Španjolci su se opredijelili za Socijalističku stranku, koja je protiv iračkog rata i španjolskog angažmana u Iraku. Njen vođa Jose Luiz Rodriguez Zapatero u predizbornoj je kampanji obećao da će povući španjolske trupe iz Iraka.Nešto prije 7 sati ujutro u četvrtak, 11. ožujka, 57-godišnji Luis Garrudo, pazikuća zgrade nedaleko od željezničke stanice Alcala de Henares 40-ak km istočno od Madrida, izišao je da kupi novine. Preko puta je ugledao parkiran mali bijeli kombi, a kraj njega trojicu muškaraca s vunenim kapama navučenim preko lica. “Činilo mi se kao da se spremaju opljačkati banku”, pričao je kasnije. Vadili su nešto iz kombija, najviši među njima stavio je naprtnjaču na leđa i krenuo prema stanici. Garrudo je pošao za njim, ali je momak tako brzo odjurio da ga nije mogao pratiti. Kupivši novine, vratio se pred svoju kuću. Kombi je još bio ondje, ali i preostala dvojica muškaraca su nestali.

Garrudo je otišao kući, a sat-dva kasnije čuo je strašne vijesti iz Madrida da su u prigradskim vlakovima, koji su ulazili u željezničke stanice, istodobno eksplodirale bombe: na dva vlaka koja su ulazila u željezničku stanicu Atocha u samom središtu Madrida, na jednom koji je bio blizu stanice El Pozo te na još jednom koji je ulazio u stanicu Santa Eugenia. Sve su eksplodirale otprilike u isto vrijeme, u 7.39, pri čemu je ubijeno 200 a ranjeno 1400 ljudi.

Već više od trideset godina španjolska se vlast bori protiv baskijske terorističke organizacije ETA, koja je u svojim akcijama ubila više od 800 ljudi. Iako je ETA nekoliko puta izazvala pokolje, pa je 1987. u Barceloni u bombaškom napadu ubila 21 osobu, nikada nije učinila nešto ovakvo. Ipak je vlast u prvi mah bila uvjerena da je to njeno djelo, iako su stručnjaci za terorizam tvrdili da to nije učinila ETA, jer ona prije svakog napada javi mjesto i vrijeme, kako bi se mogli evakuirati ljudi. Za pokolj u Barceloni 1987. ETA se ispričala rekavši da je to bila greška. A čak 250 njenih članova u posljednje dvije godine dospjelo je u zatvor pa je ETA toliko oslabljena da nije sposobna za tako kompliciran napad u kojem je moralo sudjelovati barem tridesetak ljudi.

U četiri vlaka eksplodiralo je deset paklenih strojeva, koje je netko u petnaestak minuta morao staviti u razne vagone koji su oko sedam sati kretali sa stanice Alcala de Henares u Madrid. Sve je to bilo potanko isplanirano da se izazove najveći mogući pokolj, pa je bilo predviđeno da u dva vlaka bombe eksplodiraju kad se oba nađu u stanici Atocha, a desetak paklenih strojeva u ta dva vlaka trebalo je srušiti cijelu stanicu. No jedan od vlakova kasnio je dvije minute pa su u njemu pakleni strojevi eksplodirali dok se još približavao stanici.

Istražitelji su brzo utvrdili da su pakleni strojevi bili ostavljeni u naprtnjačama, da ih je deset eksplodiralo, a dva nisu, pa su ih pirotehničari poslije sami aktivirali. Garrudo se sjetio ljudi koji su iz kombija iskrcavali naprtnjače i to javio svom šefu. On je pak obavijestio policiju, koja je smjesta dojurila pred Gerrudoovu kuću gdje je mali kombi bio i dalje parkiran. U njemu su našli sedam neiskorištenih detonatora kakvi su upotrijebljeni u paklenim strojevima i tekstove na arapskom. Bio je to prvi trag prema počiniteljima.

