"SDP bi trebao biti izrazito pozitivan i poduzetan, preuzeti inicijativu u kampanji jer ako upadnu u HDZ-ovu zamku i prihvate negativnu kampanju, izgubit će izbore."Odaziv birača veći od 65 posto i pozitivno intonirana izborna kampanja mogli bi promijeniti odnos snaga lijeve i desne koalicije koji danas, kako pokazuje istraživanje IRI-ja i Pulsa, daje tijesnu prednost bloku HDZ-a, HSLS/DC-a i HSP-a nad lijevom trojkom SDP – HNS – HSS. Rujansko raspoloženje birača bilo je takvo da bi nakon izbora njihovi glasovi desnom bloku osigurali 72, a lijevom 68 od 160 saborskih mandata. Preostalih 20-ak mjesta koja pripadaju manjinama (8) i dijaspori ne bi bitno promijenilo omjer i vjerojatno bi dovelo do potpune izjednačenosti broja osvojenih mandata između ta dva politička bloka. Glavni IRI-jev tumač istraživanja David E. Williams iz podataka je iščitao da bi odaziv birača veći od 65 posto svakako bio u korist lijeve koalicije, ali pobjeda bi vjerojatno bila osigurana tek kada bi se izborima odazvalo 79 posto. Tek na tako visokom odazivu birača povjerenje HDZ-u pada s 30 na 28 posto, a povećavaju se šanse SDP-ovim partnerima HNS-u i HSS-u. Sam SDP, baš kao i HDZ, ima stabilno biračko tijelo i u slučaju manjeg odaziva birača tim dvjema strankama raste relativni rejting.

– U našem je istraživanju 54 posto ispitanika ustvrdilo da će sigurno, a 25 posto da će vjerojatno izići na izbore, ali većina ih uopće ne vidi mogućnost promjene bez obzira tko pobijedio. Zbog izjednačenosti odnosa snaga siguran sam da će rezultati izbora ovaj put umnogome ovisiti o predstavljanju kandidata tijekom izborne kampanje. Hrvatski su birači pesimistični i gotovo polovica je uvjerena da im kampanja ne može promijeniti mišljenje, ali ja smatram da to nije točno. Tko bude jak u debatama te se nametne različitošću, ima puno veće šanse i dobit će izbore – naglašava Williams.

Očekuje se da će HDZ, koji ima najstabilnije biračko tijelo, nametnuti negativnu kampanju i tako pokušati biračima ubiti želju za izlaskom na izbore Hrvatska se razlikuje od ostalih tranzicijskih zemalja po tome što izrazito nezadovoljstvo građana vladajućom koalicijom ne znači i podršku oporbi Većina od 60 posto od 4000 ispitanika, koliko ih je obuhvatilo IRI-jevo istraživanje, smatra da se stvari kreću u lošem smjeru, što je porast s 46 na 60 posto u odnosu na siječanj 2003. S 42 na 29 posto pao je broj onih koji misle da se odvijaju u dobrom smjeru, nešto više od četvrtine ispitanika očekuje bolji životni standard, polovica vjeruje da im se standard neće poboljšati, a 13 posto očekuje pogoršanje nakon sljedećih izbora. Primjetan je interes za izlazak na izbore, 24 posto birača smatra da su oni jako važni, prilično su važni za 27 posto njih, a malo su važni za 21 posto.

Zamka u koju tri glavne stranke vladajuće koalicije SDP, HSS i HNS ne bi nikako smjele upasti ako žele potaknuti i privući birače, ističe Williams, jest negativna kampanja. Očekuje se da će izborni stožer najjače stranke – HDZ-a, nametnuti negativnu kampanju i tako punoljetnim građanima Hrvatske ubiti volju za izlaskom na izbore.

– Iz rezultata istraživanja vidljivo je da su građani izrazito razočarani, da nisu zadovoljni postignutim jer Vlada ne dobiva dobre ocjene za rješenja i odgovore na pitanja koja građane zanimaju te oni ne vide mogućnost promjene bez obzira tko pobijedio. Negativna kampanja mogla bi im smanjiti želju da izađu na izbore što ne ide u korist lijeve koalicije nego HDZ-a jer oni imaju najstabilnije biračko tijelo – Williamsova je procjena.

