'Zakon o ništetnosti ne štiti branitelje'

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas kako je spreman preuzeti inicijativu za sklapanje međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Srbije koji, kako zbog onemogućavanja daljnjih neosnovanih progona hrvatskih branitelja, tako i zbog nastavka suradnje na procesuiranju ratnih zločina, smatra kvalitetnijim i za hrvatske interese boljim rješenjem od "zakona o ništetnosti".

Ivo JosipovićHrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas kako je spreman preuzeti inicijativu za sklapanje međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Srbije koji, kako zbog onemogućavanja daljnjih neosnovanih progona hrvatskih branitelja, tako i zbog nastavka suradnje na procesuiranju ratnih zločina, smatra kvalitetnijim i za hrvatske interese boljim rješenjem od "zakona o ništetnosti".

"Spreman sam preuzeti tu inicijativu i pozivam (hrvatsku) vladu da u to idemo zajedno", izjavio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu", ocijenivši da "zakon o ništetnosti", koji je Sabor prošli petak izglasao na prijedlog vlade, šteti Hrvatskoj jer se njime ne onemogućavaju situacije da hrvatski branitelji budu neosnovano progonjeni i šikanirani. "Mi to ovim zakonom nismo učinili i on s te strane šteti", poručio je predsjednik.

Svoju najavu da će pred Ustavnim sudom tražiti ocjenu ustavnosti tog zakona obrazložio je, kako je rekao, nerealnošću zakonske zaštite hrvatskih branitelja od neosnovanih optužbi, kao i zbog toga što će eventualne buduće optužnice biti netransparentne i za Hrvatsku i za njezine optužene građane, jer će oni, a posebno branitelji, upozorio je, kada prijeđu državnu granicu biti izloženi opasnosti od uhićenja. U pitanje, istaknuo je Josipović, dolazi i dosadašnja dobra suradnja između hrvatskih i srbijanskih državnih tijela u kaznenim stvarima.

Što se formalno-pravnih aspekata tiče, dodao je, zakon nije izglasalo 77 zastupnika kolika je većina potrebna za donošenje organskih zakona, kakvim smatra i spomenuti, jer, kako je rekao, uvodi novosti u naš pravni sustav, poput nadležnosti ministra pravosuđa da odlučuje o usklađenosti određenih akata s hrvatskim pravnim poretkom.

"To se sve može učiniti samo na jedan način, da se sa susjednim zemljama, sa Srbijom, postigne sporazum, da se okrivljeni procesuiraju u zemlji prebivališta i da se dogovore mehanizmi razmjene dokaza", poručio je Josipović, ponovivši da namjena koja je predviđena zakonom, da zaštiti hrvatske branitelje, ne može biti ostvarena. "Taj zakon neće zaštiti naše branitelje", rekao je.

Josipović smatra da će nakon donošenja "zakona o ništetnosti" doći do zastoja u odnosima sa Srbijom, "jer su sasvim nerealna očekivanja da, kada mi nastupamo na ovakav način, Srbija neće odgovoriti", a ne treba, kazao je, zanemariti ni dodatni politički problem koji vidi u ocjenama u EU gdje se "pitaju znači li to (zakon) naše odustajanje od politike predanosti pravnoj državi".

Prošlotjedno skidanje zastupničkog imuniteta SDP-ovcu Željku Jovanoviću na temelju tužbe koju je HDZ podnio protiv njega zbog klevete Josipović smatra ozbiljnim presedanom, a kršenje Ustava bilo bi, kazao je, ako bi se skidanje imuniteta odnosilo na riječi izgovorene u sabornici, napominjući kako nije kažnjivo ono što je izgovoreno u parlamentu, ako se ne radi o pozivanju na genocid ili sličnom kršenju međunarodnog prava.

"Mislim da će sud u postupku, bude li ga, sasvim sigurno konstatirati da se imunitet nije ni mogao skinuti", rekao je. Istaknuo je kako se može polemizirati je li Jovanović u istupima bio žestok ili ne, ali da je u konkretnom slučaju bitna obrana parlamentarizma koja polazi od toga da zastupnik u vršenju svoje funkcije može potpuno slobodno i bez ograničenja govoriti, a da mu je sudac javnost.

