Objavljeno u Nacionalu br. 469, 2004-11-09

Autor: Robert Bajruši

BUDUĆI PREDSJEDNICI NA TESTU

Pet kandidata u jurišu na Stipu Mesića

Nacional je predsjedničkim kandidatima postavio 10 pitanja, a iz njihovih se odgovora može zaključiti da su svi osim Đurđe Adlešić vrlo konzervativni

"Homoseksualci traže određena imovinska i nasljedna prava i mogućnost da bez problema u bolnicama na intenzivnoj njezi posjećuju svoje partnere, i to im treba omogućiti"."Homoseksualci traže određena imovinska i nasljedna prava i mogućnost da bez problema u bolnicama na intenzivnoj njezi posjećuju svoje partnere, i to im treba omogućiti".Dobije li Republika Hrvatska u siječnju novog predsjednika ili predsjednicu – Stjepana Mesića vjerojatno će naslijediti osoba znatno izraženih konzervativnih stajališta, protivnik istospolnih brakova i dekriminalizacije lakih droga, kao i upotrebe genetski modificiranih proizvoda. Kandidati za najvažniji politički položaj u državi u pravilu nisu ni za prodaju ovdašnjih nekretnina strancima, ne vole Međunarodni monetarni fond i nipošto ne bi pripadnike HV-a slali u Irak.

Tako u najkraćim crtama glase odgovori na deset pitanja koja je redakcija Nacionala postavila predsjedničkim izazivačima: Jadranki Kosor, Đurđi Adlešić, Slavenu Letici, Miroslavu Ćiri Blaževiću i Borisu Mikšiću. Namjera je bila vidjeti koja stajališta oni imaju o cijelom spektru tema, od odnosa prema marginalnim skupinama, homoseksualnosti, dostignućima u medicini oko kojih postoje prijepori do gospodarstva i pitanja vezanih za nacionalnu sigurnost. Ako su ispravni rezultati nedavno provedene ankete Večernjeg lista, prema kojima hrvatski građani žele predsjednika konzervativnih uvjerenja, nesklonog istospolnmim zajednicama i raznoraznim novotarijama, kandidati koji žele naslijediti Mesića u dobroj mjeri ispunjavaju njihova očekivanja. Koliko god se međusobno razlikuju u dosadašnjim karijerama i izvanpolitičkom djelovanju, poslovima kojima su se bavili, podrijetlom i dobi, zastupaju slična gledišta.

Jedina je iznimka je pitanje umjetne oplodnje kojoj se snažno protivi Katolička crkva. Premda su svi ispitanici deklarirani rimokatolici, u ovoj temi zastupaju liberalno stajalište i podržavaju umjetnu oplodnju. Slična su čak i objašnjenja koja redom pokazuju human odnos prema parovima koji prirodnim putem ne mogu imati djecu pa im je potrebna pomoć suvremene medicine. Crkvu je spomenuo samo Miroslav Blažević, priznajući da se u ovom pitanju protivi vatikanskim stajalištima, dok su ostali odgovore ograničili na podršku obiteljima bez djece. A sudeći po nesklonosti priznavanju istospolnih brakova, u čemu su svi složni, Hrvatska se neće pridružiti Nizozemskoj i državama u kojima su posljednjih godina doneseni zakoni u prilog homoseksualaca. Odmak je vidljiv samo kod Đurđe Adlešić koja podsjeća kako je sudjelovala na gay prideu, no i ona dodaje da homoseksualci ne traže pravo na brak nego priznavanje određenih imovinskih prava. Đurđa Adešić se od konkurenata razlikuje i po tome što jedina podupire dekriminalizaciju lakih droga.

