OKVIR:

ZAŠTO IZRAELCI INVESTIRAJU U SVETI DUH Da bi dobili isplative programe poput centra za genetiku, Danel je morao biti spreman učiniti i ono što je nama potrebno: primjerice urediti dijalizu, nabaviti opremu i izgraditi novi objekt NOVI CENTAR ZA GENETIKU Zahvaljujući centru za genetiku svatko će moći vidjeti svoj genetski kod, a farmaceutska industrija neće moći razvijati nove lijekove bez takve tehnologije što znači i potencijalnu isplativost centra SVJETSKA KONKURENTNOST SVETOG DUHA Realno je ovim projektom očekivati i konkurentnost Svetog Duha na svjetskom tržištu medicinskih usluga, tj. da bi dio stranih pacijenata došao u Hrvatsku zbog jednako kvalitetne usluge po nižim cijenama Dragan Primorac (37), mlad, ali svjetski priznati forenzičar i molekularni genetičar, predavač na Sveučilištu u Zagrebu i Splitu, te gost predavač na više europskih i američkih sveučilišta, u novoj organizaciji Bolnice Sveti Duh spominje se kao budući ravnatelj Poliklinike i voditelj Centra za molekularnu medicinu i humanu genetiku. Primorac uživa svjetski uspjeh: doktorirao je sa znanstvenim otkrićima, koja su rezultat njegova šestogodišnjeg rada u SAD-u na području molekularne medicine, radio je na poznatim američkim institutima, dobitnik je šest američkih nagrada među kojima i Nagrade za životno djelo, koju mu je lani dodijelilo Sveučilište u New Heavenu, Institut za forenzičke znanosti za njegov dosadašnji doprinos u razvoju forenzičkih znanosti, objavio je šezdesetak znanstvenih radova, od kojih je više od pola objavljeno u časopisima koji se citiraju u najznačajnijim znanstvenim indeksima.

NACIONAL: Kakva je vaša uloga u projektu u Bolnici Sveti Duh? – Rad Centra za molekularnu medicinu i humanu genetiku trebao bi se temeljiti na implementaciji najmodernijih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka radi brzog i ranog otkrivanja bolesti, kao i razvoju i primjeni suvremenih oblika liječenja. Stručni i znanstveni pogon Centra bio bi sastavljen od jedinica za molekularnu dijagnostiku, razvoj i testiranje novih tehnologija, gensku i staničnu terapiju… Najveća vrijednost ovog programa je u tome što ima za cilj brzu integraciju znanstvenih spoznaja s kliničkom praksom, a na tome počivaju svi ozbiljni medicinski programi u inozemstvu. Činjenica je da je danas molekularna medicina jedan od temelja razvoja moderne medicine.

NACIONAL: Što će biti predmet vašeg znanstvenog interesa? – Područje našeg znanstvenog interesa svakako je molekularna dijagnostika, ali zasnovana na drugačijim načelima od onih koja sada postoje. Dio projekta usmjeren je na prenatalnu dijagnostiku i preimplantacijsku dijagnostiku te rad na tehnologijama koje se tek sada usvajaju u svijetu – a jedna od njih je i tzv. micro array ili čip-tehnologija kojom se omogućava istodobno analiza velikog broja gena. Upravo ova tehnologija određuje klasifikaciju podtipova raznih oblika karcinoma te je važna i za donošenja odluka glede terapeutskog pristupa kod raznih oblika karcinoma. Bavit ćemo se analizom y kromosoma kod neplodnih muškaraca, razvojem farmakogenetike, novih tehnologija u forenzičkim znanostima, otvorit ćemo genetsko savjetovalište, a sve ovo u suradnji s nekim američkim institucijama, te posebice s Bolnicom Hadassah. Radili bismo i na razvoju raznih oblika stanične, ali i genske terapije. Što se tiče farmakogenetike, danas postoji saznanje da svaka osoba različito reagira na lijekove, zbog čega vjerujemo da će u budućnosti individualna terapija biti prava terapija liječenja.

NACIONAL: Što će Poliklinika konkretno donijeti novo hrvatskim pacijentima? – Smatram da građani Europe i SAD-a nemaju prava na bolju zdravstvenu zaštitu i dijagnostiku od Hrvata, i upravo u tom smjeru želimo djelovati. U sve osnovne djelatnosti poliklinike, koje uključuju liječenje bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega, poboljšanje zdravlja žena, dnevnu kirurgiju, liječenje i prevenciju metaboličkih koštanih bolesti te molekularnu medicinu i humanu genetiku želimo implementirati najbolje tehnologije i znanja koji u ovom trenutku postoje. Osnivanjem Centra za molekularnu medicinu i humanu genetiku stvorili bi se preduvjeti rane dijagnostike malignih bolesti, naslijeđenih bolesti, kao i uvjeti praćenja tih bolesti tijekom terapije. Danas je opće poznato da zapravo primjerena terapija kod malignih i nekih drugih metaboličkih bolesti isključivo ovisi o praćenju molekularnim metodama.

NACIONAL: Na koji način bi genska terapija postala praksa? – Razvijanje stanične i genske terapije danas je više prisutno u znanosti negoli u praksi. Genska terapija je u začetku i osim nekoliko uspješnih slučajeva ona se ne koristi kao oblik terapije. Međutim, samo je pitanje vremena kad će se ona početi rutinski primjenjivati, kao npr. kod nekih enzimatskih defekata. Puno složenija je situacija kad treba djelovati na ciljane stanice, kao što su npr. koštane stanice u kojima je potrebno oštećeni gen inaktivirati te ubaciti novi koji će sintetizirati izmijenjenu poruku nužnu za sintezu normalnog proteina. Genska terapija karcinoma još uvijek je na nivou znanstvenih projekata, ali svakog dana stižu nove informacije o ulozi novootkrivenih gena odnosno proteina pri nastanku karcinoma. Dosad je otkriveno oko 35.000 gena i svakim danom smo svjedoci da se po otkriću njihovih funkcija i ti novi uključuju u molekularno dijagnostičke postupke. Međutim, sve one institucije i zemlje koje stoje izvan tog sustava sigurno neće moći nove metode provesti u praksu.

NACIONAL: Što vas je privuklo ovom projektu? – Privukla me ideja da se uvedu suvremene dijagnostičke-terapeutske tehnologije koje sada ne postoje u bolnici, kao ni u većini ostalih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Zbog ovog projekta ostajem u Hrvatskoj. Ovaj program omogućit će i povratak mladih znanstvenika educiranih u inozemstvu, jer će moći raditi u sredini i uvjetima kakve imaju na Zapadu. Povratak znanstvenika i liječnika dosad se samo verbalno proklamirao kao strateški interes države, ali zapravo se nije radilo na stvaranju pravih uvjeta. Već je nekolicina mladih znanstvenika, koji su se educirali u SAD-u, uključena u ovaj projekt, a većina njih su i liječnici i znanstvenici, to je smjer kojim ide američka znanost. Mislim da će se ova poliklinika po svemu moći mjeriti sa sličnim programima koji se provode u najpoznatijim zdravstvenim institucijama zapadnoeuropskih država. Tako bi se zasigurno razbili kompleksi da Hrvatska ne može ponuditi vrhunsku uslugu, i to ne samo svojim građanima, nego i susjedima.

Uspjeh Poliklinike na tržištu određivat će kvaliteta rada, a ne nekakvi parasustavi. Veseli me što će ona biti dio svjetskog tržišta znanja, jer ćemo već nakon nekoliko mjeseci početi permanentnu studiju s nekoliko vodećih znanstvenih i zdravstvenih institucija i pokazati na tržištu koliko vrijedimo.

NACIONAL: Kakav će biti vaš status, napuštate li svoj posao u Splitu? – Eventualni prelazak u Zagreb ne znači da ću se odreći projekata koje sada vodim u Splitu. Dapače, tijekom nedavnih razgovora s vodstvom KB Split, koje me je uvijek podržavalo u mom radu, preliminarno smo dogovorili nastavak suradnje na budućim projektima.

Vijest da vodstvo Bolnice Sveti Duh s velikim izraelskim kompanijama priprema 20 milijuna eura vrijedan projekt, koliko su stranci spremni investirati u izgradnju velikog modernog medicinskog centra na Svetom Duhu i reorganizaciju postojećeg bolničkog kompleksa, izazvala je golemo uzbuđenje i podijelila liječničke krugove. Jedni u aranžmanu s Izraelcima vide uvod u privatizaciju bolnice, drugi vjeruju kako je to jedinstvena prilika za uvođenje novih znanstvenih tehnologija i poboljšanje zdravstvenog standarda. Dio opreza svakako treba pripisati i tome što je sadržaj pregovora s Izraelcima mjesecima bio tajna, ne samo za javnost nego i za zaposlenike bolnice. To je, uz izbor šest novih predstojnika klinika oko kojeg se vode velike bitke, bio povod za razgovor s Daliborom Krpanom, ravnateljem Bolnice Sveti Duh. Krpan je internist, nefrolog i endokrinolog, voditelj Centra za mineralni metabolizam i metaboličke koštane bolesti te gost profesor na University Medical Group u New Jerseyju i suradnik Darthmouth Hitchcock Medical Centrea u New Hampshieru.

NACIONAL: Što obuhvaća projekt s Danelom?
Meni ne treba ravnateljsko mjesto da bih sebi osigurao egzistenciju, moj je cilj bio da ostanem vrhunski profesionalac, liječnik kojeg pacijenti cijene. Ali, kad sam već tu, želim napraviti korak naprijed, prostor u kojemu ćemo se moji kolege i ja moći stručno razvijati i u Hrvatskoj. To je kao kad gradite kuću – najteže je kupiti zemlju, napraviti projekt, dobiti građevinsku dozvolu, zatvoriti financijsku konstrukciju i iskopati temelje. Taj dio javnosti je još nevidljiv: to da smo napravili strateški pomak, i organizacijski smo i konceptualno promijenili bolnicu. Mi kao bolnica sa 600 kreveta ne možemo funkcionirati na takav način, da na malom prostoru imamo 18 bolnica sa svojim zasebnim pogonom i sustavom. Takvo neracionalno stanje je neodrživo, ni jedna bolnica u svijetu tako ne funkcionira. Kompletan projekt reorganizacije bolnice uključuje formiranje centralnog hitnog prijema, centralnog operativnog bloka, intenzivne njege sa svim popratniim objektima i izgradnju novog objekta u središtu bolnice.

Ugovor o međunarodnom programu sa strateškim partnerom Danelom vrlo je važan dio ukupne strategije razvoja bolnice. Bolnica i medicina u današnjim uvjetima nemaju granica i ne mogu se razvijati autarktično. Ako ne sudjelujete na prvoj liniji, na začelju ste i uvijek su vam sve usluge zakašnjele i skupe. Nama projekt s Danelom iza kojeg stoji Hadassah Medical Center, vodeća medicinska ustanova u svijetu, omogućuje da budemo na prvim borbenim linijama u jednom međunarodnom programu, da uvedemo vrhunsku tehnologiju, inovaciju i standarde, da postanemo konkurentni na svjetskom tržištu i pružimo šansu našim mladim znanstvenicima i liječnicima koji su otišli raditi van, da se vrate u Hrvatsku.

NACIONAL: Zašto je projekt tako dugo bio tajna? – Cijeli projekt suradnje sa strateškim partnerima iz inozemstva samo je dio ukupnog projekta restrukturiranja. Najveći dio restrukturiranja, koji se odnosi na promjenu koncepcije bolnice, a uključuje modernizaciju unutarnje organizacije, opreme i uređenje prostora, usuglašen je s Ministarstvom i Gradom i nema izravne veze s izraelskim projektom, kako ga vi zovete. Dio projekta koji se odnosi na suradnju sa strateškim partnerima iz inozemstva, koji će se odvijati kroz aktivnost Poliklinike Sveti Duh 2, te koji će se regulirati Ugovorom o zajedničkim djelatnostima Bolnice Sveti Duh i Poliklinike Sveti Duh 2, te Ugovorom o strateškom partnerstvu Bolnice i “Danela”, odnosi se na zajednički razvoj pojedinih djelatnosti: genetika i molekularna medicina, dijaliza, Centar za žensko zdravlje i metaboličke koštane bolesti te dnevna kirurgija. On obuhvaća i transfer tehnologije i znanja, a definiran je tijekom dvije i pol godine pregovora u kojima su sudjelovali i Ministarstvo i Grad. Nismo mogli o tome detaljno javno govoriti, jer to ne bi bilo u skladu s dobrim poslovnim običajima niti bi imalo smisla.

NACIONAL: Kako je nastala ideja o suradnji sa Izraelcima?
Ideja vodilja bila je da osiguramo materijalnu bazu kako bismo vrhunske programe medicine razvijali u Hrvatskoj i omogućili našim najboljim mladim stručnjacima najbolje uvjete za rad. A to nam omogućuje ugovor s Danelom, investicijskim fondom koji se bavi investicijama u zdravstvu i strateškim investicijama u zemljama srednje i istočne Europe, a čine ga moćne financijske institucije: Kardan, Luka Rostock, Hapoalim banka, najveća izrelska banka, Elbit, jaka informatička tvrtka, Deutsche Bank i nekoliko manjih kompanija. Poliklinika bi trebala živjeti u simbiozi s Bolnicom, biti mali prozor u svijet koji će samoj Bolnici omogućiti pristup vodećim medicinskim institucijama.

NACIONAL: Planom je predviđen i novi centar za dijalizu? – Naša dijaliza je na rubu incidenta. Nedavni slučajevi Baxter i Sisak pokazali su koliko je dijaliza osjetljiv sustav. Učinili smo sve što smo mogli da svojim sredstvima začepimo rupe, a one su bile vrlo velike. Ne spavam mirno, jer ne znam u kakvom će stanju sutra osvanuti dijaliza. Ne mogu pogledati u oči pacijentima koje znam, jer sam s njima godinama radio, i reći da im ne može biti bolje. A znam da kroz ovaj program sa strateškim partnerom možemo bez ikakvih investicija dobiti vrhunski dijalizu, kakva se može naći u najboljim centrima u svijetu.

NACIONAL: Mijenja li se režim plaćanja usluga? – Ne, sve one usluge koje su na listi HZZO-a, a dijaliza jest, obračunavat će se prema ugovoru s HZZO-om, nećemo ih posebno naplaćivati.

NACIONAL: Kako je uopće počela suradnja s Izraelcima? – Postojali su kontakti na osobnoj razini. Već godinama kao gostujući profesor u Americi i počasni konzul Južne Koreje radim na nekoliko međunarodnih projekata. Godinama sam pokušavao, i prije no što sam postao ravnatelj, napraviti centar za dijalizu na Jadranu, gdje bismo mogli pružiti zdravstvenu uslugu stranim gostima i osigurati dodatna sredstva, budući da se nigdje u svijetu zdravstvo ne može razvijati iz sredstava državnog osiguranja kao što je npr. HZZO. Povjerenstvo za dijalizu kojem sam na čelu napravilo je pravilnik o normativima i organizaciji dijalize u Hrvatskoj, koji na posve nov način regulira dijalizu u Hrvatskoj. Propisuje jasne standarde i način kontrole standarda koje država mora provoditi, te ujedno omogućuje svima koji mogu ostvariti te standarde, a ne samo državnim institucijama, da organiziraju dijalizu. Državno vlasništvo nije najbolje jamstvo kvalitete.

NACIONAL: Za odluku koja radikalno mijenja status bolnice morali ste imati podršku Ministarstva. Kako su oni reagirali? – Od samog početka na projektu radimo timski s ministrom zdravstva, zamjenikom, predsjednikom Upravnog vijeća HZZO-a, gradskim pročelnikom za zdravstvo. Očekujem da će se ta podrška nastaviti. Usuđujem se čak reći da oni koji su protiv ovog projekta i ovog koncepta razvoja bolnice podrivaju nacionalne interese Hrvatske, jer on omogućuje poboljšanje zdravstvene usluge, povratak naših mladih stručnjaka iz inozemstva i izlazak na međunarodno tržište zdravstvenih usluga.

NACIONAL: Koji je interes Danela da ulaže u Bolnicu Svetih Duh? – Već sama činjenica da naši pregovori traju dvije i pol godine govori o ozbiljnosti investitora, jer tko god namjerava u kratkom roku zaraditi golem novac, neće trošiti toliko vremena na pregovore. Iza Danela stoje najveće svjetske korporacije, koje imaju novac i razmišljaju strateški. Što će komercijalno značiti Centar za genetiku za godinu dana u Hrvatskoj? Uskoro će svatko moći vidjeti svoj genetski kod, farmaceutska industrija neće moći razvijati nove lijekove bez tehnologije koja se bazira na humanoj genetici i molekulskoj medicini. Tu je potencijalna zarada, nitko ne može očekivati nikakav profit iz zdravstvenih usluga koje pokriva HZZO. Profit očekuju u ovim programima, a da bi dobili te programe, oni moraju biti spremni na paket usluga, tj. učiniti i ono što je nama potrebno, kao, primjerice, urediti dijalizu, nabaviti opremu i izgraditi novi objekt. Poliklinika Sveti Duh 2 bit će vlak koji će Bolnicu Sveti Duh, koja, naravno, ostaje državna, vući u budućnost.

NACIONAL: Neki tvrde da je ugovor s Danelom uvertira u rasprodaju državne imovine? – To su totalne gluposti, mi ništa ne prodajemo. Nitko pametan u svijetu neće doći kupiti bolnicu pod ovakvim uvjetima. To naprosto nije rentabilno. Nama je u interesu da dođemo do sredstava da podignemo razinu zdravstvene zaštite do svjetskog standarda. Nonsens je bojati se rasprodaje. Što građani Hrvatske imaju od državnog vlasništva, kakvu garanciju kvalitete? Je li bolje imati lošu dijalizu koja ugrožava pacijente u državnom vlasništvu ili je privatizirati? U budućnosti će se sigurno neki segmenti zdravstva privatizirati, ali će država prije toga morati postaviti jasne kriterije.

NACIONAL: Za hrvatske prilike zvuči kao zjnanstvena fantastika. – Realno je očekivati da bi dio stranih pacijenata došao u Hrvatsku kad bi bio siguran da tu mogu dobiti jednako kvalitetnu uslugu po nižim cijenama. Poliklinika bi za Bolnicu bila neka vrsta bescarinske zone, koja će nam svojom tehnologijom i edukacijom pomoći da poboljšamo i usavršimo svoje usluge. Cijeli taj program donosi bolnici ne samo novac, transfer tehnologije i mogućnost povratka naših ljudi izvana, nego uvodi i novi način razmišljanja i nove standarde. Možda je to razlog zbog čega postoji otpor prema projektu. Mnogi će radije izabrati žabokrečinu negoli da iskuse koliko vrijede na tržištu.

NACIONAL: Očekuje se izbor novih predstojnika klinika. Kakve osobe smatrate pogodnima na predstojničkim mjestima? – Od budućih predstojnika tražim da podržavaju moj program, očekujem da sanjaju moj san i vjeruju da je on moguć. I, naravno, da imaju moralni i stručni autoritet kojim će moći stvoriti pozitivnu energiju. Predstojnici su dio managementa bolnice kojemu sam ja na čelu. Management i ja odgovorni smo za koncept razvoja bolnice, oko kojeg za mene nema nikakvih kompromisa: želimo unaprijediti zdravstvenu uslugu za svoje građane, koja je, u većini slučajeva, na nezadovoljavajućoj razini. A to se ne može ostvariti bez promjene koncepcije bolnice, njenog pretvaranja iz asocijacije pojedinih klinika i zavoda u homogenu cjelinu.

NACIONAL: Kad je u nerazjašnjenim okolnostima pri porodu umrla Dragica Ivankić, majka troje djece, zadržali ste neutralan stav. Zašto niste oštrije reagirali kad su i ugled bolnice i sigurnost pacijenata to iziskivali? – Ne prihvaćam tu ocjenu. Moj je stav bio i ostao jasan: kao ravnatelj moram provoditi zakonitost u radu kuće. Nisam i ne namjeravam se uvući u bilo kakve neprincipijelne koalicije. Naravno da je smrt Dragice Ivankić i mene osobno potresla. Učinio sam što sam mogao: pokrenuo sam istražni postupak, stavio sam taj slučaj na dnevni red stručnog vijeća i tražio stručno mišljenja svih kolega. Dok nisam imao elemente koji su upućivali na medicinsku grešku, nisam mogao poduzimati administrativne poteze. Kad je Povjerenstvo za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore utvrdilo da se radilo o stručnoj pogreški, kako bih zaštitio ugled kuće, predložio sam Kurjaku da se privremeno povuče dok se situacija ne riješi.

NACIONAL: Što je, po vašem mišljenju, prioritet ravnatelja kad netko u bolnici umre u tako dramatičnim okolnostima? – Osnovno je eliminirati sve ono što bi moglo ugroziti buduće pacijente. Ako se radi o liječničkom propustu, utvrditi u čemu je propust, tko ga je napravio. Međutim, pritom kao ravnatelj moram zadržati objektivnost i distancu, što god kao čovjek o tome mislio.

NACIONAL: Dakle, za vas je slučaj Dragice Ivankić riješen, iako su nalazi domaćih liječnika dijametralno suprotnima stranima, koji tvrde da je posrijedi liječnička odgovornost? – Nisam pravnik i ne mogu suditi bez objektivnih dokaza. A u slučaju Dragice Ivankić nisam ih dobio i zasad je za mene slučaj riješen. Vidjet ćemo hoće li biti još kakvih postupaka, ali Komora je konstatirala da se ne radi o pogreški. Žao mi je što u medijima pažnju dobivaju samo ekscesni slučajevi, igre i kalkulacije raznih lobija, a medicinska su dostignuća u drugom planu. Mi smo u posljednje dvije godine u Bolnici, bez lažne skromnosti, napravili revolucionarne stvari, a o tome nije bilo ni riječi. Smatram da su promjene u bolnici i to kakvu će zdravstvenu uslugu dobiti obični mali ljudi koji svakodnevno dolaze u bolnicu, važnije od toga što će biti s prof. Kurjakom ili Krpanom.