"Izbori su uskoro i javnost će mu (Jovanoviću) presuditi, pozitivno ili negativno", naglasio je, ocijenivši kako je šteta što je parlamentarna većina "išla ovim putem", tim više što je na istoj sjednici imunitet zadržala svom zastupniku, za kojega se skidanje imuniteta također tražilo zbog klevete.

Josipović je naglasio kako političko mišljenje izrečeno u Saboru može biti kleveta, ali da ono nije kažnjivo zbog višeg interesa - očuvanje parlamentarne demokracije, a upitan je li riječ o ataku na slobodu govora i vraćanju verbalnog delikta, odgovorio je kako je na novom sazivu Sabora, bude li Jovanović opet izabran, da ponovno odlučuje u tom slučaju. "Vjerujem da će novi parlament, ma kako bio strukturiran, tu odluku promijeniti", kazao je.

Josipović je ponovio kako mu je 4. prosinca, kao datum parlamentarnih izbora koji je najavila vladajuća koalicija, prihvatljiv, te kao mogućnost najavio da odluku o raspisivanju izbora, nakon konzultacija s predstavnicima parlamentarnih stranaka i sukladno predsjedničkim ovlastima, donese već u petak, kada se očekuje da će Sabor donijeti odluku o raspuštanju.

Naglasio je kako svoje prijedloge da se predsjedniku države omogući da zakone koje smatra štetnima ili neustavnima vrati Saboru na raspravu i odlučivanje ne smatra jačanjem, već više profiliranjem predsjedničkih ovlasti, sve u cilju uspostave korektivnog mehanizma kakav, napomenuo je, postoji i dobro funkcionira u nekim europskim zemljama.

Upitan je li za besplatno školovanje, koje traže studenti i zbog tog zahtjeva prosvjeduju, predsjednik je odgovorio kako zagovara besplatno školovanje, odnosno da studenti i njihovi roditelji ne moraju plaćati trošak školarine, ali i naglasio kako takvo pravo treba primjenjivati selektivno, odnosno samo za studente koji redovno ispunjavaju svoje obveze.

Na pitanje kako vidi Hrvatsku u iduće četiri godine, predsjednik je odgovorio: "Bit će borbeno jer se treba izboriti za bolju ekonomiju i kvalitetu života. Trebat će biti strpljiv i imati snage izboriti se za napredak".

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

registracija
28/4/10

Zvonko, 24.10.11. 19:53

Ovih dana u Hrvatskoj obilježavaju se 20-e obljetnice velikih presudnih povijesnih događaja. Osmoga listopada 1991. godine Hrvatski sabor ali ne u povijesnoj zgradi Hrvatskoga sabora nego u podrumima INA-e u Šubićevoj ulici jednoglasno je donio odluku o proglašenju samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Dan prije toga 7. listopada u ranim popodnevnim satima raketirani su Banski dvori s vrlo precizno izvedenim planom ubojstva hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Samo slučajnošću Franjo Tuđman, Stipe Mesić i Ante Marković, tadašnji predsjednik Saveznoga izvršnog vijeća Jugoslavije, ostali su živi jer su mimo protokola i uobičajenog ritma predsjednika Tuđmana promijenili prostoriju. Od obavještajnih službi dobili smo pouzdane podatke da će sutradan, za kada je zakazana sjednica Hrvatskog sabora, biti raketiran i Sabor kako bi se spriječilo donošenje odluke o proglašenju samostalnosti Republike Hrvatske.

Zbog tih razloga Vlada demokratskog jedinstva na čijem je čelu bio dr. Franjo Gregurić, a u kojoj sam bio potpredsjednik, isto popodne preselila se u podrume Ine u Šubićevoj ulici i do dugo u noć je zasjedala jer je trebalo odgovoriti na agresiju, terorizam i pripremiti donošenje povijesne odluke Sabora na novoj lokaciji. Ta Vlada demokratskog jedinstva formirana je 3. kolovoza 1991. a činile su je sve parlamentarne stranke i bila je rezultat genijalnosti predsjednika Tuđmana koji je, iako je HDZ imao apsolutnu većinu u Hrvatskom saboru, smatrao nužnim radi općeg nacionalnog jedinstva formirati Vladu demokratskog jedinstva. Spomenut ću i povijesnu sjednicu Vlade demokratskog jedinstva 27. rujna 1991. na kojoj smo donijeli odluku svakako uz suglasnost predsjednika Tuđmana da bez obzira na sve pritiske 8. listopada donesemo odluku o proglašenju samostalnosti Hrvatske. Znali smo da postoje vrlo razrađeni planovi razaranja Zagreba, INA-e, Plive a ne samo raketiranja Banskih dvora i Sabora.

