost vojnika u obavljanju misije s vojnicima iz zemalja NATO-a. Prije svega to se odnosi na uvođenje NATO-ovih procedura i standarda u radijskim komunikacijama, koordinatnom sustavu za praćenje situacije na vojnim kartama, satelitskoj navigaciji, te procedura u radu vojnih stožera. Međutim, učinjeno je nekoliko neshvatljivih propusta.

Prvo, načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić nikad nije bio obaviješten o tijeku priprema i obuke voda vojne policije niti je bio pozvan na smotru postrojbe nakon završene obuke, što je potpuno apsurdno, jer se radi o prvoj vojnoj naoružanoj postrojbi Hrvatske vojske koja odlazi u misiju visokog rizika. Budući da su od početka ustrojavanja voda vojne policije prije dvije godine načelnik Vojne policije Mate Laušić i bivši pomoćnik ministra za obavještajno-sigurnosne poslove Mladen Ružman odbacili bilo kakvu vrstu suradnje s Glavnim stožerom, potpuno je nejasno tko će u Afganistanu štititi pripadnike Hrvatske vojske od obavještajnog prodora stranih vojnih službi, odnosno tko će od hrvatskih obavještajaca u vodu vojne policije surađivati sa stranim partnerima u prikupljanju obavještajnih informacija. Uprava za obavještajne poslove Glavnog stožera (G-2) jedina je vojnoobavještajna institucija koja raspolaže resursima i ljudstvom za prikupljanje vojnih obavještajnih informacija. Međutim, nitko iz G-2 nije bio uključen u pripremu voda vojne policije za mirovnu misiju niti je odabran da ide u Afganistan.

Premda u Središtu za obuku mirovnih postrojbi u Rakitju u sklopu zapovjedništva postoji obavještajni odjel koji bi prikupljao obavještajne informacije o zemlji u koju se šalju pripadnici Hrvatske vojske, taj odjel može se u ovom trenutku osloniti isključivo na novinske članke i internetsko pretraživanje, što je potpuno nedostatno za misiju kakva je ta u Afganistanu. Osim toga, ljudski resursi odjela vrlo su skromni, što je i razumljivo jer je osnovao tek prije godinu dana. Nadalje, protuobavještajna služba, dosadašnji SIS, također bi trebala imati svog čovjeka u misiji zaduženog za praćenje svih kontakata pripadnika hrvatske vojne policije s pripadnicima stranih oružanih snaga.

Osim svega toga, Hrvatska nije članica NATO-a i još nije uspostavila standarde zaštite tajnosti podataka i razmjene obavještajnih informacija s NATO-om. U afganistanskoj misiji sudjeluju sve zemlje članice NAT-a i međusobno razmjenjuju osjetljive informacije. Međutim, čak i među njima poznati su primjeri nesuradnje, osobito između SAD-a i Britanije s jedne i ostalih zemalja NATO-a s druge strane, pa je potpuno jasno kakav će status u tom smislu imati hrvatska vojna postrojba.

Hrvatska ne pripada krugu zemalja koje međusobno unutar NATO-a razmjenjuju informacije i morat će se osloniti, kao i dosad, isključivo na individualnu suradnju s pojedinim zemljama partnerima na temelju bilateralnih ugovora. Tako se i uz stranu pomoć obavlja i sigurnosna procjena vojne misije u Afganistanu. Procjena je rađena na temelju stranih obavještajnih informacija zemalja partnera u razmjeni informacija kao što su Austrija, Njemačka, Rumunjska i SAD. Ne samo što će sigurnost hrvatske vojne postrojbe ovisiti o dobroj volji stranih obavještajaca, nego će hrvatski vojnici biti ovisni i o kompletnoj logistici, transportu i medicinskoj skrbi svojih partnera.

Premda je slanje hrvatskih vojnika iznimno pozitivan korak na međunarodnom planu i u konkretnom sudjelovanju Hrvatske u antiterorističkoj koaliciji, mnogi su ovih dana skloni tvrditi da su hrvatski vojnici mogli prva iskustva ipak stjecati u manje rizičnim operacijama kao što su one u Bosni i Hercegovini, na Kosovu ili na Cipru.

Kad je riječ o materijalnom statusu pripadnika vojne policije, Nacional doznaje da će osim osobnog dohotka vojni policajci primati dnevnice od 80 američkih dolara koje će biti isplaćivane jednim dijelom na ruke, a drugim putem računa. Godišnja polica životnog osiguranja pripadnika voda vojne policije iznosit će 20 tisuća kuna.

Do odlaska u Afganistan pripadnici Vojne policije zajedno sa svojim obiteljima bit će pozivani na psihološko savjetovanje u Središte za mirovne operacije Hrvatske vojske u Rakitju kako bi se zajednički pripremili za ono što slijedi, s obzirom na moguće stresne situacije u kojima će se naći svi članovi obitelji. Takva psihološka priprema uobičajena je u svim zapadnim zemljama.

Trenutno u sklopu misije ISAF u Afganistanu ima približno 5000 vojnika iz 22 zemlje. Zapovjedništvo nad svim međunarodnim snagama u rukama je turskog general bojnika Akina Zorlua. Sredinom veljače, prije dolaska hrvatskih vojnih policajaca, zapovijedanje od Turske preuzet će Njemačka i Nizozemska, a očekuje se da će na čelu snaga biti njemački general Norbert van Heyst. Glavni stožer međunarodnih mirovnih snaga ISAF nalazi se u Kabulu dok mu je podređen vojni stožer multinacionalne brigade sa sjedištem u kampu “Warehouse” 15 km istočno od Kabula. U tom je stožeru zapovjedništvo koje rukovodi aktivnostima triju borbenih skupina mirovnih snaga jačine bataljuna. Jedna od njih pod zapovijedanjem Njemačke bit će matična skupina u kojoj će djelovati hrvatski vojni policajci. Temeljna je zadaća međunarodnih mirovnih snaga u Kabulu osiguravati slobodu kretanja za stanovništvo glavnog grada, štititi međunarodne i humanitarne misije, kao i vojnike mirovnih snaga, obučavati pripadnike afganistanskih vladinih snaga sigurnosti te pružati pomoć u nesmetanom radu kabulskog međunarodnog aerodroma.

Premda je afganistanski premijer Hamid Karzai zatražio da se mandat međunarodnih mirovnih snaga ISAF proširi i na druge dijelove Afganistana, međunarodna zajednica zbog povećanih rizika za svoje vojnike nije spremna proširiti svoje područje djelovanja izvan Kabula, na gradove i mjesta u kojima se još uvijek vode plemenske borbe.

Premda se proteklih mjeseci moglo čuti samo za pripremu pripadnika vojne policije za odlazak u Afganistan, Nacional doznaje da Ministarstvo obrane i Glavni stožer za vojne misije u inozemstvu spremaju i jednu pješačku satniju iz sastava 1. gardijske brigade, vod atomsko-biološko-kemijske zaštite, inženjerijski vod, dva medicinska tima i jedan helikopter s posadom.