Superjunak s hendikepomMatt Murdock vrstan je odvjetnik čiji klijenti dolaze iz newyorškog Hell’s Kitchena, četvrti što je omeđuju 34. i 59. ulica te 5. avenija i rijeka Hudson: tamo je pedesetih i šezdesetih godina svakodnevnica bila iznimno nesigurna, a broj pljački, razbojstava, silovanja i ubojstava među najvećima na Manhattanu. Koliko god sjajan pravnik, Murdock ne može uvijek pomoći ljudima koje brani: tako je i sa ženom koju je brutalno prebio i silovao ozloglašeni kriminalac iz Hell’s Kitchena. Iako je očito da je počinio zločin, hulja je oslobođena zahvaljujući spretnoj obrani i potkupljivom sucu, a žrtva je ostala ponižena.

Daredevil je mnogo mračniji film od Spidermana: on je superjunak s hendikepom i u filmu je osobito naglašena njegova osobna dramaMatt Murdock, međutim, ima lijek za sve nesavršenosti pravnog sustava. Čim se smrklo, on odjene crvenu masku s rožićima na glavi i lasteks kostim iste boje te se počne verati po krovovima i skakati s nebodera vještinom na kojoj bi mu pozavidio i Spider-Man, sve dok u opskurnom biljar-baru ne pronađe tipa koji je danas u sudnici likovao zbog oslobađajuće presude. Unatoč tome što mu brojni prijatelji priskoče u pomoć, krivac je kažnjen – i to okrutno. S Murdockom, naime, nema šale, jer on je Daredevil, onaj koji izaziva i samoga Vraga, zaštitnik obespravljenih u Hell’s Kitchenu. Ništa posebno – komentirat će oni koji poznaju dogodovštine Supermana, Batmana i Spider-Mana – još jedan junak s nadljudskim moćima! Ipak, kod Daredevila nešto je ipak posebno: on je, naime, slijep!

Novi hollywoodski blockbuster “Daredevil” još je jedna potvrda da je najprestižniju tvornicu celuloidnih snova na svijetu zahvatila groznica ekranizacije stripova sa superjunacima, i to pogotovo onih u izdanju Marvel Comicsa. Dok su u prošlom stoljeću na filmu najbolje kotirali Superman i Batman, kreacije konkurentskog DC Comicsa, “Marvel” je prvi put počeo uživati naklonost Hollywooda tek 1998., kad je ekraniziran kultni strip “Blade”, priča o superjunaku zaraženom vampirskim virusom (prošle godine snimljen je i nastavak, opet s Wesleyjam Snipesom u glavnoj ulozi). Početak novog milenija označio je definitivnu “Marvelovu” dominaciju: najprije je film “X-Men” u produkciji “Foxa” osvojio svjetska kina i s bruto zaradom od 294 milijuna dolara dobio pravo za puno raskošnije producirani nastavak, koji se od 1. svibnja počinje prikazivati od Amerike do Slovenije. Još je bolji posao napravio “Sony” sa “Spider-Manom” koji je prošle godine zasjeo na 8. mjesto najkomercijalnijih filmova svih vremena (806 milijuna dolara) i najavio nastavke za 2004. i 2006. godinu. Krajem lipnja očekuje se premijera “Hulka” u režiji Anga Leeja (“Tigar i Zmaj”) s Ericom Banom, australskim glumcem hrvatskog podrijetla u glavnoj ulozi, a među skorim ekranizacijama “Marvelovih” stripova spominju se “Fantastic Four”, “Silver Surfer”, “Ghost Rider”, “Iron Man” i mnogi drugi.

Strip “Daredevil” pomalo je neobičan izbor za ekranizaciju, ponajprije zbog svoje zahtjevnosti. Nastao je 1964., kao kreacija Billa Everetta i legendarnog Stana Leeja: iako se po mnogo čemu uklapao u koncepciju “superjunaka s hendikepom” koji je njegovao “Marvel”, ti su nedostaci u ovom slučaju dotjerani do krajnosti. Matt Murdock oslijepio je još kao dječak kad se na njega izlila cisterna s toksičnim otpadom, no izgubljeni vid nadoknađen mu je pojačanjem drugih osjetila: Matt je u stanju čuti svaki zvuk, pa čak i otkucaje srca prolaznika. Iz zvučne kulise on stvara vizualne odrednice, pa je u stanju istodobno se boriti s pet-šest protivnika, jer čuje, odnosno vidi svaki njihov pokret. To je, međutim, tek djelić njegovih problema. Otkako mu je ubijen otac, Matt je posvetio život borbi protiv zločina, pa je zato i postao odvjetnik, no njegov tajni identitet Daredevila, kojim kažnjava zlikovce koji izmaknu pravdi, opterećuje ga grižnjom savjesti. Ubojstvo je ipak grijeh i Matt/Daredevil neprestano zbog toga ima noćne more. Tu je dramsku liniju osamdesetih godina osobito naglasio scenarist Frank Miller, stvarajući realistične ambijente i tjeskoban ugođaj te nove ključne likove poput Elektre, Daredevilove ljubavi, ali i protivnice. U tom je razdoblju “Daredevil” postao pravi bestseler, ali njegovi poklonici nikad nisu bili klinci, nego znatno zrelija publika.

