Ivo JosipovićPredsjednik Republike Ivo Josipović održao je danas predavanje studentima Fakulteta političkih znanosti o hrvatskoj vanjskoj politici istaknuvši kako su tri njezine osnovne sastavnice - pristupanje Europskoj uniji, regionalna politika i otvaranje prema trećim zemljama partnerima, koje je, po njegovom sudu, pomalo zanemareno.

Predsjednik je, govoreći o ustavnim rješenjima, ocijenio je da nedostaju formalni i institucionalni mehanizmi kada je riječ o sukreiranju vanjske politike između vlade i predsjednika države te da nije dobro da se razmimoilaze u vanjskoj politici.

No, unatoč tome imali smo manje-više usklađenu vanjsku politiku i nije bilo većih sporova, osim kod imenovanja veleposlanika, istaknuo je Josipović, dodavši kako se ne smije zanemariti interakcija unutarnje i vanjske politike. Očekuje da će dolaskom na vlast SDP-a koji je, istaknuo je, od samog početka proeuropski orijentiran, u Hrvatskom saboru i vladi nastaviti hrvatska proeuropska politika još većom svježinom i jačom dinamikom.

Proeuropska politika i regionalna politika su dvije strane iste medalje, ocijenio je Josipović dodavši da nas okružuje zemlje koje "dijele iste ili slične vrijednosti".

Predsjednik je potvrdio zasluge HDZ-ove vlade u provedbi reformi i pridruživanju Europskoj uniji, posebice napominjući važnost reformu pravosuđa kako bi se postigli standardi EU. Podsjetio je i na svoj doprinos regionalnoj suradnji, ocijenivši da su stvari pokrenute s mrtve točke, iako su njegovu inicijativu kritizirale braniteljske udruge, na kraju je njegovu inicijativu, kako je rekao, ipak podržao velik broj građana i sama vlada.

Po njegovim riječima politička vodstva Srbije i Bosne i Hercegovine pokazala su želju za pomirbom, uspostavu boljih odnosa i europsku budućnost regije, a u tom smislu naglasio je i važnost gospodarske suradnje.

Kao jedno od važnih pitanja naznačio je kako će se Hrvatska postaviti prema zemljama u regiji u odnosu na zajedničku budućnost - želi li dominirati i podići schengenski zid ili vidi regiju kao dio europskog prostora, političke suradnje i zajedništva, a za što se on zalaže. To nije, kako neki tvrde, građenje nove Jugoslavije, jer to nitko i ne želi, izjavio je Josipović, koji želi da sve susjedne zemlje kad ispune potrebne uvjete, kao i mi, postanu članice EU.

Hrvatska je pokazala spremnost da bude čimbenik mira i stabilnosti u regiji, napomenuo je i također rekao kako bi vanjska politika Hrvatske, kao male zemlje, trebala prerasti u vanjsku politiku male sile ostvarujući realno ostvarive ciljeve koju ulazak u Europsku uniju dodatno osnažuje.

Upitan o euroskepticizmu, Josipović je odgovorio da je to legitiman stav, ali da ga on osobno ne podržava i da je često rezultat predrasuda, napomenuvši kako HSP koji je zastupao takvo stajalište na izborima nije dobio ni jedan parlamentarni mandat.

Zemlje kao što su Portugal i Španjolska znatno su prosperirale ulaskom u EU i ne treba strahovati od iskorištavanja malih zemlja od strane velikih. Iako su zemlje EU u krizi, ne postoji ni jedan dokaz da nje ne bi bilo da nije EU, unatoč njezinim slabostima kao što su preveliko normiranje i birokratiziranje, smatra Josipović. Ocijenio je da će se zemlje koje ostanu izvan EU naći u velikim problemima, jer neće biti konkurentne.

Hrvatski predsjednik je istaknuo kako se nada da će se jednog dana od Stockholma i Berlina do Turske moći putovati bez putovnice.