Vojni budžet u idućih nekoliko godina trebao bi biti na razini 2,2 BDP što će u uvjetima značajnog smanjenja osoblja u oružanim snagama doprinijeti većem izdvajanju za tehnološku modernizaciju.NATO ocjena reforme HV-a
Pohvale:
1. Hrvatski doprinos stabilizaciji regije
2. Odluka Hrvatske da 2004. u BiH i SiCg uputi vojne izaslanike
3. Kvalitetan angažman i sudjelovanje hrvatskih vojnika u Afganistanu
4. Smanjenje broja djelatnih vojnih osoba u oružanim snagama
5. Mogućnost kvalitetnog nadzora zračnog i pomorskog prostora jugoistoka Europe do 2005.

Za razliku od ove godine kada je utrošeno 5 milijuna dolara, Hrvatska će 2004. izdvojiti 30 milijuna dolara za sudjelovanje vojnika HV-a u mirovnim operacijama LEAD Na zahtjev NATO-a HV će smanjiti broj korpusa kopnene vojske sa četiri na samo jedan te reducirati ogromnu pričuvuPokude:
1. Neispunjenje obveza prema Haškom tribunalu
2. Povratak srpskih izbjeglica i njihove imovine
3. Loša struktura vojnog proračuna
4. Nejasni planovi za iduću godinu
5. Nedovoljan broj sati naleta hrvatskih pilota

“Zajednica Srbije i Crne Gore i Bosna i Hercegovina nisu učinile ništa impresivno, a zbog unutarnjih političkih razloga neće biti ni sposobne da za samo dvije godine učine toliko reformi na obrambenom i političkom planu kako bi zajedno s Hrvatskom dobile pozivnicu za ulazak u NATO”, ovih je dana Nacionalu izjavio visoki dužnosnik hrvatske vlade dobro upućen u zbivanja vezana za približavanje Hrvatske članstvu u NATO savezu, te dodao:

“Hrvatska je predaleko otišla u reformama za razliku od drugih zemalja u regiji i ne postoji nikakvo opravdanje da pričeka ostale, i tako misli većina dužnosnika NATO saveza. U Bruxellesu prevladava mišljenje kako bi upravo samostalni ulazak Hrvatske do 2006., eventualno Makedonije i Albanije u NATO, bio izvrstan primjer i poticaj za ostale zemlje da se reforme isplate i u konačnici donose uspjeh”, pojašnjava Nacionalov izvor trenutnu situaciju. Naime, prošlog je tjedna u sjedištu NATO saveza u Bruxellesu hrvatsko izaslanstvo predvođeno pomoćnicom ministrice obrane Jelenom Grčić-Polić i nacionalnim koordinatorom za NATO Zoranom Milanovićem, u sjeni kritika EU-a zbog hrvatske nesuradnje s Haškim sudom i proglašenja ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu, sudjelovalo u predstavljanju drugog po redu akcijskog programa za članstvo u NATO savezu (MAP). Uz deklarirani cilj ulaska u EU, ulazak Hrvatske u NATO drugi je najvažniji strateški vanjskopolitički cilj. Godišnji ciklusi provedbe reformi kroz proces MAP kvalificiraju zemlju za približavanje članstvu u NATO savezu.

Hrvatska se na prošlotjednom predstavljanju godišnjeg akcijskog plana za članstvo u NATO savezu (MAP) pred članicama Saveza u Bruxellesu obvezala da će do stjecanja punopravnog članstva kao aktivni partner staviti na raspolaganje Savezu približno 800 vojnika za mirovne misije i to: 4 voda vojne policije, 2 voda za specijalna djelovanja, 3 satnije lakog pješaštva, jedan vod ABKO, jedan inženjerijski vod za razminiranje, dvije medicinske ekipe i jednu helikoptersku transportnu posadu, doznaje Nacional iz izvora bliskih hrvatskom izaslanstvu. Tome u prilog govori i podatak da je ove godine iz posebnog dijela Državnog proračuna za mirovnu operaciju hrvatskih vojnika u Afganistanu izdvojeno samo 5 milijuna dolara, a već iduće godine očekuje se 30 milijuna dolara za potrebe svih međunarodnih mirovnih operacija u kojima se planira sudjelovanje hrvatskih vojnika. Pored toga, od istog izvora Nacional doznaje da će, uvođenjem jednog radarskog sustava FPS-117 do kraja ove i preostala tri do kraja 2004., NATO savezu biti osiguran i kvalitetan nadzor zračnog i pomorskog prostora jugoistoka Europe i prije hrvatskog ulaska u NATO. Vojni budžet u idućih nekoliko godina trebao bi biti na razini 2,2 BDP što će u uvjetima značajnog smanjenja osoblja u oružanim snagama doprinijeti većem izdvajanju za tehnološku modernizaciju. Također je rečeno, s obzirom na česte sugestije iz Bruxellesa, kako će biti nužno smanjiti broj korpusa kopnene vojske sa četiri na samo jedan, i reducirati ogromnu pričuvu Hrvatske vojske koja u financijskim uvjetima kakvi su sada uopće ne može funkcionirati.