Drugi je trag otkriven navečer. Istražitelji su pretraživali mjesta eksplozija, kompozicije vlakova, sve stanice, ali nitko nije vidio naprtnjaču s paklenim strojem u željezničkoj stanici El Pozo, koja je otkrivena tek u četvrtak navečer, više od 12 sati nakon eksplozija. U njoj je bio neispravan pakleni stroj, za kakav su pretpostavljali da se nalazio i u ostalima. Bili je u njemu nekoliko kilograma španjolskog industrijskog eksploziva, detonator i ? mobitel, na kojem je bio namješten alarm na 7.39 koji je trebao aktivirati pakleni stroj. Policijski elektroničari našli su u mobitelu SIM karticu, dešifrirali podatke s nje i u petak rano ujutro otkrili s kim je taj telefon komunicirao, pa je na temelju tih informacija u subotu španjolska uhitila trojicu Marokanaca i dva španjolska državljanina indijskog podrijetla. Ta vijest navela je španjolske medije da zaključe kako istraga ne vodi prema baskijskoj separatističkoj organizaciji ETA, nego prema islamskim teroristima.

Mnogi španjolski komentatori tvrdili su od početka da je vjerojatno posrijedi nedjelo islamskih terorista iz međunarodne terorističke organizacije Al Qaeda, koja je Španjolskoj već javno prijetila zbog podrške američkoj akciji u Iraku, kamo je vlada poslala španjolske trupe, premda je španjolsko javno mnijenje bilo protiv toga. ETA je u subotu demantirala da stoji iza tog događaja, a Al Qaeda objavila da je to njeno nedjelo.

Ministar unutarnjih poslova Angel Acebes objavio je u nedjelju da je policija pronašla videokasetu s porukom na arapskom kojom se preuzima odgovornost za napade. Kaseta je pronađena u kanti za smeće blizu džamije u predgrađu Madrida, nakon što je televiziji TeleMadrid telefonom, također na arapskom, javljeno gdje se nalazi.

Čovjek koji govori arapski s marokanskim akcentom preuzeo je odgovornost kao vojni glasnogovornik Al Qaede u Europi, rekao je Acebes novinarima. Prema prijevodu koji je novinarima dostavila vlada, taj je čovjek rekao: “Oglašavamo da smo odgovorni za ono što se dogodilo u Madridu točno dvije i po godine nakon napada na New York i Washington. To je odgovor na vašu suradnju s kriminalcem Bushom i njegovim saveznicima.” Istražitelji ne odbacuju nijednu liniju istrage, jer je ETA to mogla inscenirati kako bi ih navela na pogrešan trag.

Na temelju prvih indicija stručnjaci za terorizam tvrde da je ono što se dogodilo u Madridu dio strategije Al Qaede, koja je tim atentatom antiterorističkoj koaliciji nanijela jak politički udarac. Neposredna je posljedica tog napada smjena vlasti u Španjolskoj, što je veliko upozorenje svim vladama koje su podržale američku politiku borbe protiv terorizma unatoč drukčijem raspoloženju svojih državljana.

Dosadašnji španjolski premijer Jose Maria Aznar podržao je Bushov napad na Irak i poslao onamo 1500 španjolskih vojnika, iako je 90 posto Španjolaca bilo protiv toga. To ipak nije bilo prvorazredno političko pitanje sve do prošlog četvrtka, dokad su ispitivanja javnog mnijenja pokazivala da će Aznarova Narodna stranka pobijediti na izborima. Nakon bombaškog napada u četvrtak ujutro većina Španjolaca procijenila je da je tih 200 mrtvih i 1500 ranjenih cijena koju je Španjolska platila za politiku Aznarove vlade.

Španjolsku je javnost posebno razbjesnilo to što je vlada neposredno nakon atentata uvjeravala javnost da je počinitelj atentata ETA, unatoč snažnim indicijama da je to Al Qaeda. Španjolci su procijenili da je vlada lagala kako bi zadržala vlast, jer je španjolska javnost snažno podržavala oštru politiku protiv ETA, jednako tako snažno koliko je bila protiv slanju vojnika u Irak. No radio blizak oporbenoj Socijalističkoj stranci emitirao je informacije o stvarnom stanju istrage, koja je odmah uočila indicije da je posrijedi Al Qaeda, što se skriva od javnosti, i to je okrenulo španjolsku javnost protiv Aznara. Španjolci su se opredijelili za Socijalističku stranku, koja je protiv iračkog rata i španjolskog angažmana u Iraku. Njen vođa Jose Luiz Rodriguez Zapatero u predizbornoj je kampanji obećao da će povući španjolske trupe iz Iraka.

Sada je on španjolski premijer i morat će održati predizborno obećanje, iako će biti pod snažnim inozemnim pritiskom da to ne učini, jer su u Washingtonu u panici zaključili da je ugrožen cijeli američki projekt antiterorističke koalicije. Madridski atentat jasno je upozorenje svim zemljama koje su ušle u tu američku koaliciju da mogu postati cilj napada islamskih ekstremista. Vidjevši kakvu je tragediju doživjela Španjolska, i druge će zemlje mnogo teže pojačati svoj angažman u antiterorističkoj koaliciji i slati vojnike u Irak, posebno one koje bi takav napad mogao i politički i ekonomski destabilizirati. Jer madridski atentat imat će i goleme ekonomske posljedice u Španjolskoj, što se već vidi i na madridskoj burzi, čija je vrijednost pala, i po svjetskim turističkim sajmovima, gdje je naglo splasnuo interes za ljetovanja u Španjolskoj.

Glavni kreatori američke vanjske politike i antiterorističke koalicije ? ministar obrane Donald Rumsfeld, Bushova savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rice i ministar vanjskih poslova Colin Powell ? zatražili su da se pojave u gledanim američkim nedjeljnim jutarnjim političkim televizijskim emisijama s ciljem da svjetskoj javnosti upute poruke o najnovijim događajima te da posredno pritisnu javno i Španjolsku ? neovisno o tome tko će pobijediti na izborima, što se u tom trenutku još nije znalo ? da ne mijenja politiku.

Powell je u svom televizijskom nastupu ocijenio da atentat u Madridu pokazuje da nitko nije imun na teror pa se svi moraju udružiti u borbi protiv njega, umjesto da se povlače. Pohvalio je Aznara što je sudjelovao u toj borbi i rekao da se nada da drugi vođe “neće pobjeći od naše zajedničke odgovornosti za borbu protiv terorista gdje god se pojave.”

Condoleezza Rice otišla je korak dalje u emisiji “Meet the Press” na NBC-ju: “Ako se zbog ovog atentata uplašimo i oslabimo akciju, samo ćemo ići na ruku terorističkim grupama poput Al Qaede. Ovaj slučaj pokazuje kako je glupa politika ‘mi ne diramo vas, ne dirajte ni vi nas’. Svijet nikada ne smije prihvatiti tvrdnju da je bolje ne raditi ništa, jer tako samo dopuštamo da teroristi rastu i jačaju. Preostaje nam jedino da ih napadamo gdje god se pojave.” Na kraju intervjua, koji je obavljen još dok su u Španjolskoj trajali izbori, na voditeljevo pitanje ne plaši li se da će atentat utjecati na španjolske izbore, ona je odgovorila: “Vjerujem da se to neće dogoditi, da se španjolski birači neće preplašiti terorista. Španjolci znaju da imaju snažno i dobro vodstvo te će ga podržati.”

Španjolci su ipak dosadašnjoj vladi, zbog politike u Iraku i načina na koji je manipulirala podacima nakon atentata, iskazali nepovjerenje i izabrali novu. Ono što se dogodilo u Španjolskoj velika je pouka i za druge europske političare koji su podržali Bushovu politiku, jer je dokaz da Al Qaeda može izravno utjecati na njihovu političku sudbinu. To je posebno upozorenje britanskom premijeru Tonyju Blairu i talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju, ali i nekim drugima.