Sve više je Juda u medijima i politici

Srbija i Jugoslavenska narodna armija na žalost uz pomoć dijela međunarodne zajednice nastojali su terorom i vojnom silom zadržati Hrvatsku u Jugoslaviji. Jedan od načina zadržavanja silom Hrvatske u Jugoslaviji bilo je i uvođenje embarga na uvoz oružja. Uvođenjem embarga na uvoz oružjem pokušala se onemogućiti Hrvatska da se legalno i legitimno brani. JNA je bila naoružana do "zuba" te joj je davana prilika da nas vojno brzo pregazi. Strani diplomati govorili su Miloševiću i Kadijeviću: "To treba učiniti brzo, efikasno i po mogućnosti sa što manje krvi." Zato su nam uveli embargo na uvoz oružja kako bi nas uvjerili da nemamo šanse u obrani odnosno da moramo kapitulirati. U to vrijeme ministar vanjskih poslova Jugoslavije bio je Budimir Lončar koji se zajedno s Antom Markovićem za razliku od drugih hrvatskih kadrova nije odazvao pozivu predsjednika Tuđmana i Hrvatske vlade da napuste svoje dužnosti u Beogradu i da se uključe u državne, političke, i vojne strukture u obrani hrvatske države.

Budimir Lončar kao ministar vanjskih poslova Jugoslavije bitno je doprinio da se uvede embargo na uvoz oružja. Zato je Vlada na svojoj povijesnoj sjednici od 27. 9. 1991. donijela posebni zaključak o gospodinu Budimiru Lončaru, u kojem između ostalog kaže: "Vlada Republike Hrvatske ocjenjuje da savezni sekretar za vanjske poslove gospodin Budimir Lončar kontinuirano zastupa politiku podjednake odgovornosti za jugoslavensku krizu izjednačavajući agresore Republiku Srbiju i JNA i napadnutu Republiku Hrvatsku.

Takvi pristrani stavovi gospodina Lončara kulminirali su njegovim nastupom na sjednici Vijeća sigurnosti s porukama o jednakoj krivici i 'zajedničkoj nesreći hrvatskog i srpskog naroda instrumentaliziranih na tako žalostan način od strane uzajamno isključivih političkih opcija'. U skladu s izraženim ocjenama, Vlada Republike Hrvatske odriče pravo saveznom sekretaru vanjskih poslova gospodinu Budimiru Lončaru da djeluje i nastupa i u ime Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske ovom prilikom konstatira da je, za razliku od drugih ministara iz Hrvatske, gospodin Budimir Lončar propustio izraziti lojalnost Republici Hrvatskoj čime se stavio na stranu protivnika mirnog, demokratskog i pravednog rješenja jugoslavenske političke krize."

Dakle, u to vrijeme Budimir Lončar bio je bitan čimbenik politike koja je radila na spašavanju Jugoslavije odnosno koja je svim sredstvima nastojala onemogućiti proglašenje samostalnosti Hrvatske. Predsjednik Franjo Tuđman i Vlada demokratskog jedinstva i Hrvatski sabor donijeli su bez obzira na te pritiske i opasnosti povijesnu odluku o samostalnosti Hrvatske. Donijeli su i odluke da se po svaku cijenu naoružamo. Do kraja godine Hrvatska se naoružala, stvorila moćnu vojsku, oduprla se agresiji. Bili su to dani ponosa i slave u kojima je stvorena i obranjena samostalna i suverena hrvatska država.

