Šef ECB-a Jean-Claude Trichet objavio je 6. svibnja da banka i dalje neće otkupljivati javne dugove država članica, no popustio je pod političkim pritiskomBonitetna agencija Moody’s smanjit će kreditni rejting Italiji. Ipak, više nego za vladu Silvija Berlusconija, pad kreditnog rejtinga još donedavno četvrte industrijske sile svijeta težak je udarac za europsku monetarnu uniju i Europsku centralnu banku, njenu središnju instituciju koja je protekle dvije godine bila glavni kreditor posrnulih europskih država, banaka i poduzeća. Porast cijene zaduživanja Italije negativno će utjecati na cijenu zaduživanja i niza drugih europskih država, osobito onih u lošijoj ekonomskoj situaciji. Ako se talijanske obveznice danas prodaju uz golem godišnji prinos od 5,6 posto, logično je da cijena zaduživanja Grčke ili Porutgala, koji su u lošijoj ekonomskoj situaciji, mora biti viša. Njemačka na obveznice plaća dvostruko manju kamatu od Italije, 2,6 posto.

Taj nerazmjer između bogatih i posrnulih država eurozone danas je veći nego ikad, stoga Grčka, Irska i Portugal još neko vrijeme neće samostalno plaćati svoje dugove. Kako pak golem dio tih dugova drži Europska centralna banka, sve više stručnjaka upozorava da bi njena stabilnost također mogla biti ugrožena. Budući da je euro valuta koju ne izdaje nacionalna vlada, nego upravo ECB, jasno je da o stabilnosti i vjerodostojnosti te institucije ovisi i povjerenje međunarodnih ulagača. Prva posljedica krize u ECBu bio bi pad vrijednosti eura. Scenarij devalvacije eura čelni ljudi te institucije odbijaju kao nemoguć, no uvidom u bilancu ECB-a može se zaključiti da je financijska situacija središnje europske monetarne institucije poprilično ozbiljna. Još 6. svibnja sa sve većim problemima u eurozoni suočio se šef ECB-a Jean-Claude Trichet i objavio da banka neće odustati od dugogodišnje politike da ne otkupljuje javne dugove država članica. No politički pritisak očito je bio prejak pa je četiri dana kasnije objavljeno da će se takva praksa ipak uvesti. ECB je zajedno s MMF-om predstavio paket pomoći eurozoni vrijedan 957 milijardi dolara.

ECB danas ima imovinu vrijednu 1,9 bilijuna eura, no bančin kapital i rezerve iznose oko 82 milijarde eura, dok se ostali dio imovine sastoji od raznih potraživanja. Zbog toga je banka već sad u teškom financijskom stanju. Ako vrijednost ECB-ove imovine, odnosno potraživanja koja ima, padne za dodatnih 4 posto, banka će i službeno postati nesolventna. Ipak, situacija je još alarmantija kad se prouči struktura imovine ECB-a. Oko 44 posto imovine ili 840 milijardi eura otpada na specifične vrste potraživanja kao što su “imovinske vrijednosnice” i “netrživi financijski instrumenti”. Sporne vrijednosnice uglavnom su goleme količine nenaplativih kredita koje je ECB prošle godine otkupio od europskih banaka ne bi li im pomogao stabilizirati financijsko tržište. Ipak, zasad je nejasno koliko od tog iznosa uopće biti naplativo, a što duže potraje kriza, jasno je da će se taj iznos smanjivati.

Ništa bolja situacija nije ni s “netrživim financijskim instrumentima”. Riječ je o specifičnim vrijednosnicama koje je ECB kupovao da pomogne posrnulim državama, a neke od njih, već je jasno, nikad neće biti plaćene. Primjer su portugalske državne obveznice izdane 1943. s rokom dospijeća 9999. godine, koje je banka iskoristila kao sredstvo isplate pomoći mi je državi. Jasno, te obveznice službeno se ne knjiže kao nenaplative, no realno su upravo to jer im je rok dospijeća za 8 tisuća godina. Još jedna vrsta vrijednosnica sumnjive kvalitete u posjedu ECB-a jesu tzv. obveznice za vlastitu upotrebu, koje irske banke izdaju same sebi, a onda ih koriste kao polog za uzimanje gotovinskih kredita od ECB-a. Za te obveznice jamči i irska vlada, no s obzirom na posljednje događaje ta garancija malo vrijedi. Svi ti dugovi očito su sve veće opterećenje za ECB, a svakim padom kreditnog rejtinga pojedine države eurozone pritisak se pojačava.

Ako veći dio, primjerice, grčkih dugova u kratkom razdoblju dođe na naplatu, ECB će biti suočen s nedostatkom novca. U slučaju bankrota neke članice eurozone aktivirati će stotine milijardi eura vrijedni instrument financijskog osiguranja “credit default swap”, financijski derivat kojim se ulagač osigurava od propasti vjerovnika, a druga financijska institucija u zamjenu za određenu naknadu preuzima otplatu duga. Samo američke banke dosad su preko CDS-ova osigurale 34 milijarde dolara grčkog javnog duga, 54 milijarde irskog i 41 milijardu portugalskog. U slučaju propasti neke od tih država potražnju kreditora ECB će zadovoljiti jedino tiskanjem novca. Opcije budućeg šefa ECB-a Talijana Maria Draghija jako su ograničene. Odluči li spriječiti propast Grčke, morat će otkupljivati njene dugove, a odluči li li ju prepustiti propasti, morat će omogućiti dovoljne količine novca da se dugovi pokriju. ECB-u treba svjež novac, a samo je jedna realna opcija za to: buka tiskarskih strojeva sve je glasnija.