Sadašnji ustroj na teritorijalnom principu gdje se u sastavu Korpusa nalazi čak 8-14 brigada je neodrživ ako se uzme u obzir prošlotjedni početak ustrojavanja NATO snaga za brze reakcije. Toga su svjesni i najviši zapovjednici Hrvatske vojske jer je sadašnji ogroman ustroj zapravo socijalan, rađen kako bi dojučerašnja ratna generacija zadržala privilegije i činove. Kroz sljedeće dvije godine mora se smanjit i broj tenkova, a temeljni je problem financiranje njihovog uništavanja. Primjerice, Hrvatska se u potpunosti riješila zastarjelih tenkova T-34, ali se pojavio problem s financiranjem uništavanja 30 tenkova T-55, pa je hrvatsko izaslanstvo u Bruxellesu zatražilo konkretnu pomoć. Nedovoljan broj sati naleta hrvatskih pilota koji trenutno iznose samo 50-ak nužno je povećati jer standardi NATO saveza govore o 120-150 sati naleta. U NATO savezu nitko ne dovodi u pitanje opstanak ratnog zrakoplovstva u hrvatskim oružanim snagama, ali je potrebno redefinirati ulogu i njegovu namjenu. Čeka se i pomoć stranih partnera u opremanju hrvatskih vojnika atomsko-biološkom zaštitnom opremom što se smatra ključnim za opremanje i odlazak hrvatskih vojnika u buduće operacije visokog rizika, kakve su u Iraku i Afganistanu.

Kako Nacional doznaje iz izvora bliskih hrvatskom izaslanstvu, NATO dužnosnici su na prošlotjednom sastanku izrazili zadovoljstvo napretkom u odnosu na prošlogodišnje stanje, osobito u hrvatskom doprinosu stabilizaciji regije, i pritom istaknuli nedavni susret predsjednika Stjepana Mesića i predsjednika SiCG Borisa Živkovića koji su se međusobno ispričali za sve zločine počinjene na obje strane u prošlom ratu. Pozitivno je ocjenjena i odluka Hrvatske da već iduće godine u BiH, te SiCg uputi vojne izaslanike. Pohvaljen je kvalitetan angažman i sudjelovanje hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji u Afganistanu, te zapanjujući rezultati u smanjivanju broja djelatnih vojnih osoba u oružanim snagama za tako kratko vrijeme što je veliki problem i za stalne članice. S druge strane, dužnosnici NATO-a podsjetili su Hrvatsku na neispunjenje obaveza prema Haškom tribunalu, te povratak srpskih izbjeglica i njihove imovine, što su neki od najvažnijih političkih uvjeta za punopravno članstvo u NATO savezu. Od hrvatskog izaslanstva traženo je objašnjenje kad će vojni proračun biti bolje strukturiran kako bi započela modernizacija i što se planira u idućoj godini, osobito stoga što je već značajan broj viška zaposlenih otpušten. Nacionalov izvor pojašnjava kako je hrvatsko izaslanstvo dužnosnicima NATO saveza predočilo kako je predloženi vojni budžet za 2003. u iznosu 4.354 milijuna kuna smanjen na 3.9 milijarde kuna, a iz tog su se iznosa morale financirati kreditne obaveze za nabavku radarskih sustava Peregrine i FPS-117 kao i helikoptera Bell. Uloženo je i u modernizaciju zrakoplova MIG-21, kao i helikoptera Mi-24 i Mi-8, izgradnju raketne topovnjače D-02, remont raketa brod-brod RBS-15, nastavak proizvodnje tenka M-84, nabavku VHF radio komunikacija i opreme za noćno izviđanje, razvoj projekta malog protuminskog broda i pokretanje nabavke oklopnog transportera.