Na žalost, danas dvadeset godina kasnije krivotvorinama i lažima pokušava se promijeniti istina o stvaranju i obrani Hrvatske. Hrvatska se od žrtve agresije pokušava lažima pretvoriti u agresora. U hrvatskoj politici na mnoga ključna mjesta kao i u medijima, kulturi i društvu bitne pozicije su zauzeli ljudi koji su tada bili na suprotnim pozicijama od dr. Tuđmana i Vlade demokratskog jedinstva i svih onih koji su stvarali hrvatsku državu. Naveo sam primjer Budimira Lončara ne samo zbog njegove uloge u prošlosti, nego zbog njegove uloge u sadašnjosti. On je bio u dva mandata, dakle deset godina ključni savjetnik predsjednika Mesića a sada je predsjednik Savjeta za vanjsku politiku predsjednika Josipovića. Mnogo je takvih ljudi koji su bili protiv samostalne i suverene Hrvatske a danas vladaju Hrvatskom na ovaj ili onaj način. Suprotno tome zaslužni ljudi za stvaranje hrvatske države danas su u zapećku, nema ih nigdje. I u medijima ključnu ulogu drže ljudi koji sustavno obezvrjeđuju ono veliko što je prije dvadeset godina stvoreno. Hrvatskim generalima se sudi u Haagu ili u Hrvatskoj ili u Bosni i Hercegovini. Iako je već jedanaest godina mrtav i dalje se vodi pravi medijski linč krivotvorinama i lažima protiv dr. Franje Tuđmana. Zato je važno ne izgubiti povijesno pamćenje. Zato je važno govoriti istinu i suprotstaviti se lažima i krivotvorinama.

Nova agresija Srbije

Hrvatska ide prema još jednoj velikoj obljetnici obilježavanja dvadesete godišnjice herojstva Vukovara bez kojega ne bi bilo suverene i samostalne hrvatske države. Međutim, upravo u tim danima slave i ponosa izloženi smo novim krivotvorinama na koje se mora oštro odgovoriti. Iz Srbije su došle optužnice protiv branitelja Vukovaraca, njih četrdesetak, koje su podigli vojni sudovi prije dvadeset godina a na temelju iznuđenih iskaza i priznanja u srbijanskim koncentracijskim logorima. Te optužnice ni manje ni više optužuju Vukovarce za genocid nad Srbima. Dakle, sadašnja Srbija na čelu s Borisom Tadićem vodi podmuklu dvostruku politiku. Javno govori o potrebi pomirbe, dobrih i prijateljskih odnosa a s druge strane sustavno radi na lažnim optužbama protiv Hrvatske. Slanje ovih optužnica dokazuje i pokazuje da sadašnja navodno demokratska Srbija prihvaća tadašnju velikosrpsku agresivnu politiku na Hrvatsku i sustavno provodi novu agresiju.

Hrvatska je ponovno razjedinjena na to kako odgovoriti na velikosrpsku agresiju. Predsjednik Josipović i dalje prijateljuje s Tadićem i ne vidi ili ne želi vidjeti da se radi o nastavku agresije na Hrvatsku te pokušava ove optužnice svesti na pravno proceduralni problem. Hrvatska vlada usprkos prijetnjama dijela međunarodne politike da će dovesti u pitanje ulazak u Europsku uniju adekvatno i oštro politički odgovara donošenjem saborske Rezolucije o odnosima sa Srbijom i Zakona o nepriznavanju optužbi vojnih sudova. Ti odgovori Vlade politički su dobri ali nisu dovoljni.

Nužno je i nizom drugih mjera, ne samo u Hrvatskoj, nego i u međunarodnoj javnosti do kraja razobličiti novu agresiju Srbije na Hrvatsku. Hrvatska treba zatražiti da se u Vijeću sigurnosti otvori rasprava o ponašanju Srbije. S obzirom da je Srbija preuzimajući optužnice vojnih sudova agresora priznala da nastavlja tu agresorsku politiku s punim pravom Hrvatska treba tražiti reparaciju Srbije za ratne štete.