Prva veća razlika među predsjedničkim kandidatima odnosi se na to koju će se skupinu građana truditi zastupati – dok su Letica i Mikšić odgovorili da ljude ne dijele po kategorijama, Blažević želi biti hrvatska verzija Robina Hooda i branitelj sirotinje, dok se Jadranka Kosor namjerava zalagati za invalide, roditelje bolesne djece, stare, nezaposlene, nestale, mlade, dakle, de facto sve koji nastanjuju ovu zemlju. Kandidatkinja HDZ-a smatra značajnim problemom visoku nezaposlenost među ženama, Mikšiću smeta njihova mala zastupljenost na rukovodećim funkcijama, Letici je žao usamljenih žena, dok Blažević odudara od svih i tvrdi kako su “rijetke zemlje u kojima žene imaju toliko prava kao u Hrvatskoj”.

Koliko god su svi protiv Mesića, postoji najmanje jedna tema u kojoj svi misle isto što i aktualni predsjednik. Ama baš nitko neće dopustiti slanje pripadnika Hrvatske vojske u Irak, a osim Jadranke Kosor koja je na ovo pitanje odgovorila kratkim “ne”, ostali jasno smatraju da je rat u Iraku bio pogreška američke administracije. Sada, kad je George W. Bush osigurao novi četverogodišnji mandat i mogu se očekivati novi pritisci za slanje HV-a u Irak, javnost ima pravo znati da ni jedan potencijalni zapovjednik oružanih snaga ne bi potpisao ovu odluku.

Predsjednički kandidati ne vole ni Međunarodni monetarni fond i žele da ekonomsku politiku vodi Vlada, a ne bankari iz Washingtona. U tome se ipak međusobno razlikuju jer Jadranka Kosor i Đurđa Adlešić ipak nisu toliko rezolutne, Mikšić se zalaže za veću odlučnost u pregovorima, Letica optužuje Sanaderovu vladu kao nesposobnu, a najoriginalniji je Blažević koji i bez MMF-a Hrvatsku vidi kao buduću Švicarsku. Iako će se ulaskom u EU dodatno liberalizirati prodaja nekretnina strancima, nitko od predsjedničkih kandidata nije blagonaklon prema takvim koncesijama, jedino Đurđa Adlešić ističe da postoje brojni primjeri kad su strani kupci pokazali brigu za posjede koje su kupili od Hrvata. Nesklad s europskom praksom pokazuje i unisono mišljenje da država treba, barem povremeno, sanirati poduzeća u stečaju, što je u Europskoj uniji stvar prošlosti.

Sve u svemu, čini se da su predsjednički kandidati doslovce shvatili ulogu predsjednika Republike kao čuvara nacionalnih interesa. S određenim izuzetkom Đurđe Adlešić, ostali se mogu svrstati među zagovornike tradicionalno-konzervativnih vrijednosti, spremne na borbu protiv običaja koji kvare društvo kao što su GMO, marihuana ili homoseksualnost. Državu koju namjeravaju voditi vide kao zaštitnika od stranog kapitala i spasitelja bankrotiranih poduzeća. Bit će zanimljivo vidjeti što o svemu tome misli Stipe Mesić, koji zasad izbjegava javne rasprave sa svojim političkim protivnicima.

PITANJA:
1. Podržavate li umjetnu oplodnju?
2. Za koju kategoriju hrvatskih građana smatrate da je najslabije zastupljena na javnoj i društvenoj sceni i spremni ste se založiti za njihova prava?
3. Što mislite o legalizaciji istospolnih brakova?
4. U kojim su pravima žene u Hrvatskoj najviše zakinute?
5. Treba li dopustiti ili zabraniti upotrebu GMO proizvoda?
6. Trebaju li pripadnici HV ići u Irak i druga krizna žarišta?
7. Podržavate li ili ne dekriminalizaciju lakih droga?
8. Treba li država sanirati velike tvrtke kojima prijeti propast?
9. Podržavate li prodaju nekretnina stranim državljanima?
10. Smatrate li da Hrvatska treba slijediti naputke MMF-a?

