Objavljeno u Nacionalu br. 452, 2004-07-13

Autor: Berislav Jelinić

NOVO RAZDOBLJE U HRVATSKOM PRAVOSUĐU

Presuda Kutli uvod je u nove istrage protiv Grupa

Nekoć omiljeni tajkun HDZ-a Miroslav Kutle osuđen je prošlog tjedna nepravomoćno na šest i pol godina zatvora radi malverzacija u Tisku

Kutle je neposredno nakon izricanja kazne s grčem na licu otpraćen u zatvor, gdje će se najvjerojatnije zadržati i puno dulje od šest i pol godina postane li presuda sutkinje Koraljke Bumči pravomoćna.Kutle je neposredno nakon izricanja kazne s grčem na licu otpraćen u zatvor, gdje će se najvjerojatnije zadržati i puno dulje od šest i pol godina postane li presuda sutkinje Koraljke Bumči pravomoćna.Pošto je prošli petak nekoć omiljeni tajkun HDZ-a Miroslav Kutle nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora zbog malverzacija u Tisku, Ninoslav Pavić, Ivić Pašalić i Vinko Grubišić, njegovi tajni ortaci iz medijskog ganga Grupo, ali i brojni drugi Kutlini “poslovni partneri”, vjerojatno više ne mogu mirno spavati. Kutle je neposredno nakon izricanja kazne s grčem na licu otpraćen u zatvor, gdje će se najvjerojatnije zadržati i puno dulje od šest i pol godina postane li presuda sutkinje Koraljke Bumči pravomoćna.

Da sudski epilog za Kutlu neće biti nimalo ugodan, postalo mu je jasno čim je došao pred zgradu zagrebačkog suda. Iako su njegovi suradnici, vođeni optimističnim prognozama njegova odvjetnika Ante Nobila, već bili rezervirali restoran kako bi proslavili njegovo oslobađanje, Kutle je uoči izricanja presude naslutio da u petak neće večerati na slobodi. Ispred zgrade Suda bio je parkiran veći broj automobila i kombija pravosudne policije, policijska “marica” za odvoženje pritvorenika, kao i vozilo hitne pomoći.

Sutkinja Bumči u obrazloženju presude rekla je da su Miroslav Kutle, Božidar Marić, Petar Anić, Krunoslav Marčinko, Ivan Majić i Milena Šenator zajedno počinili više kaznenih djela, kojima su Tisak oštetili za 44 milijuna kuna. Novac su izvlačili putem kredita koje je Tisak plasirao različitim tvrtkama, koje nisu namjeravale taj novac i vratiti. Takav epilog neizvjesnog četverogodišnjeg suđenja simbolično je najavio početak novog doba hrvatskog pravosuđa. Zatvorska kazna Kutli i dijelu njegovih suradnika izrečena za mandata Sanaderove vlade prvi je konkretni znak početka obračuna s negativnim kriminalnim naslijeđem iz doba Tuđmanova HDZ-a 90-ih. Nastavi li pravosudni sustav raspetljavati Kutline malverzacije, Kutli bi se u zatvoru uskoro mogli pridružiti i brojni drugi njegovi “suradnici” i tajni ortaci.

Nacional je još u siječnju 2001. argumentirano objasnio da bi Državno odvjetništvo upravo povezivanjem afera Tisak i Grupo lako moglo dokazati postojanje zločinačke sprege između Kutle i njegovih tajnih medijskih ortaka Ninoslava Pavića, Vinka Grubišića i Ivića Pašalića. Niz tvrtki čiji sporni aranžmani s Tiskom još nisu sudski obrađeni tvore imovinu tvrtke Grupo, čiji su vlasnici Kutle, Pavić, Grubišić i Pašalić. Kako su upravo njihove tvrtke zahvaljujući Kutli iz Tiska nezakonito isisale milijunske iznose, postoje vrlo čvrste indicije da u aferi Grupo nije riječ samo o stvaranju medijskog monopola, nego je tajni ortakluk realiziran i kroz klasičnu pljačku po obrascu zbog kojeg je Kutle prošli tjedan kažnjen sa šest i pol godina zatvora.

