Već postoji plan prema kojim će se značajno smanjiti broj državnih službi, agencija i zavoda, ali i krenuti u najteži dio posla ? značajno smanjenje nagomilane birokracije i to, prema prvim pokazateljima, čak do 30 posto.Vlada Ive Sanadera među prioritete u svom mandatu odlučila je obaviti korjenitu reorganizaciju cjelokupne državne administracije. Drugim riječima, već postoji plan prema kojim će se značajno smanjiti broj državnih službi, agencija i zavoda, ali i krenuti u najteži dio posla ? značajno smanjenje nagomilane birokracije i to, prema prvim pokazateljima, čak do 30 posto. Ovu ideju predstavili su u razgovoru za Nacional HDZ-ovi eksperti koji su prethodnih mjeseci snimili stanje u administraciji i Sanaderu ponudili duboke rezove u ovom području. Prema njihovim riječima, novi premijer je pristao obaviti suštinske rezove u državnim službama, iako je svjestan da bi ga ova odluka mogla uvući u opasan sukob s utjecajnim sindikatima javnih namještenika, ali i više od 200.000 ljudi koji primaju plaće iz državnog proračuna.

Sanader otpušta trećinu državnih činovnika Eksperti koji su prethodnih mjeseci snimili stanje u administraciji Ivi Sanaderu predložili su otpuštanje trećine državnih birokrata Pred kraj Račanova mandata obavljena je revizija poslovanja državnih institucija, koja je pokazala da bi s malim rezovima Hrvatska svake godine uštedjela 5 milijardi kuna“Sanader je pametan političar i zna da je sadašnje stanje neodrživo jer nema te zemlje u kojoj milijun radno aktivnih stanovnika može izdržavati 30-tak tisuća činovnika i više od 200.000 ljudi koji žive na budžetu. Ako se odluči na to, možda će imati protiv sebe većinu od ovih 200.000 državnih službenika, ali podržat će ga 3 milijuna ljudi koji na temelju vlastitih svakodnevnih iskustava znaju da je državna administracija neefikasna i preskupa”, tvrde savjetodavci predsjednika Vlade. Sadašnja ideja nije nova jer su još sredinom 90-tih predstavnici Matešinog kabineta snimali stanje u javnim institucijama i zaključili da je otprilike 30 posto činovnika prekobrojno, ali tadašnja vlast predvođena Franjom Tuđmanom nije se usudila ući u neophodne reforme. Ni Vlada Ivice Račana u strahu od socijalnih nemira nije se usudila provesti veće rezove, premda je pred sam kraj njezinog mandata obavljena revizija poslovanja ministarstava i 60-tak zavoda i agencija. Revizija je pokazala da bi, s ne pretjeranim rezovima unutar ovih institucija, Hrvatska svake godine uštedjela minimalno 5 milijardi kuna. Uštede bi se ostvarile bez zatvaranja radnih mjesta, a rezali bi se samo besmisleni troškovi u birokraciji. Autori ovog plana došli su do zaključka da bi nešto radikalnijim potezima država svake godine bila bogatija za desetak milijardi kuna, a da za taj novac ne bi morala donijeti ni jedan novi porez.

Sanader je već krenuo u reformu, prihvativši smanjenje broja ministarstava s 19 na 14, premda su njegovi savjetnici predlagali da taj broj bude i manji. Ali, uz smanjenje, došlo je i do značajne koncentracije moći u rukama premijera koji će tijekom sljedećih mjeseci reformirati Banske dvore i stvoriti ured s preko stotinu zaposlenih. Izmjenama Zakona o vladi Sanader je oformio četiri središnja državna ureda: ured za upravu, ured za razvojnu strategiju, ured za upravljanje državnom imovinom te ured za e-Hrvatsku. Koliko god predstavnici HDZ-ovog predsjednika Vlade tvrde da formiranje četiri ureda ne dolazi do uspostave “kancelarske vlade” poput one u Njemačkoj, priznaju da će u stvarnosti veliki dio državne politike biti kreiran u ovim tijelima. Tamošnji stručnjaci ?a pretpostavlja se da će svaki od ureda zapošljavati 30 do 40 osoba ? ubuduće će direktno Sanaderu davati prijedloge o postupcima pojedinih ministarstava, a budu li prihvaćeni, bit će proslijeđeni dalje u formi odluke predsjednika Vlade. Time će se izbjeći kritike da anonimni savjetnici kreiraju važne državne odluke, no u stvarnosti će njihov utjecaj s premijerom biti kudikamo veći nego dobrog dijela ministara. Uostalom, ovakva situacija nije nova jer u Njemačkoj oporba, ali i nezadovoljnici iz vladajuće koalicije, često optužuju kancelara Gerharda Schroedera da se više oslanja na analize svojih stručnih savjetnika negoli eksperata pojedinih ministarstava. Sanaderovi savjetnici tvrde da su se prilikom realizacije ideje o formiranju ureda premijera koristili i britanskim rješenjima “snimajući” organizaciju i način rada kabineta Tonyja Blairea.