Hrvatska javnost traži još oštrije odgovore od odgovora Vlade. Njih je sjajno izrazio biskup Vlado Košić u propovijedi pred okupljenim predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova na Dan policije rekavši da Hrvatska još nije završila svoju borbu za svoju slobodu te je predložio: "Naša bi zemlja trebala hitno prekinuti sve diplomatske odnose s vladom te zemlje, dok ona ne prizna istinu! Kako je moguće da Vukovar koji je simbol našeg otpora nepravdi i genocidu nad Hrvatima, službene institucije na drugoj strani proglašavaju mjestom genocida koji su tu tobože počinili Hrvati? Zar nije neobično da se i dvadeset godina poslije tog strašnog zla koje se sručilo na našu domovinu Hrvatsku i susjednu Bosnu i Hercegovinu, još uvijek izokreće istina i – pokreću optužnice protiv 40 branitelja našeg herojskog grada Vukovara, zamislite: za genocid nad srpskim narodom!

Ako se to može događati u institucijama te susjedne zemlje, čije je tadašnje državno vodstvo započelo oružanu agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, zar to ne znači da ta država još ni danas ne odustaje od tih istih ciljeva, samo drugim sredstvima? Zar je moguće da se ta – ja sam ju tada nazvao – pravna agresija na našu domovinu nastavlja? Ako je tako, tada moramo znati s kim imamo posla, tada ne možemo s takvima graditi dobrosusjedske odnose – jer to bi značilo prihvaćati laž kao istinu, omogućiti nepravdi da i dalje vlada."

Iako je biskup Košić ne samo izrazio većinsko mišljenje i osjećaj hrvatskoga naroda nego i predložio politički opravdano radikalno rješenje ono zbog silnih pritisaka na Hrvatsku ali i odnosa političkih snaga u Hrvatskoj nema šansu da se provedu. Međutim, njegova izjava i prijedlog ipak imaju veliko značenje jer u uvjetima kada se manje radikalni prijedlozi Vlade osporavaju znači presudnu podršku Vladi. Hrvatska ne smije ni pod koju cijenu monstruozne optužnice koje Vukovarce žrtve velikosrpskog genocida pokušavaju optužiti za genocid nad Srbima prihvatiti kao pravno proceduralno pitanje.
ZT

registracija
14/11/07

laufer, 24.10.11. 20:20

Zvonko, to i jest pravno proceduralno pitanje.
I samo na taj način se može riješiti.
Sve ovo tvoje lupetanje + biskupa Košića vode zatvaranju optuženih ljudi u granice Hrvatske. Možemo mi donositi zakone, rezolucije, možemo "prekinuti odnose" (?), ali to ništa i nikome ne znači van granica Hrvatske.
Srbija je država kao i Hrvatska i njene potjernice vrijede kao i Hrvatske.
Koliko vidim sami ljudi sa optužnica žele to riješiti kroz proceduru, ali ti i takvi zbog politikantskih razloga to onemogućuju.

Zahvaljujući dosadašnjem sporazumu sa Srbijom, na osnovu hrvatskih optužnica, u Beogradu su osuđeni neposredni izvršitelji zločina na Ovčari, u tijeku je suđenje za zločin u Lovasu itd.
Završena je optužnica protiv generala Vasiljevića i na osnovu istog sporazuma treba biti proslijeđena Srbiji.

Bez sporazuma sa Srbijom, svima njima bi mogli staviti soli na rep.

Naravno, briga tebe za to, važno je lupetati i "brinuti" se za branitelje, a u stvarnosti im zabiti nož u leđa.

registracija
24/7/11

mrvek, 24.10.11. 21:35

Zvončica ne seri ionako nitko ne čita te tvoje crnotorbarske gluposti.

registracija
7/9/07

Vinogradar, 24.10.11. 21:55

Ovaj Zvonko
punim imenom Nino Raspudić
ercegovac rođen 1975.godine u Mostaru,
koji je diplomirao u Italiji filozofiju i talijanski jezik i književnost
I KOJI NIJE POVJESNIČAR
I NEMA POJMA O POVIJESTI HRVATSKE
ALI KAO
USTAŠKI POTOMAK
OBJAŠNJAVA NAM ZBIVANJA IZ 1991. GODINE
kada je imao svega 16 godina.
Taj pokvarenjak,
umišljeni intelektualac
koji je za našeg Predsjednika gospodina Josipovića,
na ovom forumu napisao tešku uvredu da je
"MUČKO JUGO - ĐUBRE",
trebao bi pod hitno dobiti nogom v rit i voznu kartu za njegovu domaju BiH.
Ali, on i dalje sere, sere, sere nacističke gluposti po forumima.