IlustracijaSa završenim pregovorima i potpisanim Ugovorom o pristupanju, Hrvatsku u sljedećoj godini čekaju novi izazovi kako bi se što bolje pripremila za uspješno funkcioniranje kao punopravna članica Europske unije.

Nakon potpisivanja pristupnog ugovora 9. prosinca u Bruxellesu, prvi posao koji sada čeka novu hrvatsku vladu u vezi s Europskom unijom jest priprema za referendum, koji se treba održati 22. siječnja sljedeće godine a na kojem će se hrvatski građani izjasniti u ulasku zemlje u Europsku uniju.

Tek nakon ratifikacije pristupnog ugovora u Hrvatskoj krenut će postupak ratifikacije u 27 zemalja članica EU-a koji treba biti dovršen do 30. lipnja 2013., kako bi Hrvatska postala punopravna članica od 1. srpnja 2013.

Pristupajuća zemlja

Potpisivanjem pristupnog ugovora, Hrvatska je promijenila status zemlje kandidatkinje u pristupajuću zemlju. To podrazumijeva da će kao aktivni promatrač sudjelovati u radu europskih ustanova, a to se iskustvo može iskoristiti za što bolju pripremljenost tijela državne uprave za razdoblje kada će i Hrvatska, kao punopravna članica, suodlučivati o pitanjima koja su na dnevnom redu EU-a.

Svakodnevno se u raznim tijelima europskih institucija održavaju sastanci na kojima će hrvatski predstavnici morati imati svoje stajalište, što traži iznimno dobro organiziranu državnu upravu i dobru komunikaciju i sinkronizaciju s hrvatskim predstavnicima u EU-u.

Tijekom procesa ratifikacije Hrvatska će biti informirana i konzultirana o novim zakonima koji se budu donosili u EU-u i u tom razdoblju moći će dati svoj doprinos u oblikovanju tih zakona i propisa.

Hrvatski veleposlanici u trećim zemljama bit će pozivani na sastanke svojih kolega iz 27 zemalja članica.

12 zastupnika

Pristupni ugovor predviđa da Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Novi saziv Hrvatskog sabora odredit će 12 zastupnika koji će do ulaska u EU 1. srpnja 2013. sudjelovati u radu Europskog parlamenta kao promatrači. Oni će moći sudjelovati u raspravama na plenarnim sjednicama i u radu parlamentarnih odbora, ali neće imati pravo glasa.

Isto tako, hrvatski će predstavnici sudjelovati i u radu Europskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada, te Vijeća Europske unije, međudržavnog tijela koje čine ministri zemalja članica. Hrvatski će predstavnici sudjelovati kao promatrači i u radu COREPER-a te u nizu radnih skupina Vijeća EU-a.

Hrvatskoj će se početkom sljedeće godine trebati odrediti i prema novom međuvladinom ugovoru o fiskalnoj disciplini koji bi trebao biti potpisan do ožujka, a ratificiran do sredine sljedeće godine. Cilj toga ugovora, koji su načelno podržale sve države članice osim Velike Britanije, jest zacementirati fiskalnu disciplinu u eurozoni kako bi se ubuduće spriječile nove dužničke krize i što bi, prema očekivanjima, trebalo vratiti povjerenje investitora u sigurnost državnih obveznica zemalja eurozone.

Uvođenje eura

Radna skupina Europskog vijeća za izradu nacrta toga ugovora već je započela s radom i posao bi trebao biti dovršen do kraja siječnja. Očekuje se da bi novi ugovor mogao biti potpisan na summitu EU-a početkom ožujka. Prema prvom nacrtu toga ugovora, on bi stupio na snagu kada ga ratificira devet zemalja članica. Međutim, postoji puno nedoumica oko budućeg ugovora i njegovih dometa, koje će trebati razjasniti kroz rasprave o pojedinostima njegova sadržaja.

Hrvatska je, kao i sve ostale nove članice EU-a, u pristupnom ugovoru preuzela obvezu da će uvesti euro kada za to ispuni uvjete, ali pri tom nije postavljen nikakav rok.

Do ulaska Hrvatske u EU, Europska komisija će pratiti kako ona ispunjava obveze koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora. U proljeće sljedeće godine objavit će izvješće o monitoringu za tri najteža poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost. Najesen, umjesto izvješća o napretku, koje se svake godine objavljuje za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, Komisija će za Hrvatsku objaviti cjelovito izvješće o monitoringu, koje će obuhvatiti sva poglavlja. Zadnje izvješće za tri najteža poglavlja bit će objavljeno u proljeće 2013. godine.

Arbitraža

Potpisivanjem pristupnog ugovora započeli su i postupci vezani uz provedbu arbitražnog sporazuma o rješavanju graničnog prijepora između Hrvatske i Slovenije, zbog kojeg je Ljubljana dugo blokirala hrvatske pristupne pregovore.

U petočlani arbitražni sud dvije su države već predložile po jednog svog arbitra, Hrvatska Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekoleca. Preostalu trojicu trebaju zajednički izabrati s popisa što će im ga predložiti Europska komisija. Ako se dvije strane ne usuglase, sastav arbitražnog suda dopunit će Međunarodni sud pravde s predloženog popisa Europske komisije. U Komisiji ne žele ništa reći o sastavljanju popisa niti kada će on biti dostavljen dvjema državama, ali po svemu sudeći čekaju da se formiraju vlade u obje zemlje.

Posebno važno za Hrvatsku bit će njezina pripremljenost za povlačenje novaca iz europskih fondova. Članstvo u EU-u samo po sebi ne znači puno ako se u što većoj mjeri ne iskoriste mogućnosti koje ono pruža. Jedini zajamčeni novac su izravna plaćanja poljoprivrednicima, a za sve ostalo potrebno je pripremiti dobre projekte i pronaći sredstva za njihovo sufinanciranje.