Dobro informirani pravnički krugovi Nacionalu su potvrdili da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić priprema nove optužnice zbog Kutlina kriminala u Tisku. One će se baviti preostalim spornim ugovorima između Tiska i tvrtki koje je kreditirao. Takvih je ugovora ukupno 105, a sudski postupak koji je Kutli zasad donio šest i pol godina zatvora obradio ih je tek 29. Isprva je kaznena prijava bila jedinstvena, ali su dijelom zbog složenosti i opsežnosti postupka a dijelom zbog političkih kalkulacija i straha od medijske hobotnice Grupo, tužitelji postupak razdvojili i Kutlu zasad procesuirali za samo 29 spornih ugovora.

Pravnički krugovi bliski Tisku tvrde da Mladen Bajić priprema optužnicu koja će se baviti spornim ugovorima između Tiska i Slobodne Dalmacije, zbog čega bi se trebalo pričekati s najavljenim ustupanjem Slobodne Dalmacije Ninoslavu Paviću, Kutlinu partneru iz Grupa. Tisak je 1. siječnja 1998. preuzeo otplatu ukupno 41,95 milijuna kuna duga Slobodne Dalmacije prema Dubrovačkoj banci. Krajem siječnja iste godine Tisak je od Slobodne Dalmacije ? trgovina kupio udjele Slobodne Dalmacije za 34,84 milijuna maraka. Potom je 11. svibnja 1998. preuzeo otplatu 5.357.109 njemačkih maraka i 20,1 milijun kuna duga Slobodne Dalmacije prema Dalmatinskoj banci. Dan poslije Tisak je s dva odvojena ugovora – brojevi ugovora su 13/98 i 73/98 – podigao od Dalmatinske banke ukupno 31 milijun kuna za podmirenja duga Slobodne Dalmacije. Samo tim transakcijama Kutle je iz Tiska isisao ukupno 40,1 milijun maraka i 91 milijun kuna, što znatno premašuje iznos zbog kojeg je prošli tjedan dobio šest i pol godina zatvora.

Posebno će zanimljivo biti vidjeti hoće li nakon prošlotjednog pravosudnog epiloga dijela afere Tisak do suda napokon doći i predmet u kojem je odvjetnik Mladen Golojuh još 1999. u ime sindikata Tiska tužio Kutlu zbog malverzacija oko kupnje tvrtke Ukus, čime je sebi i svojim partnerima iz medijskog ganga Grupo iz Tiska izvukao 4,5 milijuna maraka. Ukus je u rujnu 1995. za 450 tisuća maraka kupila Međunarodna novinska korporacija, kojoj su vlasnici bili Ninoslav Pavić i Zdravko Jurak. Samo mjesec dana nakon toga MNK je Ukus za 950 tisuća maraka preprodao tvrtki Mreža, koju su također kontrolirali Pavić i ostali Kutlini ortaci iz Grupa. Mreža je pak u prosincu iste godine Ukus, anonimnu tvrtku koja je odavno u stečaju, ponovo preprodala Tisku za astronomskih 4,5 milijuna maraka. Tada su tajni medijski ortaci iz Grupa čekali da Kutle preuzme Tisak kako bi novi nadzorni odbor po njegovim direktivama odobrio tu transakciju.