Istraživanje je pokazalo da od nove vlade građani očekuju, prije svega, poboljšanje svog životnog standarda, zapošljavanje i borbu protiv korupcije i kriminala. Važno im je i sređivanje stanja u pravosuđu, uspješnija poljoprivreda i turizam, bolje školstvo i sustav zdravstvene zaštite. Ulazak u NATO podržava 58 posto, a protiv priključenja sjeveroatlantskom vojnom savezu je 28 posto ispitanika. Mada ih se 78 posto izjasnilo za ulazak u Europsku uniju (u odnosu na lipanj podrška ulasku u EU pala je za 4 posto), samo devet posto je to pitanje stavilo na prvo mjesto prioriteta nove vlade.

Građani, kako upućuje IRI-jevo istraživanje, smatraju da hrvatski političari premalo pričaju o nezaposlenosti, životnom standardu, idejama za razvoj gospodarstva, problemima običnog građanina, bitnim problemima države te školstvu i zdravstvu. Političari previše pričaju o sebi samima, previše se svađaju i bave unutarstranačkim sukobima te nebitnim sitnicama.

Iako su izbori za studeni najavljeni još za vrijeme turističke sezone, do danas ni jedna stranka ili istaknuti stranački pojedinac nisu birače pokušali privući bilo kakvim obećanjem, a još uvijek nema ni konkretnih izbornih programa. IRI-jev analitičar Williams upozorava da stranke moraju ponuditi građanima obećanja i da sadašnja taktika nikako nije dobra. Ali kada se obećanja budu davala, ona bi morala biti dobro promišljena jer u izbornoj kampanji svi pretendenti na vlast trebaju smanjivati očekivanja birača.

Hrvatska je mlada demokracija pa domaći političari još nisu, za razliku od američkih i zapadnoeuropskih, svladali tehnike smanjenja očekivanja. Prema mišljenju Davida Williamsa pobjeda Arnolda Schwarzeneggera na izborima za kalifornijskog guvernera dokaz je majstorstva SAD-ovih izbornih magova upravo u smanjenju očekivanja birača. Kuriozitet je da je Schwarzeneggerovu kampanju predvodio Todd Harris, čovjek koji je vodio IRI-jev ured u Hrvatskoj u po smjeni vlasti. Nakon uspješne misije u Hrvatskoj osigurao je obnovu guverenerskog mandata predsjendičkom bratu Jebbu Bushu. IRI je, ususret izborima 2000., obučavao političare tadašnje opozicije a danas vladajuće koalicije i upravo su na temelju IRI-jevih istraživanja stavova i preferencija hrvatskih birača stvarane kasnije koalicije opozicijskih stranaka.

IRI i danas savjetuje i obučava političare vladajuće koalicije, HDZ nije uključen u tu vrstu treninga, HSLS je s izlaskom iz Vlade iz njih isključen, a iz današnje desne koalicije koja bi mogla činiti novu vladu, u program su uključeni samo DC-ovci Mate Granića. Nakon sagledavanja rezultata posljednjeg istraživanja konzultant Williams ima vrlo precizne savjete za trojac SDP – HNS – HSS, a od njih očekuje veliki trud oko osvajanja povjerenja birača jer će u velikom broju izbornih jedinica odlučivati mali broj glasova.

U tri od deset izbornih jedinica pobjedu bi doslovce moglo odlučiti stotinjak glasova. – HNS treba iskoristiti ugled predsjednika Stipe Mesića i ministra Radimira Čačića kojega su ispitanici ocijenili uvjerljivo najuspješnijim ministrom. Tijekom kampanje HNS-ovci bi trebali ljudima pokazivati ministra Čačića na gradilištima autoceste i onda govoriti i o drugim pitanjima koja građane zanimaju jer bi ih tako mogli uvjeriti da su sposobni i za rješavanje drugih pitanja zanimljivih građanima. Ljude najviše zanimaju nezaposlenost i stanje u gospodarstvu, a političarima zamjeraju što previše govore o sebi i to trebaju svi imati u vidu. Očito je da građani žele pomak prema naprijed, ali je jasno i da ne očekuju rješenja preko noći. Nezaposlenost je za građane najvažnije pitanje i Čačić bi trebao isticati i koliko se radnih mjesta otvorilo na gradnji autoceste, a to nikada ne čini – ističe Williams.

