Vlada se Smjernicama nije proslavilaInstitut za javne financije objavio je službeni osvrt na aktulne Vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike koje su prošlog tjedna donesene na sjednici Vlade.

U osvrtu koji potpisuje ravnateljica Instituta Katarina Ott otvoreno se kritiziraju same Smjernice. Ističe se kako se temelje na preoptimističnim pretpostavkama te nude neuvjerljive projekcije koje se ne mogu provjeriti jer ne sadrže podatke koje bi trebale.

"Smjernicama je teško povjerovati", piše Katarina Ott.

Navodi kako se, kao i prethodnih godina, očekuje da će ulazak u EU donijeti oporavak Hrvatskoj, no koristi od pristupanja Uniji mogle bi se osjetiti tek dugoročno. Kao najbolji primjer da za oporavak i rast nije dovoljan samo ulazak u EU, Katarina Ott navodi Grčku.

Smjernice bez konkretnih podataka

Kao glavni razlog zašto se u Smjernice ne može povjerovati navodi činjenicu da bi se one trebale izrađivati na temelju strategije Vladinih programa za trogodišnje razdoblje koje Vlada mora donijeti najkasnije do sredine svibnja.

"Pretraživanjem weba moguće je naći tek prijedlog Strategije Vladinih programa 2010-12, a ni u Smjernicama 2012-14, se ovogodišnje strategije Vladinih programa ne spominju. U više se navrata spominje Program gospodarskog oporavka, ali iako je od njegova donošenja prošlo već više od godinu dana, u Smjernicama se vješto izbjegava pozivati na njegove eventualne učinke", ističe Osvrt.

Činjenica da su Smjernice kraće nego prehodnih godina može se smatrati njihovom pozitivnom stranom, no ne i kad se otkrije da u Smjernicama nisu navedene precizne tabele sa konkretnim stavkama.

"Zbog toga nije moguće ustanoviti na koji će se način odvijati, primjerice, planirana smanjenja rashoda. Dodatno uznemiruje tekst na samom početku o potrebi „stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike uz istovremeno očuvanje socijalne pravednosti, zaštite najugroženijih slojeva stanovništva isto kao i aktivnog doprinosa povećanju konkurentnosti gospodarstva i ubrzanju njegova oporavka i rasta". Naime, sve tu navedeno, u prošlosti je redovito dovodilo upravo do porasta rashoda", upozorava Katarina Ott.

Dodaje kako Smjernice ne donose čak ni „prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine" što je izričito navedeno u čl. 25 Zakona o proračunu.

"To znači da bismo u Smjernicama morali moći pročitati koliko su pojedini korisnici - primjerice ministarstva, Vlada, Predsjednik, Ustavni sud, državne agencije, zavodi i komisije - potrošili 2010, a koliko će potrošiti u godinama 2011-14. No, toga nema.
Osim toga, naglasak je na udjelima prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u bruto društvenom proizvodu, a BDP u kojem se ti postoci promatraju je diskutabilan. Smjernice predviđaju rast BDP-a od 1,5% 2011, 2,5% 2012, 3,5% 2013. i 4% 2014. Za razliku od Vlade, Europska komisija predviđa 1,1% 2011. i 2% 2012, a MMF 1% 2011. i 1,8% 2012.4 Prema MMF-u BDP bi mogao postupno narasti i do 3%, ali tek 2015, jer će „nisko povjerenje ograničavati priliv kapitala, a zbog slabe konkurentnosti će biti nizak doprinos vanjskog sektora". No, i da ne postoje pesimističnija predviđanja MMF-a i Europske komisije, već i u samim Smjernicama naveden pad BDP-a od 0,8% u prvom tromjesečju 2011. ne opravdava iskazani optimizam", pojašnjava.

Treba provesti ozbiljne reforme

Ukratko, ukoliko se ne ostvari Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u.

Ravnateljica Instituta za javne financije naglašava kako je potrebno provesti ozbiljne reforme zbog sve očitijeg zaostajanja u gospodarskom rastu.

"U 2010. jedino je Hrvatska (osim Islanda) imala negativan rast, a i u 2011. i 2012. Europska komisija nam predviđa najniži rast među zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama EU", naglašava se u Osvrtu i dodaje "Zbog visokih troškova hrvatsko gospodarstvo je izuzetno nekonkurentno. To zapravo nema puno veze s globalnom krizom, nego je naše trajno stanje."

Ističe se kako su plaće u Hrvatskoj previsoke i s obzirom na produktivnost i u odnosu na dohodak po stanovniku. Tome treba dodati najniži porast izvoza i izuzetno visoke troškove poslovanja.

"I da se ne zanosimo turizmom - po porastu broja noćenja pretekla nas je Bugarska, a o Turskoj da se i ne govori", dodaje Katarina Ott.

Iako po udjelu javnog duga u BDP-u 2010. nismo bitno lošiji od prosjeka novih zemalja članica EU i drugih usporedivih zemalja, po javnom dugu u postotku izvoza (260%) stojimo daleko najlošije, a nisko nam je i pokriće javnog duga deviznim rezervama (tek oko 70%). Posebice zabrinjava negativna razlika u stvarnom i potencijalnom BDP-u koja se neprestano povećava od 1,8% 2009. na 4,2% 2010. te 4,7% BDP-a 2011. što najjednostavnije rečeno znači da smo sve manje efikasni, odnosno stvaramo sve manje i manje od onoga koliko bismo mogli.

Niska konurentnost nema veze s krizom

"Niska konkurentnost i posljedično zaostajanje rasta hrvatskog gospodarstva zaista opravdavaju dio zadnje rečenice Smjernica o nužnosti provođenja fiskalne konsolidacije „orijentirane prvenstveno na rashodnu stranu proračuna"", ističe Katarina Ott, ali i naglašava kako ne bi trebalo zanemariti ni prihode. "Nenaplaćeni porezi i doprinosi 2010. iznosili su oko 14 mlrd kuna, a upravo toliki je bio i deficit središnjeg državnog proračuna. Iako se sav taj iznos neće nikada naplatiti, upravo boljom naplatom poreza i doprinosa moglo bi se lakše ostvariti „očuvanje socijalne pravednosti i zaštita najugroženijih slojeva stanovništva" iz prve rečenice Smjernica", dodaje. No, nije sve negativno.

"Vladu valja pohvaliti. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012-14. koje je prema Zakonu o proračunu trebala donijeti sredinom lipnja, donijela je već krajem srpnja. Prošle godine donijela ih je u listopadu, a pretprošle u rujnu. Da je bilo suprotno, moglo bi se govoriti o pozitivnom trendu i nadati se idućim smjernicama na vrijeme, a ovako se to možda može pripisati skorašnjim parlamentarnim izborima. Smjernice naglašavaju, pa čak i više puta ponavljaju ono zaista bitno: neophodnost fiskalne konsolidacije, provođenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Programa gospodarskog oporavka i strukturnih reformi, te nemogućnost vraćanja na stari model rasta temeljen na zaduživanju", ističe u Osvrtu Katarina Ott.