Zasad nisu obrađeni ni ugovori kojima je Kutle 1995. kao vlasnik Tiska kreditirao lokalnu zagrebačku televiziju OTV, koju su nekoliko godina prije toga novcem isisanim iz drugih Kutlinih tvrtki tobože sami kupili Vinko Grubišić i njegovi prijatelji. Osim toga, Kutle je Tiskovim novcem kroz fiktivne kredite za koje se znalo da neće biti vraćeni financirao i TV Marjan, kao i tvrtku Mreža, ali i brojne druge. Sporni su i brojni ugovori Tiska s različitim bankama. Odvjetnici Tiska još su krajem 2000. poslali Državnom odvjetništvu potpun popis tih kredita i njihov status, kao i svoje viđenje kompleksnih kriminalnih aktivnosti koje su Tisak pod Kutlinim rukovodstvom dovele na rub bankrota. U dopisu koji su odvjetnici Tiska uputili Državnom odvjetništvu među ostalim stoji:

“Ima mnogo elemenata da se posumnja da su banke bile umiješane u nezakonita ponašanja. Optuženici ne bi mogli izvršiti kaznena djela koja im se stavljaju na teret bez pomoći banaka, osobito Glumina banke, Hrvatske poštanske banke, Splitske, Dalmatinske, Dubrovačke, Istarske i Privredne banke. Prema našim sumnjama, banke su na tri načina uz pomoć optuženika i Globus grupe (Kutlina Globus grupa u sebi je uključivala i vlasništvo nad Tiskom) prikrivale svoje stvarno stanje. Prvo ih je sanirala bivša državna vlast kroz odluke Vlade o sanaciji. Potom su banke vršile nezakonitu emisiju dionica kojima su zatvarale razna potraživanja. Nezakonitost emisije sastojala se u tome što iza nje nije slijedilo povećanje temeljnog kapitala uplatama nego fiktivnim pravnim poslovima. Napokon, banke su u sprezi s optuženicima zamjenjivale vjerovnike slabijeg boniteta vjerovnicima boljega uz pomoć optuženika, odnosno glavnog stožera Globus grupe, i tako prikrivale svoje nesigurne i izgubljene plasmane unutar Globus grupe… Tisak je opterećen potraživanjima vjerovnika (pretežno banaka), koja uopće ne postoje.”

Prošlotjedni privremeni epilog prvog dijela afere Tisak nije ugodan ni Kutlinu odvjetniku Anti Nobilu. On je uoči izricanja nepravomoćne zatvorske kazne svom klijentu tvrdio da neuspješno vođenje tvrtke nije kazneno djelo, da je Tisak u vrijeme kada je plasirao kredite drugim tvrtkama bio privatno poduzeće te da to nije nezakonito. Nobilo tvrdi da je zakon u to vrijeme od zloporaba štitio samo društvenu imovinu, što Tisak nije bio. “Tužiteljstvo u četiri godine nije identificiralo nijednu činjenicu koja bi ukazivala da je Kutle postupao u namjeri pribavljanja imovinske koristi, odnosno nevraćanja kredita”, rekao je Nobilo uoči izricanja zatvorskih kazni. Za stotine obitelji koje su ostale bez posla zbog Kutline samovolje i isisavanja novca iz desetaka tvrtki pod njegovom kontrolom takve su Nobilove tvrdnje vjerojatno uvredljive, baš kao i izjava da je već sama optužnica protiv Kutle protivna zakonu i zdravom razumu.

Nobilo je smetnuo s uma i da je Kutle na kriminalan način dospio u vlasništvo Tiska. Utoliko bi se već i Nobilove sugestije da bi trebalo provjeriti je li Tisak privatno ili društveno vlasništvo njegovu klijentu s trenutačnim prebivalištem u remetinečkom pritvoru mogle dodatno obiti o glavu. Prošlotjedna sudska odluka otvara i brojna pitanja. Sve dok ne bude dostupna pismena verzija odluke s obrazloženjem, neće biti jasno zašto su pojedini optuženici poput Mladena Strukana ili Jurja Hrvačića oslobođeni iako su imali važne uloge u Kutlinim malverzacijama. Nije jasno ni kako će se provesti odluka o oduzimanju 23 milijuna kuna koje je na račun Tiska nezakonito stekao Kutlin Globus Holding. Naime, ta je tvrtka u stečaju, a stečajni upravitelj tvrdi da usto nema nikakve imovine, iako to zapravo nije točno. Još se ne zna ni hoće li Državno odvjetništvo kazneno goniti zasad nedirnute odgovorne osobe u tvrtkama čiji su sporni ugovori s Tiskom obrađeni u ovom sudskom postupku, a pokazalo se da su profitirale izvlačenjem novca iz Tiska. Utoliko će se tek vidjeti je li Državno odvjetništvo nadraslo političke kalkulacije koje su neke kriminalce iz Kutlina okruženja dosad štitile od kaznenog progona.