U srednjoročnom razdoblju prioriteti nabave, s obzirom na povećanje novca u strukturi proračuna zbog smanjenja zaposlenika, će biti: taktičke radio komunikacije, nabava i razvoj domaćeg sustava za upravljanje vatrom topničke bitnice i bojne, opremanje zrakoplovima za selektivnu obuku pilota, računalne opreme i simulatora za letenje. Kreditima će MORH izvršavati obaveze zbog kupnje sustava obalnog radara Peregrine, radarskog sustava FPS-117, modernizacije zrakoplova Pilatus PC-9, te modernizacije i remonta helikoptera Mi-24 i Mi-8. NATO je od hrvatskog izaslanstva tražio i pojašnjenje namjere kupnje raketnog sustava srednjeg dometa protuzračne obrane za koji, kako Nacional doznaje, još uvijek nije donesena politička odluka. Potom su iznesena mišljenja da je trenutni ustroj Hrvatske vojske suviše vezan za teritoriju, a manje na mobilnost i pokretljivost snaga, zastarjelo je naoružanje i šuplja zapovjedna struktura. NATO će u budućnosti trebati mobilnije, dobro opremljene manje snage što sadašnji hrvatski ustroj ne omogućava. Nacionalovi izvori potvrđuju da će doći do promjene sadašnjeg modela izobrazbe hrvatskih časnika u inozemstvu. Naime, slanje hrvatskih časnika i vojnika na američke prestižne akademije više nije moguće zbog hrvatskog nepotpisivanja članka 98. o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu. Pokušat će se s modelom dovođenja stranih vojnih predstavnika u hrvatske postrojbe i sjedište Glavnog stožera kako bi izravno bili upoznati sa svim problemima i stanjem u hrvatskim oružanim snagama, kao i potrebama za konkretnim prenošenjem znanja. Do sada najviše interesa za takvu pomoć pokazali su Francuzi i Britanci.

Između ostalog, predstavnici NATO članica postavili su i pitanje ustrojavanja hrvatske Obalne straže. Nacionalov izvor otkriva da će vrlo vjerojatno Hrvatska ratna mornarica preuzeti ulogu i zadaće obalne straže donošenjem nekih zakonskih rješenja po kojima bi i oružane snage u jednom svom dijelu imale neke od ovlasti praćenja sumnjivih brodova, krivolovaca i njihovih posada. Takva praksa je uvedena u 16 zemalja svijeta, a ekonomski je najisplativija jer kapaciteti nadzora već postoje u floti Ratne mornarice. Ono što je ključno učiniti u administrativnom dijelu provedbi reformi je donošenje “Strategijskog pregleda obrane”. Taj će pregled biti gotov 2004. i njime će se ponovno razmotriti strategijsko okruženje, prijetnje i rizici s kojima se Hrvatska treba suočiti. Tim će pregledom doći do redefiniranja sadašnjeg ustroja oružanih snaga odnosno prelaska s individualnog koncepta obrane na kolektivnu obranu u sklopu NATO-a, a time i do značajnog smanjenja korpusa kopnene vojske. U njemu će detaljno biti obrađeno i pitanje pričuve, tip snaga (profesionalni, ročni ili kombinirani). Pored toga, jedan od najznačajnijih pitanja pred MORH-om i na kojem vrlo često inzistiraju u NATO savezu je konačno uvođenje Sustava za planiranje, programiranje i financiranje na nacionalnoj razini koji je predviđen krenuti s primjenom 2005.
Njime će se MORH vrlo strogo, analitički i argumentirano obratiti Vladi i Saboru svaki put kad se budu tražila proračunska sredstva. NATO je zabrinut koliko će zapravo svi u Vladi i Saboru razumjeti takav sustav i koliko će cijeniti njegovu objektivnost, strogost i prioritete. Nadalje, slično kao na primjeru Slovenije koja je zračnu bazu Cerklje namijenila prijemu, prolasku i vježbama s NATO snagama, tako će i Hrvatska 2005. morati odrediti područja na kojima će NATO članice moći nesmetano dolaziti u obavljanju predviđenih zadaća.