On se slaže s mišljenjem nekih hrvatskih analitičara da Vlada Ivice Račana ne zna pokazati svoje rezultate i glavna je zadaća SDP-a, ako želi obnoviti mandat u Banskim dvorima, birače podsjećati da se ipak živi bolje nego 2000. Istraživanje je pokazalo da 45 posto birača misli da živi lošije, 38 posto isto, a samo 18 posto svoj položaj vidi boljim.

– SDP bi trebao biti izrazito pozitivan i poduzetan, preuzeti inicijativu u kampanji jer ako upadnu u HDZ-ovu zamku i prihvate negativnu kampanju, izgubit će izbore. Premijer Račan morao bi održati koaliciju jer je to pitanje njegova osobnog kredibiliteta, a kao premijer ima golem pozitivni potencijal za dobru kampanju. Premijer je uvijek u prednosti kada je riječ o zadobivanju biračkog povjerenja. Ljudima se mora ponuditi vizija, mora im se reći kamo ih se vodi – poručuje Williams. O Račanu će ovisiti intonacija kampanje i ako uspije voditi pozitivnu kampanju, potaknut će birače stranaka vladajuće koalicije da iziđu na izbore, a ako Hrvatska novu vladu dobije na pozitivnoj kampanji, u IRI-ju očekuju da će to pokrenuti val promjena i donijeti novi optimizam u svim zemljama srednje i istočne Europe. Hrvatska bi u tom slučaju bila prepoznata kao lider u promjenama i približavanju standardima razvijenih demokracija.

HSS-ovi su glavni aduti predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i činjenica da su izgradili jasan identitet stranke centra u Račanovoj Vladi. Oni će se, baš kao i HNS, morati više potruditi u lokalnim sredinama u kojima postižu dobre rezultate i tamo nastojati postići što bolji rezultat jer imaju golem potencijal među neodlučnima, ali i zalihost u činjenici da dio njihovih birača nije siguran hoće li izići na izbore.

Istraživanje je pokazalo da bi od onih 18 posto koji neće ili vjerojatno neće na izbore, 12 posto njih dali glas HSS-u, 10 posto HDZ-u, devet posto SDP-u, koaliciji DC-a i HSLS-a sedam posto, HNS-u šest posto, HSP-u četiri posto, LS-u tri posto, ali i da je među njima 42 posto neodlučnih.

Od onih 54 posto koji će sigurno na izbore 12 posto svoju stranku bira jer misli da je bolja od drugih, 11 posto jer vjeruje da njihovi favoriti imaju dobar program i mogu nešto promijeniti, osam posto da su najpošteniji, kod sedam posto odlučuje sviđanje stranke i vodstva, kod šest posto povjerenje i nacionalni interesi. Čak 23 posto onih koji će u studenom sigurno na birališta ne zna odgovoriti zašto glasa za neku stranku?!

Općenito, nešto više odlučuju bolji programi, poštenje i zalaganje za prave vrijednosti, a manje stručnost, simpatije i nekrompromitiranost. Kada se birače pita za koga sigurno ne bi glasali, najgore prolazi Hrvatski blok Ivića Pašalića (71 posto), IDS (64 posto), Libra te koalicija HKDU-a i HČSP-a. Od onih koji neće na izbore 41 posto to neće učiniti zbog razočaranja političarima, 14 posto jer ih to ne zanima, a 11 posto ih misli da time ne može promijeniti svoj položaj.

Općenito pozitivni dojam ljudi imaju o HSS-u, HNS-u i DC-u, a negativan o SDP-u i HDZ-u, i to gotovo podjednako. Kada su u pitanju politički lideri, najbolje ocjene dobivaju predsjednik Mesić (2,6), Zlatko Tomčić (1,8), Mate Granić (1,5), pa premijer Račan (1,2), a općenito negativan stav gaje prema Vesni Pusić (-1,3), Ivi Sanaderu (-1,4), Draženu Budiši i Anti Đapiću (-1,6). Najnegativniju prosječnu ocjenu dobiva Ivić Pašalić: minus 4,7.