Popis nekretnina “omaškom” neuvršten u procjenu privatizacijske vrijednosti može bitno poremetiti vlasničke odnose u Tisku. Da je prilikom privatizacije Tiska bilo znatnih “omaški” sugeriraju još neki dokumenti u posjedu Nacionala. Vlada raspolaže informacijom da 33 nekretnine Tiska na teritoriju Hrvatske i BiH nisu bile obuhvaćene procjenom prilikom pretvorbe Tiska. To je otkrio stečajni upravitelj Tiska, koji je trebao sastaviti sustavni pregled u kojem je trebalo navesti i usporediti predmete stečajne mase i obveza Tiska u stečaju. Njegovo otkriće Vladi otvara mogućnost da ponovo preuzme znatan dio udjela u Tisku i bitno promijeni trenutačne vlasničke odnose.

Stečajni upravitelj ustvrdio je da je uprava Tiska uoči privatizacije propustila uvrstiti sve nekretnine u procjenu vrijednosti tvrtke, jer je veliki broj tih nekretnina imao komplicirano pravno sljedništvo. U Hrvatskoj se nalazi 20 od tih nekretnina a u BiH 13, a vrijednost im se procjenjuje na 3,24 milijuna eura. Za njihovu vrijednost trebalo bi dokapitalizirati Tisak, odnosno izdati nove dionice. Kada bi Tisak dokapitalizirala država, što je uz suglasnost sadašnjih vlasnika moguća varijanta, udio Fonda za privatizaciju povećao bi se za osam posto, s 13,93 na 21,9 posto. Istodobno bi se smanjili i udjeli sadašnjih vlasnika: Adris grupa imala bi 23,47 umjesto 25,86 posto, EPH grupa 23,39 umjesto 25,79 posto, a Veltrade 23,36 umjesto 25,75 posto. Takvom bi dokapitalizacijom Tiska sadašnji većinski vlasnici, koji zajedno imaju većinsko pravo u odlučivanju od 77,39 posto te pojedinačno pravo da spriječe donošenje određenih odluka za koje treba više od 75 posto glasova, mogli izgubiti kontrolni paket. Takav bi scenarij povećanja državnog udjela u Tisku sadašnji vlasnici mogli pokušati onemogućiti na više načina. Međutim, postavi li se država odlučno, mogla bi i tom transakcijom uvjetovati EPH-ovo moguće preuzimanje Slobodne Dalmacije, ako tu transakciju ne zaustavi nova najavljena optužnica protiv Kutle i pomagača zbog isisavanja novca iz Tiska u korist Slobodne Dalmacije.

Miroslav Kutle prije dva tjedna ponovo je postao otac. Dunja Pešić, njegova druga supruga, rodila mu je sina Maksimilijana. Kutlina druga supruga, odvjetnica, rođakinja je Davorina Sobjeslavskog, koji je kao jedan od članova tzv. zagrebačke mafije osuđen na zatvorsku kaznu zbog preprodaje droge.
Kutle je prvi brak sa suprugom Ankicom raskinuo nedugo nakon što je pušten iz pritvora. Problema ima i u raspolaganju preostalom imovinom. Primjerice, vilu u Markuševcu stambene površine od oko 400 m2, s bazenom i teniskim igralištem, ne može prodati zbog neriješenih imovinskih odnosa.

Vezane vijesti

Potvrđena kazna Kutli

Potvrđena kazna Kutli

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je zahtjev hrvatskog Ministarstva pravosuđa za priznavanje i izvršenje kazne Miroslavu Kutli u trajanju od dvije… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika