Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je prije desetak dana odluku kojom je odbačena tužba USKOK-a iz lipnja ove godine, prema kojoj je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, bio osumnjičen za primanje mita.Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je prije desetak dana odluku kojom je odbačena tužba USKOK-a iz lipnja ove godine, prema kojoj je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, bio osumnjičen za primanje mita. Nakon takvog sudskog raspleta kojim je otklonjena svaka sumnja u zakonitost njegova poslovanja, u intervjuu za Nacional Bago je najavio kako će izgledati skora privatizacija njegove kompanije, opisao tržišno funkcioniranje Končara u odnosima s globalno jakom konkurencijom, te najavio uspješan završetak projekta niskopodnih tramvaja i njihovo skoro pojavljivanje na zagrebačkim ulicama. Bago se također osvrnuo na odluku Vrhovnog suda i komentare Željka Žganjera, ravnatelja USKOK-a, u povodu takve odluke.

'Ulaskom u EU ne očekujemo dramatične promjene. Cilj nam je povećati izvoz do 70 posto' 'Od jedinstvenog Končara 1200 vlasnika ne može očekivati enormnu dobit, ali bi raspadom sustava neki imali velike koristi'NACIONAL: Nakon šest mjeseci, koliko je i je li uopće postupak USKOK-a nakon kojeg ste vi i Mate Granić završili u pritvoru, takozvani “Mirogojski slučaj”, utjecao na reputaciju i poslovanje Končara? – Mislim da “slučaj” nije utjecao ni na reputaciju ni na poslovanje Končara. Naime, nakon prvog šoka u petak i mog izlaska u ponedjeljak, od utorka se nastavilo normalno raditi.

NACIONAL: Često naglašavate ideju jedinstvenog Končara. Kome je u interesu rušenje takvog Končara i zbog čega? – Za dijelove tvrtke zainteresirane su strane kompanije i neki domaći poduzetnici, ali nitko za poduzeće u cjelini. U Hrvatskoj je postojao niz složenih poduzeća kao što je Končar – Jedinstvo, Prvomajska, Jugoturbina, i ona su jednostavno nestala. Njihov proizvodni program zamijenjen je uvozom. Zato smo došli u situaciju da od zemlje koja je intenzivno izvozila postanemo zemlja koja dva puta više uvozi. S druge strane, sva su ta poduzeća stvarana prije 50 i više godina na rubovima gradova, koji su se u međuvremenu proširili i jasno je da su njihova zemlja i lokacije postale praktično dijelom stambenih zona. Ukratko, od jedinstvenog i velikog poduzeća ne može se očekivati da će za svojih 1200 vlasnika ostvarivati neku enormnu dobit. S druge strane, kad bi došlo do raspada takvog sustava, neka poduzeća i pojedinci zasigurno bi ostvarili značajnu dobit.

NACIONAL: Dobro, to jest legitimno ako se radi legalnim sredstvima. – Poslovno poduzetništvo u Hrvatskoj se dijeli na poslovni svijet i polusvijet. Nažalost naš sustav, kodeksi i moralne vrijednosti u najvećoj mjeri ne razlikuju što je poslovni svijet a kada počinje polusvijet. Tada dolazi do situacije kakva se dogodila meni, da sam završio tri dana u zatvoru, a nakon šest mjeseci sve sudske instance, pa i Vrhovni sud, donijele su presudu kako nema osnove ni za kakvu sumnju na temelju koje bi se mogle pokrenuti bilo kakve istražne radnje. Dokaz da nam sustav vrijednosti nije u redu je i činjenica da ravnatelj Uskoka, kao dužnosnik Državnog odvjetništva, komentira odluke Vrhovnog suda tako da ih dovodi u pitanje, čime javno degradira pravosudni sustav u cjelini, a sebe pokušava postaviti u poziciju arbitra u pravosuđu. Najčudnije je da se to sve događa uz potpunu pasivnost Ministarstva pravosuđa. Bojim se da se time šalje negativna poruka svim poduzetnicima iz poslovnog svijeta, ne polusvijeta.

NACIONAL: Koliko je Končar spreman na tržišnu konkurenciju u EU s obzirom na najavljeni skori ulazak Hrvatske u Uniju? – Končar je već odavno na tržištu EU. Trećina našeg izvoza ide u Uniju, trećina u susjedne, a trećina u ostale zemlje. EU u cjelini ima izvanredne propise za plasman roba i opreme koju Končar proizvodi, međutim na razini zemalja u provedbi se donosi niz restriktivnih mjera koje nas sprječavaju u svakom pokušaju plasmana kompleksnijih objekata i postrojenja. S druge strane, svim zemljama koje ulaze u EU nameće se potpuna otvorenost, Hrvatska je već sad krajnje otvorena i strane kompanije bez ikakvih problema konkuriraju, dapače čak i bez ikakvih ozbiljnijih referenci dobivaju poslove, što je za nas u EU apsolutno zabranjeno. To ide toliko daleko da u Makedoniji Europska banka nameće kriterije natječaja za opremu po kojima ta oprema mora imati reference u Uniji, i to onoj staroj, prije pridruženja novih deset članica. Sami zaključite o čemu je tu riječ.

NACIONAL: Znači li to da će Končarovo poslovanje biti ograničeno samo na regiju? – Ne, ne očekujemo dramatične promjene ulaskom Hrvatske u EU. U početku ćemo polovicom biti na domaćem tržištu, polovicom u inozemstvu. Želimo pojačati inozemni udio, da dođemo do odnosa od 60 do 70 posto za izvoz a od 30 do 40 posto za domaće tržište. I dalje ćemo imati značajan dio u susjednim zemljama i EU, ali ne smijemo zaboraviti ni tržišta koja su nam zanimljiva, Bliski istok, Južnu Ameriku, Rusiju i njoj susjedne zemlje.

NACIONAL: Može li Končar uopće samostalno funkcionirati na tržištu EU ili će ga neminovno kupiti neka od globalnih kompanija kao što je primjerice Siemens? – Ne treba se previše bojati globalizacije. Ona se odvija u svim segmentima društva, pa tako i u gospodarstvu, i ima dobrih i loših strana. Dobra je strana da određeni proizvodi definitivno postaju univerzalni za cijeli svijet i time jeftiniji. Međutim, mi smo prepoznali svoju tržišnu “nišu”, to su proizvodi niske serije i unikatni. Ne postoje dvije jednake hidroelektrane. Ako razgovaramo o tramvajima ili lokomotivama koje proizvodimo, to su sve serije od 20 pa do maksimalno 100 komada. Sve nam to daje prostor djelovanja, želimo zadovoljiti želje kupaca, mali smo, fleksibilni. Velike kompanije, od po nekoliko stotina tisuća zaposlenih, unificiraju proizvode i kupci zbog velikih serija doslovce imaju mogućnost izabrati samo boju. Apsurdno je pokušavati konkurirati velikim kompanijama, ali uz njih možemo vrlo dobro živjeti, rasti i zarađivati.

NACIONAL: S obzirom na to da je 2004. na isteku, recite kakav je odnos poslovnih rezultata tekuće i prošle godine. – Očekujemo da 2004., što se dobiti tiče, bude nešto bolja. Ukupna će realizacija biti nešto manja, ali samo zato što su prošle godine napravljene trafostanice Ernestinovo i Žerjavinec, koje su pridonijele da ta godina bude iznimna. Sveukupno gledajući i ova godina bi trebala biti uspješna.

NACIONAL: Što Končar planira u 2005.? – Vrijednost naših dionica naglo je skočila u lipnju i srpnju nakon što je obznanjena prodaja desetak posto Končarovih dionica jedne banke privatnim poduzetnicima. Potpuno je legalno da novi vlasnici pokušavaju zaraditi dižući njihovu cijenu. Svaki porast vrijednosti njegovih dionica me veseli, ali smo mi u Končaru prije svega usmjereni na restrukturiranje i dugoročni razvoj čemu ćemo se i dalje maksimalno posvećivati u sljedeće dvije godine. Što se planova razvoja tiče, trebali bismo krajem prvog kvartala iduće godine izaći s prototipom niskopodnog tramvaja, a prve tramvaje na ulicama možemo očekivati sredinom godine. S druge strane, intenzivno razvijamo vjetroelektrane od 750 kW. Procjenjuje se da je takva snaga vjetroelektrane optimalna za naše geografske uvjete, no ako zatreba, ona se bez problema može povećati na 1,5 MW.

NACIONAL: Može li se uskoro očekivati Končarov tramvaj u Beču, ili Končarova dizala u recimo Rotterdamu? – Mislim da prije svega moramo ući u EU. Tada će situacija biti lakša. Ako rješenje niskopodnih tramvaja bude na predviđenoj razini, možemo postati konkurencija u Beču ili nekom drugom gradu. Pitanje je hoće li nas naše banke moći pratiti s atraktivnim kreditima koji se najčešće nude uz takvu veliku investicijsku opremu.

NACIONAL: Nedavno je potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang zabranio Investicijskom fondu mirovinskog zavoda prodaju dionica Končara koje taj fond ima u svom portfelju. Također je kazao kako je to učinio jer će vrijednost dionica rasti, te kako je to vezano za skoru privatizaciju Končara. Kakav je to poseban model privatizacije koji priprema Uprava Končara? – Dio Končarovih dionica koje Kapitalni fond posjeduje ponuđen je Fondu umirovljenika. Umirovljenici bi se trebali odrediti žele li te dionice ili ne, ali na temelju nekih neslužbenih informacija koje imamo oni će prihvatiti i Končarove dionice.

Svim dosadašnjim vladama RH nametao se “istočni grijeh” poduzetništva, što znači da država, pa tako i Hrvatska, ne zna biti poduzetnik. Sigurno da država u usporedbi s privatnicima nije tako efikasna, ali ako pogledamo Francusku, Španjolsku i neke druge zemlje EU, vidjet ćemo da može biti i te kako poduzetna. Vidljivo je da ova vlada namjerava biti poduzetnik u ovom slučaju i da ne namjerava razbiti sustav Končar kao što su razbijeni više-manje svi dosadašnji veliki sustavi.