Priča o nastanku filma “Daredevil” najbolja je potvrda da Hollywood katkad može biti itekako demokratična sredina. Mark Steven Johnson, veliki poklonik stripa “Daredevil”, napisao je scenarij za njegovu ekranizaciju i ponudio ga kompaniji “Sony”, ali je tijekom pregovora naglasio da želi i režirati film. U filmografiji za to baš nije imao aduta, samo scenarije za popularnu komediju “Dva stara pajdaša” i njezin nastavak, a kao redatelj potpisao je samo ne baš komercijalnu “americanu” “Simon Birch”: režije projekata kao što je “Daredevil” obično se daju samo filmašima koji su iskusili rad na visokobudžetnim filmovima, makar i kao pomoćnici redatelja. Ipak, u obrazlaganju koncepcije filma Johnson je bio iznimno uvjerljiv, pa su ga u “Sonyju” prihvatili i kao redatelja.

“Sony” je upravo tada počeo pripremati skupog “Spider-Mana” i procijenio da će mu dva filma o superjunacima ipak pretjerano opteretiti produkcijsku listu te prepustio “Daredevila” drugim kompanijama. Najbrži je bio “Fox”, koji je tada već bio završio pripreme na filmu “X-Men”: za razliku od drugih hollywoodskih “majora”, koji su takvu vrstu projekata snimali s velikim budžetima (“Spider-Man” je s reklamom stajao 140 milijuna dolara), “Fox” je “X-Men” završio samo za 70 milijuna, a za “Daredevila” je predvidio “skromnih” 50 milijuna, koliko, na primjer, ne stoji ni neka romantična komedija s Julijom Roberts ili Sandrom Bullock, snimljena u urbanim ambijentima i bez specijalnih efekata. Johnson je ostao figurirati kao redatelj, a uloga Daredevila licitirala se među Edom Nortonom, Mattom Damonom, Markom Wahlbergom i Guyem Pearceom, sve dok je nije izborio Ben Affleck. Johnson se isprva nije ni usudio nadati takvom ishodu, jer je Afflecka smatrao nedostižnim, međutim, glumčev prijatelj, redatelj Kevin Smith, strastveni je ljubitelj stripova (Affleck je igrao strip crtača u njegovu filmu “Loveći Amy”), a pogotovo “Daredevila”: napisao je scenarije za osam njegovih povezanih epizoda, izdanih u zbirci “Daredevil Visionaries”, s posebnim Affleckovim predgovorom.

Budući da je Affleck posjedovao dostatan zvjezdani potencijal, ostatak glumačke ekipe nije smio biti skup. Ulogu Elektre dobila je Jennifer Garner, protagonistica nove akcijske serije “Alias”, za koju je nagrađena Zlatnim globusom (glumi i epizodu u novom hitu Stevena Spielberga “Uhvati me ako možeš”), a glavnog negativca Kingpina glumi crni div Michael Duncan Clarke (“Zelena milja”): u stripu taj lik je bijelac, no takvoga glumca nije se uspjelo pronaći (jedan od producenata je komentirao: “Da je Danny DeVito gorostas, odmah bismo ga angažirali”). Kad je potpisao ugovor za ulogu Bullseyea, irski glumac Colin Farrell bio je tek glumačka nada, no otad je nastupio u “Hartovu ratu”, “Specijalnom izvještaju” i “Svježoj krvi” te postao jedna od najuspješnijih hollywoodskih akvizicija.

Na završnu glazuru “Daredevila” najviše je utjecaja imao golem uspjeh “Spider-Mana”: svjesni da će se njihov film doimati bijedno pokraj “Sonyjeva” blockbustera, u “Foxu” su odlučili uložiti u njega još dvadesetak milijuna dolara, doraditi specijalne efekte i dosnimiti još nekoliko spektakularnih akcijskih koreografija s Cheungom Yan Yuenom (“Charliejevi anđeli”). Da nije bilo tog poteza, “Daredevil” bi zasigurno podbacio u kinima.

Ni s budžetnim pojačanjima prostor u kinima nije bilo lako naći. Takva se vrsta filmova u Americi najčešće počinje prikazivati tijekom ljeta, međutim, “X-Men 2”, također “Foxov” proizvod (u koji je, uzgred, uloženo 100 milijuna dolara), zauzeo je svibanj, kao i dugo iščekivani nastavak “Matrixa”, idući mjesec pripada “Universalovu” “Hulku”, a početkom srpnja je premijera “Terminatora 3”. U “Foxu” su jednostavno odlučili potražiti termin izvan jakih kinosezona. Već su prošle godine “Kralj škorpiona” i “Spider-Man”, želeći se što više odmaknuti od novog nastavka serijala “Ratovi zvijezda”, pomakli početak ljetne sezone na sredinu travnja odnosno početak svibnja, no sada se više neće znati kada je ”špica” a kada zatišje kinobiznisa: “Daredevil” se, naime, nakon kratkog koketiranja sa siječanjskim terminima, počeo prikazivati uoči Valentinova i postigao odličan rezultat: da nije snježne oluje koja je pogodila istočnu američku obalu, utržak bi nakon četiri dana prikazivanja iznosio više od 50 milijuna dolara, no ovako je zarada bila 45 milijuna: bolji rezultat u povijesti Hollywooda dosad je postigao samo “Hannibal” (58 milijuna dolara).