Koliko god centralizacija moći u rukama jednog čovjeka i njegovih najbližih suradnika nije dobra, postoje i njezine pozitivne strane. Već je konstatirano kako postoje brojne nepotrebne institucije vezane uz Vladu, primjerice zavodi za tlo, za sjemeničarstvo i voćarstvo ili uredi za urod maslina i slično. Iako postoji ministarstvo poljoprivrede, paralelno egzistiraju i ovakvi uredi za koje nitko ne zna čemu služe, pojašnjavaju Nacionalovi sugovornici. Uvjereni su da Sanader ima snagu preuzeti punu kontrolu nad radom državne administracije jer se za razliku od Račana ne mora baviti zadovoljavanjem partnera iz pet stranaka. Premijerski ured će nadgledati čak i događaje u lokalnoj zajednici jer ne žele da se ubuduće događaju blamaže kakva posljednjih mjeseci traje oko odvoza smeća iz Makarske. Uvjereni su da u ovakvim besmislenim pat-pozicijama mora intervenirati središnja vlast, bez obzira na moguće optužbe za centralizaciju. Banski dvori ubuduće će se značajnije baviti i strategijom donošenja prostornih planova, posebno u jadranskom pojasu jer članovi sadašnje Vlade drže kako je nastupila anarhija koja je dozvolila divlju gradnju, čime je devastiran veliki dio obalnog pojasa.

Iako sve govori da će Sanader, vodeći Vladu, puno snažnije upravljati državom od svog prethodnika, njegovi savjetnici u razgovoru za Nacional nekoliko su puta iznijeli uvjerenje da budućnost neće donijeti preveliku koncentraciju moći u rukama njihovog poslodavca. “Ne stvaramo nikakav kancelarski model vladavine, ali HDZ želi izbjeći dosadašnju politiku nemoćne Vlade u kojoj je trebalo zadovoljiti niz stranačkih i pojedinačnih interesa. U takvim je okolnostima politika bila trgovina i sretna je okolnost da to Sanader ne mora raditi. Zato će se moći posvetiti kreativnom rješavanju poslova i sređivanju stanja u ministarstvima, ali i lokalnoj upravi od županija do općina”, tvrde njegovi savjetnici. Tako će ured za državnu upravu ubuduće imati niz ingerencija nad ministarstvima graditeljstva, poljoprivrede pa čak pravosuđa. Pritom su kreatori ovog plana uvjereni da će u nekim postupcima imati podršku dijela opozicije koja je također svjesna činjenice da se u Hrvatskoj 40 godina gomilao birokratski aparat. O tome svjedoči jednostavna računica koja pokazuje da je u trenutku stvaranja samostalne Hrvatske državni proračun iznosio 8 milijardi tadašnjih hrvatskih dinara, dok danas premašuje 80 milijardi kuna. Reduciranje broja ministarstava bio je prvi, makar više simboličan nego stvaran potez Sanaderove vlade. Ona se sada nalazi pred prekretnicom i morati će odlučiti hoće li krenuti u stvarno rješavanje golemih dubioza ili će se najavljena transformacija hrvatske birokracije svesti na ukidanje pet ministarstava i osnivanje četiri ureda.

Berlin: Kancelarska demokracija

Iako Njemačku već desetljećima vode koalicijske vlade, rijetki su sukobi vezani uz kancelarske ovlasti. Većinu nesuglasica partneri rješavaju daleko od javnosti, no ako dogovor ne uspije konačnu odluku donosi predsjednik vlade. U aktualnoj crveno-zelenoj koaliciji nisu rijetki nesporazumi, no uvijek bi u njima kao konačni pobjednik izlazio Gerhard Schroeder, bez obzira je li se radilo o ekološkim temama ili stavljanju veta na pojedina imenovanja važnih pripadnika zelenih. U svom uredu Schroeder ima brojne suradnike, a posebnu ulogu zauzimaju savjetnici koji odgovaraju isključivo saveznom kancelaru. Unatoč velikim ovlaštenjima koja posjeduje na temelju ustava i zakona, njemački premijeri ipak su ograničeni odnosima u parlamentu i moraju paziti da zadovolje svoje koalicijske partnere.