ĐURĐA ADLEŠIĆ, kandidat HSLS-a
1. Da, iako zadnju riječ o tome trebaju imati stručnjaci. Ovo nije religijsko pitanje nego treba imati na umu traume koje imaju parovi bez djece.
2. Srednji sloj i mladi ljudi.
3. Pojavljivala sam se na njihovim skupovima i znam da nikada nisu tražili legalizaciju brakova. Homoseksualci traže određena imovinska i nasljedna prava i mogućnost da bez problema u bolnicama na intenzivnoj njezi posjećuju svoje partnere, i to im treba omogućiti.
4. Najveći problem žena je diskriminacija na poslu, a tu su i nasilje u braku i seksualno uznemiravanje.
5. Ne.
6. Samo Sabor treba odlučivati o slanju HV-a izvan Hrvatske.
7. Podržavam dekriminalizaciju lakih droga jer ovako stradaju klinci željni eksperimentiranja, dok glavni krivci ostaju zaštićeni.
8. Tamo gdje se tvrtke mogu spasiti i sačuvati radna mjesta – da, ali zbog kratkotrajnog čuvanja radnih mjesta – ne.
9. Draže mi je da kupuju naši građani, ali protiv sam bilo kakvih zabrana. Ima slučajeva da su stranci kupili nekretnine i tako sačuvali stare dvorce i otoke.
10. MMF trebamo doživljavati kao svoge saveznika.

BORIS MIKŠIĆ, nezavisni kandidat
1. Ako je umjetna oplodnja u funkciji proširivanja obitelji i jedino je rješenje da obitelj napokon dobije dijete, a to su najsretniji obiteljski trenuci, podržavam umjetnu oplodnju iako se kosi s prirodnim zakonima.
2. Ne razlikujem kategorije hrvatskih građana prema zastupljenosti na javnoj sceni pa sam se, prema tome, spreman založiti za prava svih građana.
3. Istospolni brakovi su protuprirodni, a sve što je protuprirodno ne smije se legalizirati iako nisam protiv ničije osobne odluke.
4. U zastupljenosti u politici i na rukovodećim položajima u državnim institucijama kao i u ostalim strukturama
5. GMO proizvodi, kao što sam već naglasio, nisu u skladu s prirodnim zakonima, a nama u Hrvatskoj nije potrebno proizvoditi GMO proizvode jer imamo dovoljno resursa za proizvodnju zdravih i prirodnih proizvoda, ne samo za domaće tržište, već i za izvoz
6. Pripadnici OS RH ne smiju ići u akcije koje nisu pod okriljem UN-a čiji smo članovi, a primarni bi im fokus trebao biti očuvanje hrvatskog nacionalnog i teritorijalnog integriteta.
7. U moje vrijeme nismo znali što su to droge, bavili smo se sportom i glazbom pa bih taj način zabave preporučio i današnjoj mladeži
8. Ako se zalažemo za kapitalizam i tržišno gospodarstvo, onda riječ “sanacija” ne bismo trebali ni upotrebljavati . No u ovom prijelaznom razdoblju država bi još uvijek trebala povremeno intervenirati i pomoći tvrtkama koje imaju perspektivu i šansu da uloženi novac oplemene i ne bankrotiraju.
9. Prirodna nacionalna bogatstva ne smiju se prodavati (otoci, obala, šume), a kompanije od posebnog državnog interesa (HEP, INA…..) moraju ostati u hrvatskim rukama
10. Kao i u svim pitanjima, Hrvatska kao suverena i samostalna država treba slijediti vlastiti put i štititi interese svojih građana. Osnovni je preduvjet za razgovore s MMF-om odlučnost, u što sam se tijekom svoje poslovne karijere uvjerio jer sam osobno pregovarao s mnogim multinacionalnim kompanijama. Nikad nisam pokazivao slabost pa ni onda kad sam bio na samom početku. Pregovarači to cijene i respektiraju iako ponekad i nisu zadovoljni odgovorom.