Znači li to da je “Fox” dobio novu franšizu? To će se znati tek po završetku međunarodne distribucije, koja bi morala premašiti iznos od 200 milijuna dolara bruto, da bi se opravdao rad na eventualnim nastavcima. U odnosu na “Spider-Mana”, “Daredevil” je puno mračniji film, čiji su očiti uzor prva dva “Batmana” u režiji Tima Burtona. Prvi kadrovi odigravaju se na krovu crkve na kojem čuči protagonist, maskiran u crvenu odoru i zgrčen oko križa: kad se on, očito teško ranjen, sruši na pod kapele, počinje priča koja se odigrava u flash-backu, od dječačkih dana Matta Murdocka i tragičnog događaja s toksičnim otpadom do razdoblja njegove odvjetničke karijere i prerušavanja u Daredevila. Scene u kojima on “vidi sluhom” efektno su riješene plavičastim monokromnim prizorima što podsjećaju na rendgenske snimke: ti stilizirani kadrovi stalno su ispresijecani prizorima koji se odigravaju u stvarnosti, međutim, skokovita montaža ne iritira pretjerano gledatelja. Murdockove grižnje savjesti zbog Daredevilovih noćnih pothvata rezultiraju čestim ispovijedima (svećeniku se ne sviđa Daredevilovo ruho – asocira ga na Vraga), a religiozni podtekst uočljiv je i u izboru lokacija: spektakularni obračun s Bullseyeom odigrava se na golemim crkvenim orguljama, gdje dvojica protivnika hvataju što god im dođe pod ruku, pa i cijevi koje glazbalu osiguravaju tonalitet.

Dok Supermana štiti njegovo kriptonsko podrijetlo, a Spider-Man se sam liječi zahvaljujući paukovu udjelu u svojoj konstituciji, Daredevil nije te sreće: on je samo običan čovjek, natprosječno istreniran, a tijelo prepuno ožiljaka svjedoči o njegovim dosadašnjim borbama. Tjeskoban dramski ton podvlači i činjenica da protagonist mora spavati u nekoj vrsti željeznog sarkofaga napunjenog vodom, jer se jedino tako može pronaći mir od izvanjskih šumova.

Američka premijera uoči Valentinova bila je suvisao potez i zbog toga što je ljubavna priča Daredevila i Elektre središnji dio zapleta: mišićava Jennifer Garner dopadljivo je utjelovila glavni ženski lik, koji bi joj mogao postati zaštitni znak u karijeri, jer u “Foxu” planiraju – neovisno o konačnom uspjehu “Daredevila” – i poseban filmski serijal s Elektrom kao junakinjom. Od nekoliko borilačkih scena u kojima glumica nastupa, najefektnija je ona koja je i najjednostavnija: tek što je upoznala Matta Murdocka – za kojeg još ne zna da je Daredevil – ona odmjerava s njim snagu na obližnjem školskom dvorištu, pred gomilom znatiželjnih klinaca. Izvođenje i blokiranje udaraca tako je vješto sprovedeno kao da je riječ o vrhunskom hongkonškom kung fu filmu.

Ben Affleck solidan je u naslovnoj ulozi, šarmantan dok udvara Garnerici, uvjerljivo traumatiziran dok se nosi s posljedicama Daredevilovih pothvata. Ipak, najviše glumačke ocjene zavrjeđuje Colin Farrell za ulogu Bullseyea: izbrijane kose, s ucrtanom metom na čelu i prepun ziherica, doima se poput ostarjelog punkera, a ne plaćenog ubojice. Svaka njegova scena pravi je glumački dragulj, koji je zasigurno zavrijedio i više prostora.

Najveći nedostatak filma su suviše očiti šavovi između prvotnog skromnog produkcijskog koncepta i kasnijih dorada: u odnosu na vizualno elaborirane akcijske prizore “Spider-Mana”, “Daredevil” se doima kao “uljez u visokom društvu” – kako film ocjenjuje kritičar Todd McCarthy, kritičar tjednika Variety. Ipak, najvećoj američkoj kritičarskoj zvijezdi Rogeru Ebertu film se upravo sviđa zbog usredotočenosti na dramu junaka, a ne na akcijske prizore, a sličan sud dijeli i utjecajni web site Harryja Knowlesa “Ain’t It Cool”. Ako njihov sud podrži i publika diljem svijeta, “Daredevil” bi mogao u nove filmske pustolovine.