18.12.2011. / 10:15

Autor: Deutsche Welle

Bradley Manning - heroj ili izdajica?

Američki vojni sud ovih dana odlučuje da li se protiv američkog vojnika koji je Wikileaksu odao povjerljive podatke treba povesti sudski postupak. Uopće se ne može dokazati da je itko poginuo zbog tih informacija.

Bradley ManningBradley ManningNakon što je u petak započeo postupak pred vojnim sudom u Fort Meadeu kod Washingtona, u subotu je i tužilaštvo predstavilo optužbu protiv Bradleya Manninga. Ona je i više nego teška: optužuje ga se da je ukrao na stotine tisuća tajnih dokumenata i proslijedio ih internetskom portalu Wikileaks. Ovaj sud treba tek odlučiti, da li su optužbe dovoljne za početak sudskog postupka koji bi onda počeo za nekoliko mjeseci.

Ali zapravo i prije nego što je suđenje počelo, mladi američki vojnik je morao platiti visoku cijenu za optužbe kojima se tereti. Nakon njegovog uhićenja u svibnju 2010. je nekoliko mjeseci morao provesti u izoliranoj ćeliji u američkoj bazi Quantico. Bio mu je uskraćen svaki pristup vijestima i informacijama iz slobode, baš kao i kontakt s drugim zatvorenicima. Iako formalno tek pritvorenik, u zatvoru se prema njemu postupalo kao protiv najtežeg kriminalca i smio je napustiti svoju samicu na najviše jedan sat na dan. Branitelj ovog vojnika ističe i da ga se prisililo da noći provodi potpuno gol.

"Ponižavajuće, neljudsko i ilegalno"

I dok su simpatije svjetske javnosti ionako na strani američkog vojnika koji se usudio odati tajne kako bi otkrio zločine vojske u kojoj je služio, ove uvjete u zatvoru je i dva ugledna pravnika sa sveučilišta Yale i Harvard navelo da američkom predsjedniku upute otvoreno pismo prosvjeda. Oni su u travnju 2011. uvjete u kojima je zatvoren Manning nazvali "ponižavajućima, neljudskima, ilegalnima i nemoralnima", a njihovom pismu se priključilo 250 pravnika iz SAD i iz inozemstva.

Nakon tog pisma su se Manningu nešto poboljšali zatvorski uvjeti, ali američka javnost je i dalje duboko podijeljena oko onoga što je on učinio. S jedne strane na svjetskoj web-mreži postoje na desetke stranica podrške, jer se tek njegovim otkrićima saznalo i o zločinima koje su američki vojnici učinili u svojim misijama u Iraku i Afganistanu. Najpoznatija je video-snimka iz američkog vojnog helikoptera koja evidentira paljbu po civilima u Bagdadu 2007. godine. Utoliko i pravni stručnjaci ne pitaju, nisu li i vojnici ponekad obavezni prekršiti obavezu tajnosti, ako se time otkriva zločin?

S druge strane, neki američki političari žele čak i smrtnu kaznu ovog vojnika ili barem dugogodišnji boravak u zatvoru. Iako je prilično izvjesno kako će ova instanca vojnog suda odlučiti da se protiv Manninga povede sudski postupak, veliko je pitanje da li će doista biti osuđen na visoku kaznu. U načelu, tužilaštvo treba dokazati kako je otkrićem dokumenata Manning uzrokovao smrt barem jednog američkog vojnika - što je gotovo nemoguće. Povrh toga, njegova obrana je pozvala čak i američkog predsjednika Obamu i ministricu vanjskih poslova Clinton koji su trebali posvjedočiti da je otkriće ovih dokumenata pričinilo zapravo mnogo manje štete nego što se o tome govori.

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Od utorka nova emisija Juliana Assangea, gost još tajna

Od utorka nova emisija Juliana Assangea, gost još tajna

Utemeljitelj Wikileaksa Julian Assange od utorka će voditi vlastitu televizijsku emisiju na mreži Russia today, ali popis gostiju još je tajan,… Više

Komentari

registracija
11/10/10

agaSovulj, 18.12.11. 13:13

za mene je heroj. Nije lako suprotstaviti se jednom establišmentu kao što je vojska i politički apart SAD. To je moralni čin, a moral bi trebao biti iznad svega ostalog, uključujući i obavezu tajnosti.


registracija
15/5/09

Fidelito, 18.12.11. 14:23

Kada povjerljivi podatci postanu dostupni dosta širokom krugu ljudi - to je prvenstveno propust rukovodstva tajnih službi koje su zadužene za prikupljanje, čuvanje i obradu podataka. Normalno je da kada su ti podatci dostupni širem krugu osoba - povećava se vjerovatnost da će procuriti van. U ovom slučaju logički je zaključak da osoba koja je to omogućila javnosti nije to radila iz materijalnih motiva, nego iz uvjerenja (a to se uvijek procjenjuje kao najopasnije). Sve posljedice koje su iz toga proizašle - usmjerene su isključivo ka zastrašivanju ostalih posjednika povjerljivih informacija, građana i eventulanih protivnika sistema. Radi se o progonu radi preventive eventualnog budućeg ponašanja nekog drugog tko bi to pokušao ponoviti. Ovo ponašanje kao i raznorazni zakoni (npr. zakon o domovinskoj sigurnosti, itd.) dovode građanske slobode u SAD-u na nivo gdje je Sovjetski Savez bio 60-tih - 80-tih godina prošlog stoljeća. Kao posljedica tih zakona događa se masovno maltretiranje stanovnika (pretresi/skeniranja prilikom jednostavnog putovanja zrakoplovom, itd,). Tako to izgleda kada se država previše 'brine' o ljudima do te mjere da se počinje ponašati opsesivno-manično prema svojim građanima. A zapravo državni aparat počinje biti svrha sam sebi.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika