Ovom konferencijom na visokoj razini istražuje se koje su komercijalne i političke inicijative neophodne za poticanje ulaganja u širokopojasni pristup internetu velike brzine i provedbu u regiji Jugoistočne EuropePredstavnici Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske sudjelovali su na stručnoj konferenciji o Digitalnoj agendi u Bruxellesu. Na konferenciji su se, uz dužnosnike Europske komisije nadležne za politiku proširenja i informacijskog društva, okupili i predstavnici nacionalnih regulatornih tijela, visoki vladini dužnosnici te izvršni direktori vodećih telekomunikacijskih operatora u regiji Jugoistočne Europe. Osnovna tema razgovora i rasprava bila je razvoj dugoročne strateške vizije koja je neophodna za poticanje ulaganja u telekomunikacijskom sektoru u regiji, kao i postizanje ciljeva utvrđenih u Digitalnoj agendi za Europu. Konferencija se održala pod pokroviteljstvom konzultantske kuće Cullen International i fondacije Madariaga (College of Europe Foundation).

Digitalna agenda jedna je od sedam vodećih inicijativa koje je Europska komisija usvojila u svibnju 2010. godine kao dio Europe2020, opće strategije za pametan, održiv i uključiv rast za razdoblje između 2010. i 2020. godine. Digitalna agenda određuje glavne politike u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te posebno potiče dostupnost širokopojasnog pristupa internetu brzina iznad 30 Mbps svim Europljanima i 50 posto pristupa europskih kućanstava pretplatama 'ultra brzog' širokopojasnog pristupa internetu s brzinama iznad 100 Mbps.

Prema studiji koju je nedavno objavio Cullen International broj širokopojasnih priključaka u osam zemalja u postupku proširenja (Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu) povećao se za više od 700 posto u razdoblju od 2005. do 2010. godine. Međutim, sa stopama gustoće nepokretnog pristupa internetu krajem 2010. godine od 3,6 posto u Albaniji do 18,7 posto u Hrvatskoj, evidentan je zaostatak za prosjekom gustoće širokopojasnog pristupa internetu EU-27 od 26,6 posto. Od regionalnih članica EU Slovenija s 24,1 posto je tako najbliža prosjeku zajednice. U Grčkoj i Mađarskoj gustoća širokopojasnog pristupa internetu je oko 20 posto, a u Bugarskoj i Rumunjskoj oko 15 posto.

Gospodarska kriza bez presedana u 2008. godini utjecala je na sve zemlje Jugoistočne Europe. Nakon neprekinutog rasta koji je trajao od 2005. godine prihod sektora elektroničkih komunikacija u osam zemalja u postupku proširenja u 2009. je pao za 6,8 posto. Čak niti ponovni rast od 2,4 posto u 2010. godini nije za posljedicu imao povećanje ulaganja u telekomunikacijski sektor. Opća ulaganja u elektroničke komunikacije u zemljama u postupku proširenja u 2010. su pala za 17,6 posto u usporedbi s razinom iz 2009. godine.

Ovom konferencijom na visokoj razini istražuje se koje su komercijalne i političke inicijative neophodne za poticanje ulaganja u širokopojasni pristup internetu velike brzine i provedbu u regiji Jugoistočne Europe. U razmatranje se uključilo i regulatorno okruženje, usklađeni pristup spektru te uloga privatnih i javnih sektora i poticaja za prekogranične inicijative koje bi donijele korist regiji u cjelini. Valja napomenuti i to da je nedavno usvojena nacionalna strategija za razvoj širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj također usmjerena na rješavanje nekih od navedenih pitanja.