Dr. SLAVEN LETICA, kandidat HSP-a
1. Najkraće: moj je stav da je čovjekova, roditeljska želja za djecom, posebice kod onih koji ne mogu imati djecu, toliko važna i toliko snažna da imaju pravo na korištenje postignuća suvremene medicine. Osobno se međutim protivim primjerice surogatnom majčinstvu.
2. Na ovo je pitanje moguće odgovoriti empirijski, a ne tek zdravorazumski. Na “javnoj i društvenoj sceni”, ako pod tim podrazumijevate, primjerice, medijsku vidljivost i političke položaje i moć, nema mladih i starih ljudi, sirotinje i nezaposlenih, pa ni obrazovanih i jako sposobnih ljudi.
3. Protiv sam legalizacije istospolnih zajednica, ali smatram da ljudima koji žive i umiru u takvim zajednicama treba zajamčiti neka građanska, prije svega imovinska i nasljedna prava.
4. Pažnja javnosti usmjerena je, kad su žene u pitanju, na tzv. postmodernu tematiku (spolno napastovanje, pop-seksizam, udio žena u političkim elitama i slično), a žene stradavaju u obitelji, teško dobivaju posao i kad ga dobiju, žive u uvjetima ranog i divljeg kapitalizma. Poseban su problem usamljene stare žene. Ta je usamljenost posljedica svojevrsnog biološkog paradoksa: žene u suvremenim društvima, pa i u Hrvatskoj, žive pet do deset godina duže od muškaraca, tako da posljednje dane starosti žive same.
5. Veliki sam protivnik GMO proizvoda i zalažem se za očuvanje Hrvatske kao GMO-free zemlje. S rijetkim iznimkama: mogu se i trebaju dopustiti genetska istraživanja. Dakako, ne i kloniranje.
6. Od prvog sam časa bio protiv vojnih intervencija u Afganistanu i Iraku. Pripadnici HV nemaju što tražiti u Iraku! Kad su “druga krizna žarišta” u pitanju, svaki pojedini slučaj treba posebno promatrati. Samo ako se radi o legitimnim poslanjima (misijama) UN-a postoji načelna mogućnost slanja pripadnika HV-a ili humanitarnih radnika, ali svaku konkretnu misiju mora odobriti Sabor.
7. Za mene je svaka “laka” ovisnost veliko zlo i nesreća. Međutim, posjedovanje male količine lakih droga za tzv. vlastite potrebe ne bi trebalo kažnjavati kao kazneno djelo rasparčavanja droge.
8. Načelni je odgovor NE, ali svaka odgovorna država mora imati “osjećaj” socijalne osjetljivosti te svaki pojedini slučaj treba odvojeno promatrati i vidjeti što su uzroci prijeteće propasti i može li se konkretna tvrtka “izliječiti” privatizacijom, boljim vođenjem i upravljanjem.
9. Političari starog i novog doba koji su rasprodali 95 posto banaka i sve važne infrastrukturne pa i vrjednije proizvodne sustave sada poručuju osiromašenom narodu da ne prodaju zemlju i obiteljske nekretnine strancima. To je krajnje političko licemjerje. Moja je poruka ova: ako možete preživjeti još koju godinu – dok izgrađeni autoputovi ne dovedu turiste blizu vašeg doma – nije pametno da prodajete nekretnine strancima. Zakonski treba zabraniti prodaju otoka (kao cjeline) i pomorskoga dobra te stvaranje i ograđivanje privatnih posjeda na način da građani ne mogu slobodno pristupiti plažama.
10. Naravno da ne treba, ali mora imati makro-ekonomski pametnu vladu, ali, nažalost, takvu vladu nema. Tzv. stand-by aranžmani stižu u zemlju onda kad ona sama nema viziju gospodarskog razvoja i kad živi, zadužujući se, iznad svojih mogućnosti. Hrvatska je takva zemlja: prezadužena, opljačkana, bez gospodarske i makro-ekonomske vizije i programa. MMF u Hrvatskoj radi ono što je njegovo poslanje: od prezadužene i rastrošne zemlje zahtijeva da smanji proračunski deficit,
javnu potrošnju, subvencije gubitašima, plaće državnih činovnika.