U odnosu na lipanj ove godine primjetno je prepozicioniranje HDZ-a prema centru, rast rejtinga HDZ-u i HNS-u, HSLS i SDP se oporavljaju, HSS trpi manje oscilacije, a među onima koji bi sigurno na izbore pada broj neodlučnih.

Iako se dosta spekulira s mogućom odgodom izbora do proljeća sljedeće godine, IRI-jev tumač David E. Williams, čija konzultantska kuća Williams&Associates na listi klijenata ima i 25 korporacija s Fortunove liste 100, nekadašnju njemačku vladu te brojne američke vladine institucije, smatra da se to neće dogoditi. Odgoda izbora pomogla bi vladajućoj koaliciji tek kada bi se oni mogli, što je nemoguće u demokratskim zemljama, odgoditi na dvije-tri godine jer bi tada možda bili vidljiviji rezultati nekih današnjih poteza.

Hrvatska se po raspoloženju biračkog tijela, koje ususret izborima podjednako podržava poziciju i opoziciju, značajno razlikuje od ostalih tranzicijskih zemalja jer izraziti pesimizam i nezadovoljstvo vlastima ipak nije, što je uobičajeno, klatno naklonosti otklonilo u korist oporbe.

Račanovi birači prednjače u podršci Mesićevu reizboru

Nakon proglašenja izbora i raspuštanja parlamenta ponovno dolazi Predsjednikovih pet minuta. On će dok se nova vlada ne sastavi, što bi moglo potrajati i dva mjeseca nakon izbora, biti jamac političke stabilnosti u zemlji i bit će zanimljivo vidjeti kako će predsjednik Stipe Mesić iskorisititi tu situaciju za učvršćenje svojih pozicija. S prvim danima 2004. godine on bi već trebao krenuti u predizbornu kampanju ako se najmjerava kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima.
Pred Hrvatskom su parlamentarni izbori, ali je IRI-jevo i Pulsovo istraživanje obuhvatilo i propitivanje stavova birača o predsjedniku Mesiću koji u 58 posto slučajeva smatraju da on zaslužuje obnovu mandata, ali isti je postotak onih koji su na pitanje bi li glasanjem podržali Mesićev reizbor bili neodlučni. Samo sedam posto ih ne zna je li to zaslužio, a da nije vjeruje 35 posto ispitanika. Obnovu mandata predsjednik Sabora Zlatko Tomčić zaslužuje prema mišljenju 51 posto ispitanika, a 40 posto ih misli da to ipak ne zaslužuje. Premijera Ivicu Račana u Banskim dvorima ne bi ostavilo 56 posto ispitanika, 35 posto bi, a devet posto ih ne zna zaslužuje li Račan još jedan premijerski mandat.
Račanovi birači prednjače među onima koji daju podršku Mesićevu reizboru – čak 91 posto SDP-ovih birača priželjkuje Mesićev ostanak u Predsjedničkim dvorima. Predsjednikova matična stranka je treća: 84 posto HNS-ovih birača podržalo bi Mesićev reizbor, a učinilo bi to i 87 posto IDS-ovih birača. Najmanju podršku može očekivati od HDZ-ovih (28 posto) i HSP-ovih birača (37 posto), ali bi ga podržalo 55 posto DC-ovaca, 60 posto Budišinih i 70 posto Tomčićevih birača.
Na pitanje koje su Mesićeve pozitivne osobine 18 posto potencijalnih birača istaknulo je da dobro predstavlja Hrvatsku u svijetu, 14 posto njegovu ležernost, a osam posto odlazak i ispriku u Beogradu. To što je smanjio predsjedničke ovlasti cijeni četiri posto birača, iskrenost i jednostavnost tri posto, umirovljenje generala dva posto, to što je miroljubiv zadovoljava tri posto, a njegov stav prema Haagu i nastojanja oko približavanja šest posto ispitanika.
Posjet Beogradu negativnim je ocjenilo 20 posto ispitanika, suradnju s Haagom sedam posto, a neozbiljnost i nepromišljenost je kao negativnu predsjedničku osobinu istaklo četiri posto potencijalnih birača. Slučaj Gotovina ocijenjen je negativno u samo tri posto slučajeva, a samo dva posto smatra da je dobro što predsjednik Mesić nema ovlasti, da previše putuje i da se služi lažima i obmanama.