MIROSLAV BLAŽEVIĆ-ĆIRO, nezavisni kandidat
1. Podržavam umjetnu oplodnju zbog svih koji tako žele dijete, a ne mogu ga imati. Nauka se toliko razvila i pomogla im tako da i oni mogu imati djecu. Što se tiče mišljenja Crkve koja ne prihvaća umjetnu oplodnju ja bih, da sam demagog, mogao reći da sam protiv toga jer je i Crkva protiv toga.
2. U ovu sam kampanju ušao zbog naše sirotinje. Najmanje 20 posto hrvatskog puka pripada sirotinji. Najgori su slučajevi onih koji su do jučer nešto imali, a sada nemaju ništa. To su oni koji su vjerovali u Hrvatsku i pošteno radili da bi u 50. godini odjednom ostali bez posla, ostali na cesti.
3. Protiv sam toga. Ja razumijem homoseksualce, nisu krivi oni već njihov genetski kod. Neka žive zajedno, ali bez zvanične registracije. Nemojte ići dalje od zajedničkog života.
4. Rijetke su zemlje u kojima žene imaju tolika prava kao u Hrvatskoj. U našem se društvu čini strašan napor da žene budu zastupljene na svim područjima i slažem se sa svim reakcijama na zlostavljanja žena.
5. Kad bi uspjeli zaustaviti upotrebu GMO proizvoda Hrvati bi bili manje bolesni. To treba spriječiti koliko god je to moguće. Sreća je da u tehnologiji nismo otišli tako daleko da sami možemo proizvoditi GMO hranu.
6. Ne! Smatram da ne treba jer sam od prvog dana smatrao da je vojna intervencija u Iraku krupna pogreška. Danas cijeli svijet shvaća da je to bila krupna pogreška, a mi bismo sada kao trebali ući u tu pogrešku. Po tom pitanju slažem s predsjednikom Mesićem.
7. Po tom sam pitanju možda konzervativan jer znam koje sam napore činio da mi djeca ne dožive tu nesreću. Prema tome ja sam protiv svakog oblika drogiranja.
8. To je pitanje za eksperte koji bi morali točno odvagati bi li ta sanacija dala neophodnu vitalnost toj tvrtki ili je to utopija kao što se to dogodilo s Viktorom Lencom. Ne postoji univerzalan odgovor.
9. Treba se strogo držati reciprociteta jer Hrvati nisu građani drugog reda. Pa ne mogu nama Englezi uvesti vize tako da mi tamo ne možemo ni putovati, a kamoli kupovati nekretnine, dok oni, s druge strane, kupuju kuće na našoj obali kako se sjete.
10. Ja imam savršen uvid u Švicarsku i utvaram si da bi Hrvatska mogla biti Švicarska. Zašto oni nisu u EU, zašto oni nemaju posla s MMF-om? I znam kako Nijemci proklinju i Boga i vraga, kažu da su pokradeni na najperfidniji način. Jedna marka zamijenjena je jednim eurom pa sada jedna marka vrijedi pola marke. Smatram da nam dijaspora mora i može pomoći.

JADRANKA KOSOR, kandidat HDZ-a
1. Razumijem golemu želju ljudi koji ne mogu ostvariti roditeljstvo. Da.
2. To su nezaposleni, obitelji zatočenih i nestalih, invalidi, uspješni mladi ljudi, roditelji bolesne djece, stari i bolesni, žene. Za njihova prava ću se posebno boriti.
3. Protiv sam.
4. Budući da žene čine 59 posto nezaposlenih, najviše su zakinute u pravu na rad. Često su diskriminirane, ponižavane i omalovažavane.
5. Zabraniti.
6. Ne.
7. Nema lakih i teških droga, svaka droga je opasna za mlade ljude. Protiv sam dekriminalizacije.
8. Država treba pomoći uz ispunjavanje određenih kriterija.
9. Prodaju da, rasprodaju ne.
10. Hrvatska treba surađivati u sklopu priprema za ulazak u Europsku uniju.

Vezane vijesti

U Libiji razminiranje po hrvatskome modelu

U Libiji razminiranje po hrvatskome modelu

Libija je zainteresirana za primjenu hrvatskog modela borbe protiv mina te za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave razminiranjem, proizvodnjom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika